OPASNA NAJEZDA MIŠEVA U HRVATSKOJ: ‘U 40 godina radnoga staža nikad nisam doživio ovoliku količinu miševa’

Još početkom svibnja bilo je jasno da Hrvatskoj prijeti nova epidemija kad je zabilježeno 70 oboljelih od mišje groznice, a brojka je nastavila i rasti. Portal Dnevno.hr doznaje i da je mlađi muškarac s područja Rijeke prije nepunih tjedan dana preminuo nakon zaraze mišjom groznicom, no još nije poznato je li to jedini slučaj smrti od ove bolesti ove godine.

Podsjetimo, lani su zabilježena samo tri slučaja, a ove godine u prva četiri mjeseca već preko 70. Epidemiolozi očekuju još oboljelih i pozivaju na prevenciju.

Ovaj virus se doduše ne prenosi s čovjeka na čovjeka, ali zaraziti se možete udisanjem prašine koja sadrži izlučevine glodavaca, pa liječnici upozoravaju na oprez. Posebno je to bitno za one koji rade u šumi, s drvom, čiste drvarnice i spremišta, podrume i tavane. Nikako ne odlazite u te pothvate bez maske i rukavica, te se nakon rada dobro operite. 

Najviše oboljelih u Primorsko-goranskoj županiji

Epidemija mišje groznice raširila se zemljom. Najviše oboljelih je u Primorsko-goranskoj županiji. Slijedi Ličko-senjska sa 17 oboljelih, 11 je slučajeva u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a tri u Karlovačkoj. Usporedbe radi, prošle godine bila su zabilježena samo tri slučaja.

“Vjerojatno će ova godina biti epidemijska, jer sada smo već zabilježili povećani broj slučajeva. Međutim, u kojem će to biti opsegu ne možemo prognozirati”, rekla je voditeljica Odjela za virološku serologiju HZJZ-a Tatjana Vilibić-Čavlek. 

Mišja godina

No jedno je ipak sigurno – ovo će biti takozvana mišja godina. “To su godine kada je izrazito brojna populacija mišolikih glodavaca, a upravo su oni rezervoari ovog uzročnika. Ne obolijevaju, ali ga izlučuju urinom, slinom i na taj način kontaminiraju okoliš”, kaže prodekan Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ljubo Barbić.

Za zarazu je dovoljan samo udah. “Ali moguće je isto, recimo, ukoliko se konzumira neka hrana ili piće koji su onečišćeni mišjim izlučevinama. Međutim, prijenos s čovjeka na čovjeka nije moguć”, kaže Vilibić-Čavlek.

Simptomi su slični gripi. Visoka tjelesna temperatura od 3 do 7 dana. “A njoj pridruženi simptomi mogu biti glavobolja, izraziti bolovi u lumbalnom dijelu kralježnice, neki pacijenti imaju crveno podbuhlo lice, crvene oči”, kazao je zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Zoran Barušić. 

Oporavak traje nekoliko tjedana ili mjeseci, a vrhunac epidemije očekuje se od kraja svibnja do kolovoza.

Povećan broj poljskih miševa, koji prenose tu virusnu bolest, vjerojatno se dogodio radi blage zime i dosta hrane, pa je tako povećana i mogućnost zaraze kod ljudi. Tražeći hranu, miševi dolaze u blizinu ljudi i naselja, pa je važno ne ostavljati hranu ili ostatke hrane na mjestima na kojim bi im mogli biti dostupni.

Tijekom boravka u prirodi i na otvorenom potreban je oprez, a virus se, osim udisanjem, može prenijeti i neopranim rukama, pa potrebno prati ruke, ne dirati usta i oči.

Također, treba izbjegavati ležanje na tlu, a pri čišćenju spremišta ili drvarnica preporuča se koristiti maske i rukavice. 

Prema podacima iz Hrvatskog zavoda za javno zdrastvo, mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta.

Bolest uzrokuju hantavirusi, a u Hrvatskoj je stalno prisutna pretežito u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine. Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Najezda miševa i lešine

Kao i u svim mjestima riječkoga prstena, stanovnici općine Klana u posljednje vrijeme suočavaju se s problemom velike najezde miševa čije lešine nalaze posvuda, oko kuća, u vrtovima, obližnjim livadama, na cesti. Prirodna pojava mišje brojnosti sa sobom nosi i određenu zabrinutost, odnosno, strah od mogućnosti razbolijevanja od mišje ili hemoragijske groznice.

Na ovaj problem upozorili su iz Općine Klana uz riječi kako su u okvirima mogućnosti pristupili njegovu rješavanju te u suradnji s Veterinarskom stanicom Rijeka obavili potrebne deratizacije i dezinsekcije. Osim toga, mještane upozoravaju da prilikom boravka u šumi pojačano brinu o higijeni i pridržavaju se preporučenih mjera, a isto tako, koliko mogu osiguraju i svoje kuće, okućnice i vrtove.

“U 40 godina radnoga staža nikad nisam doživio ovoliku količinu miševa”

Herman Sušnik, upravitelj Šumarije Klana kazao je kako brojnost miševa do ove godine nikada nije bila tako velika, a razlog tomu jest blaga zima i obilje hrane koje imaju u šumi.

“Mogu reći da u četrdeset godina radnoga staža nikad nisam doživio ovoliku količinu pojave miševa. Povećanoj populaciji svakako je pogodovala lanjska jesen puna mlade bukvice i sjemena jele i smreke pa su miševi imali dovoljno hrane. Uzrok je svakako i u tome što su zime posljednjih godina jako tople i blage te izostaje onaj prirodni pomor glodavaca koji se inače događa”, navodi Sušnik.