Mi smo realni i izvjesno je da Savez u ovom trenutku neće dobiti toliko glasova da može imati većinu u Saboru i formirati svoju Vladu. Ali naš cilj je dobiti kontrolni paket od 15 do20 posto, gdje se bez Saveza neće moći formirati Vlada.

Željko Cvrtila predsjednik je Akcije za bolju Hrvatsku, jedne od osam stranaka Saveza za Hrvatsku. Možda i najveći misterij široj javnosti, ovaj magistar kriminalistike ima vrlo zanimljivu biografiju koja u nekim svojim dijelovima poprilično podsjeća na glavne likove kriminalističkih serija. "Svatko nosi svoj križ", njegov je moto, a za naše novine progovara o aktualnostima: tužbi za genocid, Savezu za Hrvatsku, Ukrajini... G. Cvrtila, vaša je biografija poprilično zanimljiva. Magistar ste kriminalistike, bivši pripadnik ATJ-a Lučko i djelatnik MUP-a, danas u mirovini. Bavite se sigurnosnim savjetovanjem i imate tvrtku. - Tako je, bavim se konzaltingom za poslovnu i javnu sigurnost, nešto malo s ISO standardima. Nešto pokušavamo raditi, iako su prilično teška vremena za pronaći bilo kakav posao. Što biste izdvojili kao posebno zanimljivo iz svog životopisa? - Gdje god sam radio bilo je vrlo zanimljivo, jer svaki segment rada ima neke svoje specifičnosti. Naravno, ATJ Lučko je jedan poprilično zanimljiv dio mog života. I svi drugi poslovi od policijskih postaja, unutarnje kontrole, zaštite svjedoka, kriminalističke policije... Teško mi je bilo što posebno izdvojiti. "Prepustili smo drugima da vode Hrvatsku" Kako ste se uopće našli u politici? - Sasvim slučajno. Dvadeset godina sam politički spavao. Kao i mnogi branitelji, nasjeo sam na priču da smo obranili državu i prepustili drugima, civilima da je vode. Kroz policiju sam se školovao za karijeru i zvanje. Nakon 2011. počele su se događati neke stvari koje su branitelje uozbiljile, kada smo shvatili da to što smo prepustili drugima da vode Hrvatsku nije dobro i da su je doveli na rub provalije. Počela su uhićenja Purde, Marića, nepravedna prvostupanjska presuda generalima Markaču i Gotovini... Nas nekoliko okupljenih oko Željka Sačića i ekipa iz Udruge hrvatskih branitelja 1990.-1996., pripremili smo prosvjede u kojima sam organizacijski sudjelovao. Tada smo rekli da se nećemo skrivati iza branitelja, govoriti jedno, a činiti drugo. Odlučili smo ići izravno u političku borbu i osnovali smo Akciju za bolju Hrvatsku. Započeo haaški proces u međusobnoj tužbi Hrvatske i Srbije za genocid. Kako vidite naše šanse u tom procesu? - Mi smo cijelo vrijeme govorili da se nikako ne smije odustati od tužbe i reparacije ratne štete, koja je prema nekim procjenama i 32 milijarde eura koliko je Hrvatska uložila u oporavak infrastrukture i gospodarstva. Mislim da imamo velike šanse da dokažemo da se nije dogodilo samo etničko čišćenje, već se dogodio i pravi genocid. Bitno je naglasiti da se Anto Nobilo stalno poziva na to da nemamo dokaze da je genocid bio planiran. Ja mislim da nam je upravo to jedan od najvećih argumenata, jer su se kod istrage o kapetanu Draganu pronašli dokumenti iz kojih se vidi jasna namjera da se počini genocid na onim prostorima gdje je trebala biti Velika Srbija. Neki kritiziraju ministra Orsata Miljenića da je namjerno odredio krive ljude kako bi izgubili... - Ne bih toliko sumnjao u ministra Miljenića. Koliko znam bio je branitelj. Međutim, u trenutnoj Vladi ima poprilično antihrvatskih elemenata koji jasno govore da smo za Domovinski, obrambeni rat podjednako krivi i mi i Srbi, odnosno tadašnja politička vodstva Srbije i Hrvatske. Dakle, bez obzira ako vas netko napadne a vi se branite, jednako ste krivi kao onaj tko vas je napao. Oni ne priznaju ni nužnu obranu ni krajnu nuždu koja je u svijetu ključ razrješavanja krivnje u sukobima, bilo privatnim bilo međudržavnim, kao u našem slučaju. Ne bih se začudio da ima određene subverzije na način da se odrede takvi ljudi koji ne žele ili nisu sposobni dobiti tužbu u našu korist kako bi se dokazalo da su oni bili u pravu kada su govorili da su svi jednako krivi. Htio bih poručiti da to neće proći. Onog trenutka kada preuzmemo vlast, ako dobijemo povjerenje naroda znat ćemo dobro proučiti što se dogodilo, koji su to ljudi bili, kakve su namjere imali, jesu li svjesno, namjerno ili čak nenamjerno radili na tome da se ta tužba opstruira. A provjerit ćemo i je li netko za to primio neke benefite od Republike Srbije ili nekog drugog - u naravi, novcu ili nečem drugom. Ili ima nekakve ucjene nad svojom glavom pa se tako protuhrvatski ponaša. "Srbija ima puno imovine u Hrvatskoj" Uz tužbu za genocid često se spominje i ratna odšteta od Srbije. Jedno praktično pitanje - kako bi je Srbija uopće mogla platiti? - Mene nitko ne pita mogu li ja banci vraćati kredit koji sam dobio. Ili ako me netko optuži da sam nekom nešto otuđio, uništio, spalio, nitko me ne pita kako ću to vraćati. Ne trebamo razmišljati o tome. Njemačka je zadnju ratu odštete Grčkoj platila prije godinu-dvije dana, a za Drugi svjetski rat. Republika Srbija ima i puno imovine u Hrvatskoj. Imate i sukcesijske štete razdvajanja, naslijeđene imovine koja još nije raščišćena do kraja. Način će se sigurno naći, samo moramo doći do te svijesti da to moramo napraviti. To nije novac ni Milanovićev ni Vesne Pusić, nego novac svih nas. Svi smo dali novac da se prostori koji su razoreni ratom obnove. Iznos od 32 milijarde eura je veći novac od našeg vanjskog duga, zašto ga ne bi vratili tim novcem? Zašto ne bi vratili to što su ljudi uložili kroz poreze i prireze? To je naš novac i od tog ne smijemo odustati. Kako se razvijaju stvari u Savezu za Hrvatsku? Što radite? Nekako ste utihnuli... - Nismo utihnuli, nego mehanizam koji se složio treba profunkcionirati. Tu je osam političkih opcija. Kukuriku koalicija ima četiri stranke pa ne funkcionira; pregovaraju javno, a unutar sebe ratuju. Ali te fotelje ih vezuju da opstaju zajednički. Kod nas je situacija drukčija, ne vežu nas fotelje. Veže nas platforma, želja da Hrvatska krene u jednom sasvim drugom smjeru, suprotno od one provalije u koju su nas doveli ova i bivša HDZ-ova vlada koja je najvećim dijelom vladala Hrvatskom i na kojoj je najveća odgovornost. Radimo, organiziramo se, osnivaju se različiti odbori - za odnose s medijima, za pripremu smjernica vezano uz europarlamentarne izbore, u pripremi je i odbor za gospodarstvo... Želimo što prije početi funkcionirati, a ne da se kao ova Vlada pripremamo osam godina za vlast, a onda dvije godine ne znamo otkud bi krenuli. Mi moramo u prvih nekoliko mjeseci pokazati značajne promjene i zaokret prema boljem. Što mislite o eventualnoj koaliciji Saveza s HDZ-om? - Mi smo realni i izvjesno je da Savez u ovom trenutku neće dobiti toliko glasova da može imati većinu u Saboru i formirati svoju Vladu. Ali naš cilj je dobiti kontrolni paket od 15 do 20 posto, gdje se bez Saveza neće moći formirati Vlada. Naravno da imamo zamjerke HDZ-u i da je on djelovao kao opcija koja se samo prikazivala domoljubnom. Za vrijeme Tuđmana je to i bio, ali kasnije je ideja dezavuirana, od Sanadera pa nadalje. To ne govori ništa o poštenim domoljubima u HDZ-u kojih ima na tisuće, ali nije mi jasno gdje pronalaze ovakva vodstva. Naravno da smo s HDZ-om ideološki bliži nego sa SDP-om. Ali formirati vlast trebat će prije svega na temelju dogovora što ćemo mijenjati i što ćemo raditi. Mi nećemo ići u pregovore ni s kim, pa ni s HDZ-om da bismo dogovarali pojedine fotelje; ABH to sigurno neće. Nas to ne zanima. Nama fotelja nije cilj nego sredstvo da sutradan možemo nešto mijenjati. Tko god da bude u pitanju, a ja mislim da bi HDZ mogao biti najbliži tome, morat ćemo se dogovoriti što ćemo mijenjati, u kom smjeru, s točnim planovima i rokovima. Tome ćemo dati povjerenje i podršku da nakon parlamentarnih izbora formiramo Vladu. "Državnu administraciju treba depolitizirati i profesionalizirati" Kako gledate na rusku intervenciju u Ukrajini? - Naravno da me podsjeća na pobunu u tzv. Krajini. U tom smislu to ne odobravam, ali mislim da se tu ništa posebno neće moći napraviti. SAD je predaleko i pitanje je koliko je to njihov interes. Jest, ali ne toliko značajan kao neki drugi prostori poput Bliskog istoka. To će se vjerojatno prepustiti Europi, a znamo kakva je ona. Troma, nesposobna, nekoordinirana... Bit će dobro ako Rusija ne krene u cijepanje Ukrajine što bi moglo izazvati širi problem. Mislim da će sve ostati na Krimu, koji je Rusiji i pripadao do 1954. A kako u tom kontekstu vidite vanjsku politiku SAD-a, osobito što se tiče intervencija u njihovim područjima interesa? - SAD to vrlo mudro radi, u zadnje vrijeme uglavnom diže pobune i manje izravno intervenira. Radi to s ubačenim ljudima i domaćim plaćenicima. To na neki način ispada kao legitimna borba različitih frakcija, grupacija, stranaka unutar jednog naroda koje se bore za vlast. Druga stvar koju pokušavaju prikazati kao legitimnu je to što kažu da s tih prostora, a to i jesu činjenice, kreću određene terorističke akcije prema njima i njihovom partnerima, pa i prema Europi, zbog čega oni preventivnim ulaskom u te zemlje sprječavaju terorističke akcije. To je jedan od većih problema jer ljudi koji tamo žive imaju dosta resursa, a velike multinacionalne kompanije ih ubiru i ljudi ostaju siromašni. To je pogodno tlo za rat. Mislim da su tu u pitanju globalni interesi i da bi SAD trebao voditi više računa o tim narodima i da bi resurse koji se tamo crpe trebali pravednije raspodijeliti. Tada će ti ljudi biti zadovoljniji i manje skloni poduzimanju vojnih operacija. Ljudima je ipak draže da imaju mir, nego da okolo ratuju. Ali kad su stjerani u kut, onda se stvaraju problemi. Vraćamo se Hrvatskoj, u Vaš bivši resor. Kako vam se čini stanje u hrvatskoj policiji danas? - Cijela državna administracija, posebno sigurnosni sektor je duboko politizirana, neprofesionalna. Što ne znači da unutra nema školovanih, sposobnih ljudi, međutim oni ne mogu napredovati. Prije godinu dana ministar Ostojić je u MUP-u smijenio više od 1500 rukovoditelja. To se nije dogodilo ni 1990. godine kada je na rukovodećim mjestima bilo 60 do 70 posto Srba. To se mora odraziti i odražava se na sigurnost, jer kriminalitet raste. U MUP-u se gomilaju kadrovi. Prije 1990. bilo je oko 50 inspektora, sad ih ima 2500. Istodobno, tamo gdje se neposredno provode zakoni, gdje se pruža ona usluga zbog koje policija postoji, a to je sigurnost, neke policijske postaje rade do 15 sati. Tamo gdje biste trebali pružiti veću sigurnost štedite, a tamo gdje biste trebali štedjeti, tamo imate još više ljudi. Uglavnom su to politički podobni kadrovi. To je radio i HDZ, a radi sada i SDP. Smatram da cijelu državnu administraciju treba depolitizirati i profesionalizirati tako da onaj prvi ešalon do ministra budu političari, a sve drugo isključivo stručni kadrovi. Tu se ne radi samo o tome da se smijenilo puno rukovoditelja, nego se i ideološki cijepa administraciju. Ne može se događati da HDZ ima svoju vojsku, svoju policiju i svoje sudstvo, a da SDP ima svoju. To mora biti jedna, jedinstvena, profesionalna hrvatska administracija. To je ključni preduvjet da bude kvalitetna. "Savez će napraviti nasip kod Siska" Tvrdite da znate kako organizirani kriminal staviti pod kontrolu s nultom točkom tolerancije. Kako? - O tom sam napisao knjigu "Kako kontrolirati organizirani kriminalitet u RH". Jedan od načina je profesionalizacija službe, a drugi način kontrola i nadzor na svim razinama u državnoj administraciji. Tvrdim da će nakon uspostave toga biti pojedinačnih slučajeva korupcije i organiziranog kriminaliteta, ali vjerujte da će se to tako brzo locirati da ćemo ih u državnoj administraciji iskorijeniti u vrlo kratkom roku. U taj dio programa najmanje sumnjam, a on je vrlo važan jer smo vidjeli da korupcija i kriminal u državnoj administraciji itekako utječu na dolazak i ulaganja investitora u RH. Što opet utječe na trajanje ove krize. Hrvatski građani ostali su zapanjeni rastrošnošću Vlade. Kada bi bili u poziciji vlasti, kakve bi vi automobile vozili? - Ako će ABH sudjelovati u sljedećoj Vladi, državni službenici se neće voziti u takvim vozilima već u "škodama". To su kvalitetna vozila koja su tri puta jeftinija, a mogu zadovoljiti sve sigurnosne uvjete. Ili još bolje, vozit ćemo se u vozilima one marke i firme koja dođe u Hrvatsku proizvoditi ih i zaposliti 100, 200 ili tisuću hrvatskih građana. Naše političare ponovo su iznenadile poplave? - U Sisačko-moslavačkoj županiji Marina Lovrić Merzel morala je izgraditi nasip. Poplava je bila i 1964. u Zagrebu pa je izgrađen nasip i više ih nema. Izjava, "Zašto ste se tu naselili?" je - stupidna. Što bi trebali, iseljavati čitava sela? Lakše je kritizirati ljude koji su u problemu, kojima su nanesene goleme štete nego nešto poduzeti. Vlast je tu da zaštiti ljude. Ti ljudi su imali građevinske dozvole, nisu pali padobranom tamo. U prvoj godini vlasti Savez će napraviti taj nasip i tamo tisuće ljudi više neće plivati. Ja ne vidim koji je drugi prioritet hrvatske Vlade, Hrvatskih voda i županice Merzel od toga da se zaštiti 1000 kuća koje svake godine plivaju u vodi.

Kakav je vaš stav o deložacijama?

- Naravno da dugove treba vraćati. Međutim, ne može se dogoditi i ne smije se događati da čovjek ima stan od 100.000 eura i dug od 20.000 eura i onda ubijete kravu zbog šnicle. Prodajete cijeli stan čovjeku da bi se banka ili neki drugi vjerovnik namirili s tih 20.000 eura. Prodajte stan za 100.000, s 20.000 namirite vjerovnika, a 80.000 dajte čovjeku da si kupi manji stan, da ne bude na cesti. Mi od ljudi koji imaju nešto stvaramo sirotinju i bijedu i, što je najbitnije, uništavamo hrvatske obitelji. A branitelji su tu posebna priča - ljude koji su stvarali državu tjeraju na ulicu da nemaju gdje spavati, da nemaju za kruh. Koja si to država može dopustiti? To je katastrofa. Kada budemo u poziciji, takvih situacija neće biti. Koliki je dug neka se toliko i podmiri, a ostatak neka se ostavi čovjeku. To je legalna pljačka. A stanovi se onda prodaju točno se zna kome, pa lešinari dolaze do stanova za pet do deset tisuća eura. To je naš državni, društveni problem.

Mnogi govore o dvojbenoj ulozi policije u deložacijama. Može li policajac odbiti naredbu kada je ona protiv njegove savjesti?

- Naravno da ne može. On nije svećenik, on je državni službenik. Policija o tome ne odlučuje nego sud, a sud odlučuje prema katastrofalnim zakonima. I suci moraju provoditi zakone, ne mogu reći da su loši i ne provoditi ih. Krivi su Vlada koja takve zakone predlaže i Sabor koji ih donosi. Dakle, kriva je politika, a ne državne službe koje ih izvršavaju. Kad bi počeli ne provoditi zakone, imali bi anarhiju.

"Čitam, pišem i družim se s obitelji" Spomenuli ste mi da biste se još jednom željeli osvrnuti na ćirilicu u Vukovaru? - Tako je. Naravno da smo protiv nje, naši članovi sudjeluju u radu Stožera za obranu hrvatskog Vukovara. Mjesta poput Vukovara i Škabrnje moraju biti mjesta posebnog pijeteta. Posebno bih želio naglasiti da treba primijeniti reciprocitet, da se manjinama daju prava kakva imaju njihove manjine u drugoj državi. A vidimo da Hrvati u Srbiji nemaju niti jednog parlamentarnog zastupnika, a kamoli da sudjeluju u Vladi. Dapače, Nikolić kaže: "Niste vi Hrvati, vi ste Bunjevci". Kad bismo mi rekli da Srbi u Hrvatskoj nisu Srbi nego samo pravoslavne vjere ili nešto slično, to bi bio međunarodni skandal. Idemo se ponašati jednakopravno i sistemom reciprociteta. Čime se bavite u slobodno vrijeme? - Dosta čitam. Stručne knjige, psihologiju, duhovnu literaturu... Volim otići na fitness koliko mi to zdravlje dopušta. Pišem stručne članke, dosta se družim s obitelji.

Izvorni članak pogledajte OVDJE