PISMO STOŽERU ZA OBRANU HRVATSKOG VUKOVARA

Poštovani članovi Stožera za obranu hrvatskog Vukovara!

Čestitamo vam na velikom uspjehu što ste i pored nevjerojatnih pritisaka sakupili i predali Hrvatskom saboru 632 165 potpisa građana koji su dali potporu referendumskoj inicijativi „Vukovar – Ne ćirilici“.

Toliki broj potpisa potvrđuje kako su hrvatski građani prepoznali kako je vaše referendumsko pitanje u skladu s vrijednostima na kojima počiva hrvatsko društvo.

Svatko tko bude odlučivao o ovom referendumu bit će suočen s jednostavnim pitanjem:

Bi li položaj hrvatske većine u Vukovaru i srpske manjine u Hrvatskoj bio bolji da je Stožerov zahtjev o udjelu preko 50 posto već ugrađen, bolje rečeno ostao ugrađen, u Ustavni zakon o nacionalnim manjinama?

Jasno je svima, osim današnjim vlastima, da je probleme koje danas imamo u Vukovaru isprovocirala Vlast nepoštovanjem članka 8. tog Zakona. Poznato je kako takvo rješenje nikako ne utječe na pravo pojedinog grada ili općine da dopusti dvojezičnost čak i u slučajevima kada manjinskog stanovništva ima manje od zakonom potrebnog. Na lokalnim razinama to se i do sada ostvarivalo uvijek kada je postojalo obostrano poštovanje manjinskog i većinskog naroda. Naravno, to podrazumijeva i lojalnost pripadnika nacionalne manjine državi u kojoj žive, pa je nedopustivo da lider te manjine, koji ih kao takav zastupa u Hrvatskom saboru, izjavi kako je njihov glavni grad Beograd, a ne Zagreb.

A obostrano poštovanje ne ugrožava prava nacionalne manjine, nego suprotno, učvršćuje ih.

Referendum je nužan upravo zato što će se izglasavanjem potpore referendumskom pitanju spriječiti svaka vlast u RH u ugrožavanju položaja i nacionalnih manjina i hrvatske većine selektivnom primjenom članaka Ustavnog zakona!

Zato smo u potpunosti uvjereni kako će Ustavni sud RH to znati prepoznati i omogućiti održavanje i ovoga narodnog referenduma.

U Zagrebu 17. 12. 2013.

 

akademik Andrej Dujella

akademik Dubravko Jelčić

dr. sc. Henrik Heger Juričan, Sveučilište Pariz-Sorbona, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

akademik Josip Pečarić

akademik Stanko Popović

prof. Kuzma Kovačić, akad. kip., član suradnik HAZU

Supotpisnici:

fra Andrija Nikić,   osobno i u ime 1330 članova Hrvatskog kulturnog društva Napredak i 27 članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Mostaru

prof. dr. sc. Ivica Veža, član Europske akademije industrijskog management, FESB, Split

prof. dr. sc. Ivan Bakran

prof. dr. sc. Marin Čikeš, Sveučilište u Zagrebu, RGNF Zagreb

prof. dr.dr. h.c. Nikola H. Debelić, veleposlanik u m.

prof. dr. sc. Ana Marija Grancarić, Sveučilište u Zagrebu, TTF

prof. dr. sc. Ivan Karlić, KBF Zagreb

prof. dr. sc. Šimun Križanac

prof. dr. sc. Stipe Kutleša, Institut za filozofiju, Zagreb

prof. dr. sc. Ante Lauc

prof. dr. sc.  Ivan Malčić

prof. dr. sc. Vladimir Mikuličić, Sveučilište u Zagrebu, FER

prof. dr. sc. Josip Mužić, KBF Split

prof. dr. sc. Kosta Urumović, umirovljeni profesor Sveučilišta u Zagrebu

doc. dr. sc. Julije Jakšetić

doc. dr. sc. Ivan Poljaković

doc. prim. dr. sc. Tatjana Šimurina, dr med; Medicinski fakultet, Osijek

dr.sc. Srećko Botrić, Sveučilište u Splitu

dr. sc. Domagoj Jamičić

dr.sci. August Janeković

dr. sci. Josip Matjan, die

dr. sc. Davor Pećnjak, Institut za filozofiju

dr. sc. Damir Pešorda, prof.,kolumnist

dr. sc. Dubravka Sesar, Zagreb

dr. sc. Igor Šipić, književnik

dr. sc. Stjepan Razum, archivist

dr. sc. Petar Vučić, potpisujem

Za udrugu dragovoljaca Domovinskog rata 1991 Dubrovnik,Vid Raguž Vidra

U ime hrvatsko-švicarske udruge: PRO CROATIA-e, predsjednik Zlatko Pintarić

Duško Abramović, Canada

Nevena Abramović, Canada 

Marko Alagić, Zagreb

Damir Babić, Zagreb

Ivana Babić, prof., Zagreb

Marija Baković, Stockholm

Ivan Balić

Miro Banović

Krešimir Barković, Paris

Đurđica Bastjančić, prof.

Iva Bastjančić, stud.

Ivan Bastjančić, dipl. ing.

Daran Bašić Mostar

Đivo Bašić, Dubrovnik

Ivanka  Bašić Mostar

Kristina Bašič Mostar

Ljubica Bašić Mostar

Tomislav Batinić, prof., Sarajevo.

Ante Bekavac, Zagreb

Maja Bekavac, Zagreb

Mate Bekavac

Darko Belović, kap.

Sanja Bilač

Branimir Bilić, umirovljenik, Zagreb

Ivanka Bilić, umirovljenica, Zagreb

Vlatko Bilić, dipl. ing., Zagreb

Vladimir Biondić

Vide Blažević

Petra Bolanča, dipl. tur. kom., Zadar

Tomislav Bolanča, dipl. oec, Zadar

Vanda Boras Podravac, BA Soc.Science, Canberra, Australia

Damir Borovčak, dipl. ing., publicist

Ivan Bradvica,dipl.ing.građ., pjesnik

Ante Brkić, dipl. ing.

Janko Bučar, književnik

Ivan Bukovac, Županja

Maša Bulum, prof., Zagreb

Ivo Buntin

Juraj Cigler, dipl. inž. građ., Čakovec

Geard Cujić, München, Njemačka

Marina Cujić, München, Njemačka

Pejo Čičak

Šime Čolak

Anamarija Čuljak, student, Osijek

Jadranka Čuljak-Duvnjak, odvjetnica, Osijek

Anto Ćosić, oec.

Mladen Deletis, mr.sc.

Domagoj Devaj

Maja Devaj

Matija Devaj

Nikolina Devaj

Stjepan Devaj

Željka Devaj, d.i.a.

Mirko Dijanek

Rosanda Dorotić, Zagreb

Tomislav Držić

Malkica Dugeč, hrvatska pjesnikinja

mr.sc. Danijel Dugonjić, dr.vet.med.

Stipe-Ćipa Dukić

Krešimir Duvnjak, mag. phil., bacc. rel.

Drago Duvnjak, dipl.ing.grad., Osijek

Katarina Duvnjak, student, Osijek

Ivica Dužević, ekonomistica, Makarska

Ivo Dužević, psihijatar, Makarska

Damir Fantina

Stjepan Fiolić, Buenos Aires, Argentina

Hilda Marija Foley

Mladen Galić, dragovoljac Domovinskog rata, Split

Dunja Gaupp, dopredsjednica Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj

Osvin Gaupp, glavni urednik Društvenih obavijesti Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj

Danica Glavaš

Vlado Glavaš

Matija Grgat, Zagreb

Domagoj Grgić

Hrvoje Grgić

Ivan Grgić

Marijan Grgić

Vinko Grgić, prof.

Zorka Grgić

Branko Haubrich, iur, Mostar

Ivanka Haubrich

Ivana Haubrich Mihovilović

Petar Hinić, član Časnog suda HSK N.

Stella Hubmayer, voditeljica hrvatskog radia u Buenos Airesu

Katarina Iskra, medicinska sestra

Agata Jakšetić,umirovljenica

Vjekoslav Jazbec,dr. med. spec.

Branko Jazić, Australija

Zlatko Jelinić, voditelj-urednik radio programa contact@radiovrh.ca

Stipe Jolić, dipl. Teolog

don Anđelko Kaćunko

mr. art. Eva Kirchmayer Bilić, Muzička akademija, Zagreb

Ivan Klarić, dipl.ing.građ. u m.

Josip Kocijan

Josip Kokić

Mile Mijo Kokan, ing., Split

Alojzije Kokorić, ing., Tribunj

Marija Komar, umirovljenica, Sv. Ivan Zelina

Mladen Kostić

Ljudevit Kotnik, dipl.ing.

Barbara Kovačić, prof.

Kazimir Kovacic, ing. umirovljenik, Buenos Aires

Mirjana Kralj-Obranić

Tomislav S. Krčmar

Ante Krišto, Split

Vesna Križanac umirovljenica

fr. Ante Kukavica, kapucin

Ante  Kunek, dr. vet.

Miroslav Kušek, dipl. iur.

Silvija Lažeta, dipl. iur., Zagreb

Kazimir Lovrić, dip. ing. Svicarska

dr. Iva Lukac, Cincinnati, Ohio

Vjera S Ljubičić, ing. umirovljenik, Buenos Aires

Blažena Magdić, umirovljenica, Sv. Ivan Zelina

Ivan Magdić, umirovljeni časnik HV, Sv. Ivan Zelina

Josip Malović, Sisak

Zorica Mandić, ekonomistica

Radoslav Maric, Dr. Med., ABOG

Marija Markić, CTC

Slobodan Markić, P. Eng.

Ankica Markulin, profesor iz Zadra

Ivo Markulin, kap.d.pl. iz Preka

Josip Maršić, HSP

s. Zlatka Danica Martinović 

Dubravka Matanić, dipl.oec., Velika Gorica

Mirko Mihalinac, glavni policijski inspektor (pukovnik) u mirovini

Kazimir Mikašek

Adelka Milat

Gojmir Milat

mr.sc. Ante Milinović, muzejski savjetnik u miru

Josip Miljak, HČSP

Ante Mlikota, Zagreb

Ivan Mlikota, Zagreb

Jasna Mlikota, Zagreb

Tomislav Morović

Jakov Obranić

Matko Obranić

Mislav Obranić

Snježana Osman

Mladen Panjako, kap., Rijeka

Miroslav Papić

Josip Papković, mr. sci., dipl. inž.

Davor Parlov, ing. el.

Marija Peakić-Mikuljan, književnica

Nenad Piskač, književnik

Vesna Plazibat, Split

Mile Pletikosa

Igor Plisić

Katica Plisić

Marin Plisić

Miljenko Plisić

Jasenka Polić Biliško, prof.

Ivan Poljak, Duće

Stjepan Poropatić, dipl. inž.

Siniša Posarić, književnik

Vera Primorac, prof., hrvatska pjesnikinja

Branko Prpić, prof.

Franjo Radošević, inž.

Kata Rašić, Zagreb

Stipo Rašić, Zagreb

Brano Reić

Božidar Ručević, dipl. inž.

Marija Senjić

Niko Senjić

Ivan Sesar, prof., Zagreb

Miljenko Stojić, književnik, franjevac i novinar

Mirko Strabić

Drago Šaravanja

Stanko Šarić, dipl. ing. građ.

Oskar Šarunić

Renato Šelj, predsjednik HVIDR-e Črnomerec

Marko Šimat, dipl. inž., Zadar

Maja Snajder

Tihan Šošić

Mirjana Štedul

Krešimir Štetić, dipl.inž., Zagreb – zamjenik predsjednika Obiteljske stranke

Bojana Štimac

Ante Nadomir Tadić Šutra, prof.

Darinko Tadić, Zagreb, Sesvete

Stjepan Tokić, dopredsjednik Stranke hrvatskog zajedništva

Rudi Tomić, potpredsjednik Saveza Hrvata BiH u Kanadi

Josip Tončić, dipl. ing., Zagreb

Zvonimir Trusić, utemeljitelj Dragovoljaca

Vlado Vanjaka, Kaštela

Nevenka Vlaić, dipl. oec.

Zdravko Vlaić, dipl. ing.

Nediljko Vojković, Split

Amela Žaja ,upravni pravnik

Ante Žaja,akademski slikar

Kata Žarko

Marija Žarko

Nediljko Žarko

Ivan Župan

Jurka Župan

P.S. Kako ovo pismo šaljemo na niz adresa, u prilogu smo stavili i vaš dopis od 23. Prosinca 2013.

 

PRILOG:

 

Trg Hrvatskih branitelja 1, 32 000 Vukovar

 

Tel/mob: 098/176 6310, 098/995 4734, 098/463 436    

 

e-mail: vustozer@gmail.com

U Vukovaru, 23. prosinca, 2013

 

SVIMA

Istina o referendumu

Cijela politička elita, uključujući i takozvanu oporbu, uvjerava narod kako do referenduma koji je inicirao vukovarski Stožer ne može i ne smije doći. Nameću neistine, šire jednoumlje.

Povjerenik za pravna i temeljna pitanja Stožera za obranu hrvatskog Vukovara Vlado Iljkić opovrgava 6 najčešćih nametnutih neistina vezanih uz referendum o ćirilici:

*************************************

I eto nas kod prve - nije referendum o ćirilici nego o usklađivanju hrvatskog zakona s onim većine najrazvijenijih država u EU. Tim se promjenama ne mijenjaju prava manjina nego se ona primjenjuju u mjestima u kojima je 50% stanovništva druge nacionalnosti.

Pravni sustav u Republici Hrvatskoj prepoznaje tri načina ostvarivanja ovih  prava :

1. Sam Ustavni zakon – 1/3 u jedinici lokalne i područne samouprave

2. Međunarodni ugovor – npr. Italija – Hrvatska u odnosu na Istru

3. Lokalni statut – npr. Česi u Daruvaru

Predloženom promjenom mijenja se samo uvjet za ostvarivanje prava po prvoj osnovi – samom Ustavnom zakonu – to znači da se za manjine čije je predmetno pravo regulirano međunarodnim ugovorom (Talijani) ili lokalnim statutom (Česi u Daruvaru) ništa neće promijeniti. Tome treba dodati i činjenicu da te manjine ne prelaze trećinu stanovništva u niti jednom gradu ili općini pa po važećem Ustavnom zakonu po osnovu 1/3 ionako ne bi imali   pravo na ravnopravnu službenu upotrebu jezika i pisma (iznimka, općina Grožnjan u Istri, ali za Istru je pitanje ravnopravne upotrebe jezika ionako regulirano ugovorom između Hrvatske i Italije).

Zanimljivo je napomenuti i to da ni Srbi u gradu Vukovaru nisu pravo na posebne, odvojene  vrtiće, osnovne i srednje škole stekli na osnovu niti ½ niti 1/3 jer ih po pretprošlom, tada važećem popisu nije ni bilo toliko a to pravo, kao i mnoga druga prava su ipak konzumirali bez poteškoća. Ovo je dokaz da se u Hrvatskoj poštuju i da će se poštovati Ustav, Zakoni i Međunarodni ugovori i da nema nikakvog razloga od svega navedenog birati najbolja rješenja za suživot zajednica na lokalnoj razini.

"Ovim se referendumom uskraćuju prava manjinama." - NIJE TOČNO!

Smanjenje prava manjina bi značilo da se, primjerice dvojezični natpisi na sudovima, na koje po važećem Zakonu imaju pravo ne bi mogli stavljati po novom. Dakle, da je njihov opseg manji. Ali to nije tako. Pravo na ravnopravnu službenu upotrebu jezika bi ostalo istog opsega, ali bi se predloženom izmjenom promijenio uvjet za ostvarivanje toga prava (postotak koji manjina treba činiti u gradu ili općini).

"Navedena prava su stečena i ne mogu se mijenjati." - NIJE TOČNO!

Ustavni zakon donesen je u osloncu na Okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina. Glede ravnopravne službene upotrebe jezika nacionalne manjine, ona propisuje dva uvjeta: postojanje stvarne potrebe i zahtjev manjine. Stvarna potreba treba biti objektivno određena i u pravilu se određuje udjelom stanovništva (postotkom). Konvencija ujedno određuje koja se to mjera, kojom se ograničavaju Konvencijom zajamčena prava manjina, ne smije poduzimati. Riječ je o mjeri preseljavanja stanovništva kako bi se promijenili omjeri između većinskog i manjinskog stanovništva s namjerom da se manjini onemogući ostvarivanje zajamčenih prava. Druge mjere Konvencija