Vijesti Top vijest
'Profesionalnost ne znači da svaka presuda mora biti osuđujuća'

Tribunal je demonstrirao da će odgovarati svi oni koji krše odredbe međunarodnog kaznenog prava, bez obzira da li su predsjednici država, političari, generali, vođe paravojski ili obični vojnici.
Predsjednik haaškog suda, Amerikanac Theodor Meron reagirao je na niz optužbi da utječe na odluke ostalih sudaca. Pritisci na Merona počeli su kada je, prije nekoliko tjedana "rezevrni" (ad litem) sudac Tribunala, Danac Frederik Harhoff odaslao pismo u kojemu kritizira Meronove odluke koje su dovele do oslobađajućih presuda Anti Gotovini i Mladenu Markaču, Momčilu Perišiću, kao i Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću. "Profesionalnost ne znači da svako suđenje treba biti završeno osuđujućom presudom. Ukoliko bi to bilo točno, ukoliko bi cijela svrha međunarodnog prava bila da osuđuje - onda bismo živjeli u svijetu u kojem bi svaka optužena osoba bila automatski i kriva. Takav svijet bi bio u suprotnosti sa onim što nazivamo pravdom", kaže Meron u intervjuu "BIRN - Justice Reportu" (Balkanska novinarska mreža). Meron smatra da je "upravo ta primjena najviših standarda poštenog suđenja jedan od najvećih uspjeha Tribunala". Meron nije želio izravno odgovarati na optužbe kako njegove presude ne doprinose pomirenju naroda u bivšoj Jugoslaviji, no kazao je "da pomaganje procesa pomirenja nije klasična funkcija sudova, a posebno ne Tribunala". Izražava, međutim želju da presude Tribunala znatno doprinesu pomirenju, no "pomirenje "često zahtijeva mnogo više od obične presude i to je pitanje na koje vođe u društvima i zajednicama mogu mnogo prije odgovoriti", kaže Meron. Govoreći o ulozi i svrsi Tribunala, Meron je beskompromisno ustvrdio njegove pozitivne značajke. "Tribunal je demonstrirao da će odgovarati svi oni koji krše odredbe međunarodnog kaznenog prava, bez obzira da li su predsjednici država, političari, generali, vođe paravojski ili obični vojnici. Na taj način, svaka presuda nosila je značajnu poruku: Oni koji čine zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili genocid bit će dovedeni pred lice pravde'", poručuje predsjednik suda u Haagu. Na kraju razgovora Meron izražava uvjerenje "da će preostali rad Haškog tribunala biti uspješan i efikasan tokom narednih nekoliko godina i da će Mehanizam osigurati da skoro zatvaranje MKSJ-a (2016.) neće otvoriti vrata ka nekažnjivosti", zaključuje Meron. Izvornu vijest možete pogledati OVDJEViše iz kategorije: Vijesti
Top vijest 20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji
Top vijest 10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana
Top vijest 9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba
Top vijest 6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom
Top vijest Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?
Top vijest 27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat
Top vijest Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili
Top vijest Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku
Top vijest 18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?
Top vijest 16. veljače: Dogodilo se na današnji dan
Top vijest Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata
Učitaj još članaka
Prikazano 12 od 43154 članaka.
