Pogledajte sve reformske mjere koje Vlada namjerava provesti

Vlada je na današnjoj sjednici održala prezentaciju reformskih mjera za smanjenje deficita koje namjerava poduzeti i rokove u kojima to želi ostvariti.

Ukupan učinak mjera Vlada procjenjuje na 0,6 posto BDP-a u 2014. odnosno 1,2 posto BDP-a u 2015. godini te 1,7 posto u 2016. godini. Deficit centralne države 2014. godine 17,4 milijardi kuna, a nakon provedenih mjera 15,4 milijardi kuna, odnosno 4,4 posto BDP-a (ušteda 2 milijarde kuna). Projekcija deficita 2015. godine je 16,3 milijarde kuna, a nakon provedenih mjera 12,3 milijardi kuna, tj. 3,4 posto BDP-a (ušteda 4 milijardi kuna). Zakoni za reformske mjere koji imaju efekt na proračun, moraju biti donijeti u paketu s donošenjem proračuna, ističe se u prezentaciji. U niže priloženoj tablici možete vidjeti popis reformskih mjera, a originalnu prezentaciju možete pogledati i OVDJE.  

Integracija pratećih službi	1.1.2014.
Outsourcing usluga	kraj 2013. tijekom 2014.
Umirovljenje zaposlenika
Reorganizacija (regionalizacija) državnih institucija, ustanova i ureda državne uprave	kraj 2013.
Reforma plaća u javnom sektoru	drugi kvartal 2014.
Smanjenje izdataka za lijekove na recept	kraj 2013.
Uvođenje osnovne (besplatne) i dopunske liste pomagala (participacija)	kraj 2013.
Masterplan bolnica	kraj 2013., 2014. i 2015.
Uvođenje osnovne (besplatne) i dopunske liste pomagala (participacija)	kraj 2013.
Kontrola bolovanja	kraj 2013.
Provedba objedinjene javne nabave
Objedinjavanje socijalnih naknada	1.1.2014.
Objedinjavanje obrazovnih potpora za udžbenike	1.1.2014.
Jedinstveni novčani centar	1.7.2014.
Reforma socijalnog ugovaranja	zadnji kvartal 2014./1.1.2015.
Jedinstveno tijelo vještačenja	1.1.2014.
Reorganizacija pravosudnog sustava: smanjenje broja pravosudnih tijela	kraj 2014.
Supstitucija izvora financiranja investicija sredstvima iz EU fondova
Prijevoz zaposlenika OŠ,VU,JI	kraj 2013.
Restrukturiranje mreže škola i programa	zadnji kvartal 2014.
Transformacija državnog inspektorata
Usklađivanje nadležnosti lokalne samouprave s fiskalnim kapacitetom	Prva polovica 2014.
Preispitivanje mjera za potporu potpomognutim područjima	1.1.2015.
COP - Centralni obračun plaća	Kraj 2013.
Legalizacija bespravno izgrađenih objekata	1.1.2014. nadalje
Povećanje trošarina na dizelska i benzinska goriva i duhan i duhanske proizvode	kraj 2013. i 2014.
Korekcija i usklađivanje međustope PDV-a (pretpostavka na 13%)	kraj 2013.
Ukidanje i smanjenje parafiskalnih nameta	kraj 2013.
Mjere za suzbijanje crnog tržišta najma nekretnina	do kraja 2013. i nadalje
Reforma mirovinskog sustava
Zamrzavanje i prolongacija napredovanja državnih službenika i namještenika s učinkom na izdatke za bruto-masu plaća	Kraj 2013. s učincima u 2014.
Umirovljenje zaposlenika u državnim tijelima i javnim službama koji su ispunili uvjete za starosnu mirovinu	kraj 2013.
Privatizacijski projekti (CO, HPB, …)	do kraja 2013. učinak vidljiv u istoj godini
Nastavak procesa objedinjavanja javne nabave	Kontinuirano; već se provodi u MSPM
Monetizacija autocesta	Krajem 2014. godine

                                                                                            Ministar financija Slavko LInić na konferenciji je izvijestio kako Vlada ostaje na dosadašnjim politikama, posebno kad se radi o potporama prema gospodarstvu. 'Nadamo se da ćemo završiti s recesijom i da će 2014. biti stvarni rast', rekao je Linić. 'Novi problem Vlade je da Hrvatska nije spremna ušla u EU. U godini krize koju trpi i EU tu su dodatni izdaci i za članske uloge', kaže LInić. Izvijestio je kako će sljedeće godine biti 2 milijarde kuna planirana ušteda ili prihodi, a 4 milijarde 2016. godine jer nema troškova reforme. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže kako je važno da sve što Vlada radi bude transparentno. 'Radimo na tome da deficit svake godine bude sve manji i manji i da on bude ispod 3 posto', kaže Grčić. Ministrica Milanka Opačić rekla je kako će jedan dio osoblja bit će preseljen u outsourcing, npr. usluge čišćenja, kuhanja, pranja... Opačić napominje kako je potreban je racionalniji sustav bolnica, da se zna u kojoj se bolnici točno radi, npr, vrhunska operacija srca. Kontrola bolovanja mora biti puno veća. U mjere je uključeno i objedinjavanje socijalnih naknada koje su bile raspoređene po četiri ministarstva. Prvi put na jednom će mjestu biti jedinstveni imovinski cenzus i znat ćemo koliko točno socijalnih slučajeva imamo. Najavljeno je osnivanje jedinstvenog novčanog centra putem koje će biti kontrola socijalnih novčanih davanja. Mjere dotiču i škole s malim brojem učenika. Tu će se pokušati organizirati da učenici ili učenik koji je sam u školi, pohađa školu u prvom većem mjestu jer, između ostalog, tu dolazi i do bolje integracije djece. Kad je govorio o trošarinama koje su među najvišima u Europi, ministar Linić kazao je kako tu Vlada neće imati milosti. Mijenja se porezna međustopa, odnosno sa 10 posto diže se na 13 posto, što je oko 600 milijuna kuna više prihoda. Grčić je dao i konkretan primjer na kojem će mjere dati rezultate: Andro Vlahušić imao je potporu države za Dubrovnik, kao grad od posebne državne skrbi, a radi se o jednom od najrazvijenijim gradovima u Hrvatskoj. Tu se može uštedjeti novac. 'Ovaj proces neće biti nimalo lak. Očekuje nas ozbiljan i težak posao, ali moramo znati što imamo sada i što nas čeka', zaključuje Grčić. Grčić je govorio i o 'outsourcingu', tj. izdvajanju jednog dijela ljudi trenutno zaposlenih u javnom sektoru u privatni sektor. Pritom je spomenuo da je samo u obrazovnom sustavu oko osam tisuća ljudi zaposleno na poslovima čišćenja. On smatra da bi njihovo izdvajanje u privatni sektor bila izvrsna prilika za privatne tvrtke da se razvijaju i jačaju. Ušteda bi tu bila 300 milijuna kuna godišnje. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE