Prgomet opalio po Milanoviću, ali i Karamarku
Drago Prgomet, zamjenik predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka zalaže se za uvođenje preferencijalnog glasovanja u hrvatski izborni zakon. U svom je blogu prilično opširno razradio ideju zašto su promjene dobre za Hrvatsku. Smatra da bi se tako ojačao utjecaj birača na politiku i odgovornost izabranih prema biračima. Stranke bi bile "prisiljene" predlagati najkvalitetnije kandidate, dok bi političari svojim radom gradili svoj položaj jer će kvaliteta rada biti prepoznata, navodi u svojem tekstu.
– Birači bi imali veći motiv izići na izbore da imaju mogućnost izravnog biranja svog zastupnika, po imenu i prezimenu. Dakle, doista ne vidim razloga da ne prihvatimo preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima – piše Prgomet u svome blogu. Svojim je riječim Prgomet zapravo posredno podržao GONG, Željku Markić i udrugu "U ime obitelji" te predsjednika države Ivu Josipovića.
S druge strane, vrh HDZ-a baš i nije za ideju da se uvede preferencijalno glasovanje. Milanović i Karamarko prešutno su sklopili sporazum da se ne dira u izborno zakonodavstvo. Preferencijalno glasovanje smanjuje utjecaj lidera političkih stranaka. Prgomet nije ostao "dužan" ni HDZ-ovu akademiku Željku Reineru koji je ovog ljeta izjavio da su godišnji odmori te da nije pogodno vrijeme za raspravu o izbornom sustavu.
– Sada je tome kraj, pa nemaju više isprike da se ne suoče s onim što slijedi, piše Prgomet. Ističe da niz europskih država već ima djelomično preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima. Smatra da su hrvatska iskustva s izborima za EU parlament potvrdila opravdanost takvog načina biranja. U konačnici, dodaje Prgomet, s liste HDZ-a izabrano je upravo prvih šest kandidata, dakle onih za koje je stranka smatrala da kvalitetom zaslužuju biti izabrani. Birači su svojim glasom promijenili taj raspored, ali ne i ukupna očekivanja.
Prgomet nije za to da se promjene izbornog zakona definiraju u Ustavu. Mišljenja je da to treba postići izmjenama postojećih zakona jer je to mnogo racionalnije. Prema njemu, u tome leži odgovornost parlamentarnih stranaka. One mogu provesti raspravu i doći do najboljih rješenja koja će garantirati demokratizaciju izbornoga sustava.
- Autor: T. Pšenko/Dnevno.hr
- Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Više iz kategorije: Vijesti
Top vijest 20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji
Top vijest 10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana
Top vijest 9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba
Top vijest 6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom
Top vijest Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?
Top vijest 27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat
Top vijest Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili
Top vijest Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku
Top vijest 18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?
Top vijest 16. veljače: Dogodilo se na današnji dan
Top vijest Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata
Prikazano 12 od 43154 članaka.