PR(A)VI USTANAK HRVATA PROTIV FAŠIZMA - BJELOVARSKI USTANAK

07.04.2020. 11:23:00

Kažu, narod koji nema čistu prošlost nema ni svijetlu budućnost ili narod bez prošlosti nema ni budućnosti (ova druga teza sve više je primjerenija današnjoj situaciji u Hrvatskoj). Od Stjepana i Pavla Radića, Đure Basaričeka, tko je predstavljao hrvatski narod, kao čisti hrvatski domoljubni narod, kao poslijedni borci za hrvatsku nezavisnost prije II Svjetskog rata.

I sam atentat u Beogradu, bio je gušenje „pobune" Hrvata i nametanje Saveza jugoslaveskih, točnije, srpskih ideologija kao jedne jedinstvene Države, u kojoj primat ipak imaju oni, koji još u opancima ulaze u državotvorne Ustanove. A pokrivalo za glavu im šajkača s kokardom. Diktatura Kralja Aleksandra, a i kasnije preko Tita, Rankovića, Đilasa i tko bi više znao broj, bilo je staviti Hrvate pod svoje okrilje i nametnuti im svoj režim, a koristeći pritom za zlo fašističku državu (?), Nezavisnu državu Hrvatsku.

No vratimo se onom bitnom, jer isti problem pojavljuje se i nakon 50 godina, a koristim naziv filma „Kako je počeo rat na mom otoku" ili kada je počeo rat Hrvata protiv fašista, a time i četnika, kao i početkom '90-tih, opet četnici potpomognuti tzv. JNA. Povijest se ponavlja, četnici u II svjetskom ratu surađuju s fašistima, no dok vidješe da se loše piše pridružili se partizanima i saveznicima. Nikad sami, a nikad rat izvojevali. Povijest su ponovili i u Domovinskom ratu, saveznik JNA, nisu pokorili Hrvatski narod na bojnom polju, no zahvaljući našim političarima to im lakše ide birokratskim putem.

I što se to desilo početkom napada na ondašnju staru Jugu? Nijemci sa svojim prijateljima Talijanima, započeli napad, pružio se neki oružani otpor Kraljevske vojske i Domobrana, ali sve to jadno i bijedno, da je to trajalo par dana. Prvi neposluh ili odbijanje prihvaćanja kapitulacije, desio se u Bjelovaru.

Početkom 2. svj. rata u Bjelovaru su bile smještene 108., 42. i 40. pukovnija koje su u prvim danima rata odigrale važne uloge. Naime, narednik strojničke satnije 108. pukovnije Ivan Čvek uz pomoć svojih suradnika u blizini V. Grđevca 7./8. travnja 1941. diže pobunu i otkazuje poslušnost jugoslavenskim časnicima. Razlog? Srpski vojnici dobivaju streljivo, dok Hrvatima se ne daje, što je dovoljno bilo jasno tko je spreman za odstrel. Uskoro im se pridružuju 42. i 40. pukovnija na čelu s pričuvnim poručnikom Leopoldom Supančićem te kreću prema Bjelovaru. Prilikom ulaska izvidnice 108. pukovnije u Bjelovar jugoslavenski su žandari u Rusanovoj ulici ubili dvojicu pobunjenih vojnika, a trojicu teško ranili. Sljedećeg dana od zločinačke ruke stradalo je još 6 Hrvata (civila), a do kraja travnja ukupno 33. Tijekom ustanka razoružano je i nekoliko stotina zatečenih jugoslavenskih vojnika i oko 100 časnika i dočasnika i nijedan nije ubijen. Jedan dio pročetnički nastrojenih vojnika i oficira uspio je pobjeći i povezati se s pojedinim četnicima i četničkim skupinama u okolici grada. Njihovo je središte bilo u selu Narti gdje se zaustavila četnička postrojba pod zapovjedništvom majora Naumovića. Ti su četnici namjeravali napasti Bjelovar te su slali prijeteće ultimatume, no hrvatske su ih straže u tome spriječile. Nakon što je u samom gradu Bjelovaru srušena jugoslavenska vlast, u utorak 8. travnja 1941. gradonačelnik dr. Julije Makanec proglasio je hrvatsku državu. No, moramo napomenuti da je na današnji dan proglašena i Nezavisna država Hrvatska u Međimurju, tj. Čakovcu. 

Uskoro su i vojnici dviju vozarskih pukovnija smještenih u Gudovcu također predali oružje i stavili se na raspolaganje novom hrvatskom zapovjedništvu. Slično se događalo i na podravskim borbenim odredištima, a 9. travnja 1941. oko 200 pripadnika Hrvatske seljačke zaštite i nešto vojnika iz 108. i 42. pukovnije zauzeli su žandarmerijsku stanicu i razoružali žandare u Garešnici.

Istoga dana, 9. travnja 1941., kod Peteranca, II. konjički puk jugoslavenske vojske „Car Dušan Silni" sukobljava se s Nijemcima i nakon nekoliko poginulih povlači se i kreće prema Bjelovaru ugušiti pobunu. Prenoćili su u D. Mostima. Neki mještani zbog događaja u Bjelovaru, ali i da pomognu hrvatskoj državi u Bjelovaru, pomišljaju na mogućnost razoružavanja vojnika.

Mještani uglavnom nisu imali nikakvo oružje, oni su svoj naum pokušali ostvariti uvjeravanjem vojnika, kako je rat završen i kako im je najbolje otići svojim kućama. Marta Sarić, mještanka sela Mosti, prisjeća se kako je kod njih u kući na doručku bio jedan jugoslavenski vojnik, inače zadužen za prijevoz (rodom iz Banove Jaruge). Nakon što se začuo pucanj, vojnik je savjetovao da se sakriju jer neće biti dobro. Marta je sakrila i njega i svoga supruga, a malo zatim i još neke mještane te im tako spasila živote. Ubrzo se začula pucnjava i uzvici: "Kolji, pali, vojno sve!" Tragična bilanca ove pucnjave je 11 ubijenih hrvatskih civila. To je prvi masovni zločin počinjen petoga dana rata! Istoga su dana četnici u Zrinskoj zaklali Ivana Blažekovića koji je napustio jugoslavensku vojsku i vraćao se kući. Nakon počinjenog zločina, II. konjički puk "Car Dušan Silni" krenuo je prema Bjelovaru. Nijemci su toga dana došli u Bjelovar i sa svojim tenkovima dočekali četničke konjanike u predgrađima na Križevačkoj cesti i Hrgovljanima i razbili ih tako da su uz velike gubitke bili prisiljeni na predaju. Za vrijeme 2. svjetskog rata i poraća iz sva tri sela Mosti smrtno je stradala 71 prešućivana žrtva, a među njima i svećenik Viktor Müller kojega su partizani u ožujku 1945. odveli i ubili na nepoznatom mjestu. Zločina je bilo još, ali jedan pamtim, negdje pročitan, trudnu ženu nabili su na kolac? Zar to može učititi ljudsko biće ili zvijer ili krvopija? Nisu tu nabrojani svi počinjeni zločini, jer ovaj ustanak i pobuna je ugušena, ne baš na miran način.

Je li se netko iz državnog vrha poklonio ove godine ovim žrtvama? Nije. A zašto? Jer bi trebalo i preispitati zločine, što je sa zločinima u šumi „Lug" kod Bjelovara? Opet isto, tko je počinio zločin nad Hrvatima?

Osnivanje partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska i jaki pothvati, dizanje pruge u zrak na nekoliko mjesta i pogibija nekoliko civila, ali niti jedan fašistički vojnik. Je li to podvig? No to ćemo slaviti jer su u pitanju partizani i antifašisti, odvajam smeće od smeća, samo zato jer je i tu bilo poštenih ljudi.

No ono što svakako nije, a to da je ustanak Hrvata ili anti-fašista, bio 27.07.1941. god u Srbu, čisti je falsifikat Hrvatske povijesti. Krvavi četnički pir nad neoružanim Hrvatima, svećenicima i hodoćasnicima, ne to nisu fašisti. Protjerivanje oko 2 000 Hrvata iz tog kraja, jesu li oni fašisti? Ne, četnici rade etničko čišćenje, a za to još im se podiže spomenik, pjevaju hvalospjevi i poklanjaju političari sa svim državnim počastima.

Gospodo iz Vlade, Sabora, Premijeru i Predsjedniče Republike Hrvatske, niste se poklonili nevinim civilnim žrtvama u Bleiburgu, niste se pokloniti žrtvama na Bjelovarskom području, nećete se pokloniti žrtvama četničkog zločina u „Krajini", no pokloniti ćete se četnicima, koji su dobili etiketu anti-fašista. SRAM VAS BILO! Ne ljubite vlastiti narod, već opetovano uzdižete one koji su bez imalo ljudskosti ubijali djecu, žene, starce, a najmanje vojnike, jer su se bojali sukobiti sa oružanim jedinicama hrvatske vojske. Sve je to opetovano učinjeno i za Domovinski rat.

Zar Vam Ustav ne govori na kojim načelima se tvori Lijepa naša, na četničkim zločinima? Dokumenata i zapisa ima hrpu, gdje ste hrvatski povjesničari, analitičari i intelektualci, DIGNITE GLAS, u Srbu nije bio Dan ustanka Hrvata, nego pokolj svega što počinje sa slovom „H" i Vas može biti sram.

Proslavite taj „praznik" i priznajte da su četnici bili regularna vojska u Hrvatskoj, pa da jednom stavimo stvar na svoje mjesto. Hrvatska država nije stvorena od Hrvata, već od četnika, a da bude sve u duhu narodnog derneka, kao glavnog gosta pozovite predsjednika Srbije, Tomislava Nikolića, možda su mu preci zulumarili na ovim krajevima.

Imamo povijesne činjenice, imamo argumente, no nemamo dovoljno hrabrosti reči da su nam četnici u Srbu izvršili ubijanje Hrvata, a ne da su u tim okolnostima Hrvati dizali ustanak. Jesu nekoliko njih pružilo je oružani otpor četnicima, ali samo da bi spasili od noža svoju obitelj i sebe.

I zato nemojte, barem nas starije, ubijeđivati i uvjeravati da je to bio ustanak Hrvata, te da zaslužuje sve počasti, tu se treba pokloniti žrtvama četničkog terora, dragi drugovi, samo promijenite teze i sve je jasno, kao što je nama priprostom narodu, onda vama s povećanim kvocijentom inteligencije izražen u kunama ili eurima, to bi trebalo biti još lakše.

Izvor: Portal dnevnih novosti

Izvorni autor: Dražen Šemovčan Šeki/Foto:fah

Autor: