Perkovića se može izručiti Njemačkoj i bez promjene Ustava

01.10.2013. 13:18:09

perkovica-se-moze-izruciti-njemackoj-bez-promjene-ustava-slika-1316418

1. siječnja 2014.: Perković može biti izručen čim stupe na snagu izmjene lex Perković

Zastara kaznenog progona za Josipa Perkovića zbog ubojstva Stjepana Đurekovića 1983. godine u Njemačkoj, bez obzira na to kad je nastupila u Hrvatskoj, nije prepreka za njegovo izručenje po europskom uhidbenom nalogu. Nalog iz Slovenije Ni to što su vladajući zastaru kao mogući razlog pretvorili u obavezni razlog za neizručenje osobe na koju se nalog odnosi Perkovića neće spasiti od izručenja pa je u tu svrhu nevažno i hoće li se Ustavom ukinuti zastara za teška ubojstva. To analogijom proizlazi iz nedavne odluke Vrhovnog suda u povodu europskog uhidbenog naloga koji nam je stigao iz Slovenije. Evo ključnog citata iz te odluke koja se vodi pod brojem Kž-eun 11/13 i objavljena je na web stranici Vrhovnog suda: “S obzirom na tu odredbu, pogrešno je prvostupanjski sud uzeo u obzir zastaru kaznenog progona prema domaćem pravu jer prema odredbi članka 10. ZPSKSDČEU – „Isključenje provjere dvostruke kažnjivosti“, domaći sud kao sud izvršenja prilikom odlučivanja o europskom uhidbenom nalogu ne provjerava dvostruku kažnjivost, dakle ne primjenjuje domaće pravo niti na temelju njega cijeni o zastari kaznenog progona”. Dakle, u tom slučaju nije bitno je li nastupila zastara po hrvatskim propisima, već je bitno da nije nastupila po slovenskim, odnosno propisima zemlje koja je izdala EUN. To znači da i u slučaju ubojstva Stjepana Đurekovića uopće nije važno je li zastara kaznenog progona nastupila 1998., kako tvrdi DORH, ili kasnije, a po nekim pravnim tumačenjima zastara u tom slučaju uopće nije nastupila iako premijer tvrdi da jest, mjerodavno je njemačko pravo. U povodu EUN-a iz Slovenije, odnosno Okružnog suda u Novom Mestu, Županijski sud u Vukovaru odbio je zbog zastare izručiti K. Č., koji se tereti zbog kaznenog djela prijevare, te je protiv njega ukinut istražni zatvor. Državni odvjetnik se žalio i Vrhovni sud je žalbu ocijenio osnovanom. Kazneno djelo za koje je tražena predaja K. Č. označeno je u europskom uhidbenom nalogu kao kazneno djelo „varanja“ (engl. swindling), obrazlaže Vrhovni sud, navodeći da će nadležno pravosudno tijelo izvršiti zaprimljenu odluku stranih pravosudnih tijela “bez provjeravanja dvostruke kažnjivosti” za 32 kaznena djela među koja spada i prijevara. Za kaznena djela sa tog popisa nije potrebna provjera kažnjivosti i u Hrvatskoj kao zemlji izvršenja EUN-a, već je smisao EUN-a u tomu da se prihvaća pravna oznaka koju je određenom kaznenom djelu dalo nadležno tijelo države izdavanja. Ukinuli vukovarsku odluku “U tome je značaj uklanjanja obveze provjeravanja obostrane kažnjivosti, u smislu odredbi Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, koji se temelji na pravnoj stečevini Europske unije i koji treba tumačiti i primjenjivati u skladu sa tom stečevinom i odlukama Suda Europske unije”, obrazlažu suci Vrhovnog suda zašto su ukinuli odluku Županijskog suda u Vukovaru i vratili na ponovno odlučivanje u skladu s člankom 10. Zakona o pravosudnoj suradnji na koji su upozorili. Prema tomu, to vrijedi i za slučaj Josipa Perkovića. Dakle, čim izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji i ukidanje vremenskog ograničenja stupi na snagu, najkasnije 1. siječnja 2014. godine, Perković će biti izručen Njemačkoj. I premijer Zoran Milanović proteklih je dana ponavljao kako je slučaj po kojem je “lex Perković” nazvan u zastari, obrazlažući zašto se Ustav mora mijenjati. Sada ispada da to nije bitno.
O zastari presudili Grubić Radaković, Konjić i Mrčela Rješenje Vrhovnog suda prema kojem se zastara kaznenog progona kod europskog uhidbenog naloga računa po pravu zemlje koja je izdala nalog donijelo je sudsko vijeće Vrhovnog suda kojim je predsjedala sutkinja Lidija Grubić Radaković, a članovi su bili dr. sc. Zdenko Konjić i dr. sc. Marin Mrčela. Zanimljivo je da je u donošenju odluke sudjelovala i viša sudska savjetnica Melanija Grgić kao zapisničarka, koja je bila članica radne skupine koja je donijela famozni “lex Perković”. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.