Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine poslalo je proteklog tjedna “zamolnicu” Republici Hrvatskoj da procesuira četrnaest zapovjednika iz operacije Bljesak.

Ovaj je potez podigao mnogo prašine u političkim krugovima, dok su generali najčešće govorili da niti ne znaju za što bi ih se moglo teretiti s obzirom da se cijela akcija odvijala na teritoriju Hrvatske, a ne BiH.

Kako je naveo premijer Andrej Plenković, “Zamolnica za ustupanje krivičnog gonjenja“ bi trebala biti upućena na adresu DORH-a. 

Riječ je o manevru?

Bosanskohercegovački portal Istraga dobio je na uvid cijeli dokument, i tvrde kako je riječ o manevru tužiteljice Gordane Tadić, koja je izabrana uz podršku HDZ-a, kojim se Tužiteljstvo pod njezinim vodstvom odriče prava za progon i prepušta ga hrvatskom DORH-u, koji će ga, također odbiti.

Objavljena je i uvodna stranica zamolnice gdje je navedeno da je Tužiteljstvo BIH formiralo predmet na osnovu izvještaja istražnih tijela iz Banje Luke, ali nije objavljen sadržaj cijelog dokumenta. 

“Ovo Tužilaštvo formiralo je predmet T20 KTRZ 0003539 06 na osnovu Izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog djela broj: KU – 94/06 podnesenog od strane Centra javne bezbjednosti Banja Luka, PS Kozarska Dubica od 3. 11. 2006. godine i Izvještaja o otkrivanju krivičnih djela i izvršilaca broj KU-1874/07 od 6.9. 2007. godine, Centar javne bezbjednosti Banja Luka.“, navedeno je u prvom odlomku Zamolnice, a tu je cjelokupni popis „prijavljenih osoba“: Miljevac Pavao, Mareković Marijan, Markač Mladen, Džanko Luka, Agotić Imra, Romić Renato, Basarac Ivan, Stipetić Petar, Vrbanac Vinko, Domazet-Lošo Davor, Verkaz Željko, Rudolf Lokner, Gavrić Vlado, te „izvjesni Gašljević, zapovjednika topništva pri izvođenju akcije Bljesak“.

Navedeni zločini

Tužiteljstvo traži pravnu pomoć od Hrvatske na temelju Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, prema kojem država moliteljica, u ovom slučaju BiH, “privremeno prekida mjere u vezi s gonjenjem za krivično djelo navedeno u molbi“.

Iako se iz javnih istupa državnog tajnika Ministarstva pravosuđa RH Josipa Salapića može zaključiti da je osim zamolnice poslana i kompleksnija dokumentacija, činjenica je da su i u samoj zamolnici navedeni navodni zločini za koje se tereti četrnaest zapovjednika, a koje nitko iz političkog vrha u Hrvatskoj ovih dana u svim istupima o zamolnici niti ne spominje. 

Kako doznaje Net.hr, riječ je o zločinima koji su se navodno zbili tijekom Bljeska, a koje je evidentirao Centar javne bezbijednosti Banja Luka, te zatražio procesuiranje još 2006. i 2007. godine.

Za što se terete?

“Zbog postojanja osnova sumnje da su kršeći pravila međunarodnog prava suprotno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata iz 1949. godine i odredbama Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. avgusta 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol I)član 76.stav 1.“, navedeno je u obrazloženju zašto se traži procesuiranje četrnaest zapovjednika iz akcije Bljesak.

Naveden je i sažetak s konkretnim datumima i imenima žrtava.

“Dana 01.02. i 06.05. 1995. godine u okviru akcije Bljesak učestvovali su u granatiranju šireg područja teritorije Bosanska Gradiška kojom prilikom su ubijeni: Tadić Marija, rođena 15.09.1940., Perić Ljubica, rođena 06.05.1921. godine, Ratković Danijel, rođen 01.11.1977. godine, Aćimović Vidosav, rođen 16.07.1943. godine, Gojić Nemanja, rođen 08.12.1984. godine, Račić Nikolina, rođena 09.04.1978. godine, Kutić Mladen, rođen 1912. godine i Kutić Darinka, rođena 1918. godine, te ranjeni: Tadić Biljana, Desančić Nada, rođena 15.06.1943. godine. Kovačević Mile, rođen 11.03.1946. godine, Gojić Gordana, Popović Bogdan, rođen 26.10.1960. godine, Hoskić Sava i Galić Mira.“

Zamolnica nastoji dokazati da je zbog granatiranja HV-a u vrijeme akcije Bljesak poginulo deset civila, a ranjeno je sedam osoba. Zbog svih imena žrtava koje se ne smiju ignorirati, pitanje je sada kako će reagirati Hrvatska vlada.