Vijesti Top vijest
Plenković o Glasnoviću i 'korupciji' te o novim članovima Vlade

'Predstavnici manjina dio su parlamentarne većine od 19. listopada i s nama surađuju, podržali su Vladu i ministra financija Zdravka Marića'
Predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak navečer da će budući članovi Vlade biti plod dogovora njega kao premijera i onih koji budu izabrani na te dužnosti.
Plenković je dodao i da su predstavnici manjina dio parlamentarne većine od 19. listopada i da s njima surađuju. Podržali su Vladu, ministra financija Zdravka Marića, a u saborskoj raspravi svi njihovi nastupi bili su odmjereni i kvalitetni, ocijenio je.
Njegov zamjenik i potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić ranije je poručio da potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac i nacionalne manjine neće određivati sastav Vlade te da je ovo hrvatska država u kojoj uz nacionalne manjine, koji imaju ustavom zajamčena prava, odlučuju Hrvatice i Hrvati. Pupovac je na to odgovorio da "onima koji su posegnuli za njegovim imenom odgovara 'javnom šutnjom'".
Plenković je također rekao da u potpunosti želi otkloniti teze o političkoj korupciji.
Pritom je podsjetio da je general Željko Glasnović izabran u 11. izbornoj jedinici i brine o Hrvatima izvan Hrvatske i da su mu bitne teme koje se odnose na mirovine pripadnika HVO-a regulirane međudržavnim sporazumom. Naveo je da postoji ranija odluka Vlade odluka da se krene u isplatu mirovina koje nisu isplaćene još 2007.
To je proces koji se ovako i onako odvija, rekao je Plenković i dodao da je zakon o hrvatskim braniteljima u izradi već godinu dana, da će uskoro biti finaliziran i ide u javnu raspravu.
Kada je riječ o oporezivanju mirovina, već je porezna reforma smanjila porezno opterećenje za tuzemne i inozemne mirovne. Raspravu o Hrvatima izvan Hrvatske u Hrvatskom saboru ćemo zdušno podržati, tretman Hrvata izvan Hrvatske u procesiranju dokumenata u komunikaciji s institucijama RH bitan je za njega (Glasnovića), ali i za mene kao predsjednika Vlade i za Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, za hrvatsku diplomatsku mrežu. Tu je i doprinos gospodarstvenika i ljudi koji žive u dijaspori kojeg želimo strukturirati i organizirati da nam pomogne u gospodarskom razvoju.
To su politički dogovori, ustvrdio je te dodao da bi se na taj način mogla dovesti u pitanje i predizborna jamstva nekih drugih stranaka.
Upitan kada se može očekivati isplata oko 1,2 milijarde kuna, Plenković je odgovorio da je to proces i da će se vidjeti priopćenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te da je riječ o postupnoj isplati obveza koje su ionako na dnevnom redu. Član Predsjedništva HDZ-a i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković ustvrdio je i kako se ne radi o 1,2 milijarde kuna i da je to teza koja je lažna.
Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić pojasnio je kako će do isplate mirovina doći kroz nekoliko dana i da u konkretnom slučaju dug pripadnicima HVO-a iznosi više do 200 milijuna kuna i bit će isplaćen u nekoliko faza te financiran primicima koje Hrvatska dobiva od zavoda za mirovinska osiguranja u regiji, a u tom kontekstu prvih 82 milijuna kuna su primljena na račun HZMO-a i nema nikakvog razloga da budu isplaćena.
Ukupan iznos (od 1,2 milijarde kuna) je paušalna izjava Predraga Matića (zastupnika SDP-a i bivšeg ministra branitelja) i vrlo bismo rado vidjeli o kojim se iznosima radi iz njegove perspektive i što podrazumijeva pod iznosom od 1,2 milijarde kuna. To jednostavno nije točna teza, ustvrdio je Ćorić.
Na upit oko službenog puta Vladinim zrakoplovom u Split, a nakon jutarnjeg stranačkog skupa u Zagrebu, Plenković je pojasnio da je u Split otputovao na poziv Vladine povjerenice za Split Branke Ramljak i nadbiskupa mons. Marina Barišića. Ondje je, kaže, pribivao svečanom objedu, razgovarao o značaju sv. Dujma za Split i 1700 godina tradicije, posjetio katedralu sv. Duje i prošetao gradom kao je to bilo i planirano.
Više iz kategorije: Vijesti
Top vijest 20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji
Top vijest 10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana
Top vijest 9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba
Top vijest 6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom
Top vijest Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?
Top vijest 27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat
Top vijest Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili
Top vijest Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku
Top vijest 18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?
Top vijest 16. veljače: Dogodilo se na današnji dan
Top vijest Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata
Učitaj još članaka
Prikazano 12 od 43154 članaka.
