Pupovčev SNV pred obljetnicu ‘Oluje’ ponovno o ‘historijskom egzodusu Srba koji je ona prouzrokovala’

Srpsko narodno vijeće (SNV) pozvat će danas Zagreb i Beograd “da se posvete rješavnju pitanja nestalih”, te da to prihvate kao zajedničku obavezu, jer se, ističu, “jedino tako mogu smanjiti ratne traume”.
Ta će izjava biti i pročitana u Deringaju kod Gračaca, gdje se, kako kažu organizatori, “žele prisjetiti mještana ovog i drugih sela gračačke okolice koji su izgubili živote u valu nasilja ljeta i jeseni 1995. godine”.
Ističu da je to prilika “da se prisjetimo ratnih strahota, ratnih progonstava, ratnog razaranja i ratnog stradanja svakog našeg sugrađanina u ratnim godinama od 1991. do 1995., kao i da se s javnošću podijeli sjećanje na stradanje Srba za vrijeme „Oluje“, njihov historijski egzodus, masovno uništavanje njihove imovine i ubijanje mnogih koji su ostali u svojim kućama”.
Kritizira se ovim povodom i to “da se obilježavanje VRO „Oluje“ i obilježavanje egzodusa Srba koje je ona prouzrokovala, pretvara u nastavak ratovanja, upotrebljavaju se žrtve za političke potrebe, a time se zloupotrebljava njihovo stradanje”.
Time se i ratnici i stradalnici “još jednom pretvaraju u sredstva za širenje mržnje i netolerancije, a suprotno tomu i Beograd i Zagreb trebaju se vratiti suradnji u pitanjima ratnih zločina, što im je obaveza kao članicama UN-a i Hrvatskoj kao članici EU-a i Srbiji kao kandidatkinji za članstvo”, navode.
“Bez te suradnje teško će se zajamčiti bilo efikasnost bilo pravednost sudskih postupaka, a nakon 27 godina od završetka rata trebali bismo biti mnogo više posvećeni miru negoli ratu i imati više empatije za stradanje drugog, svakako više od slavljenja pobjeda ili žalovanja stradanja u kojima nerijetko i slavljenja i žalovanja ostaju bez potrebnog dostojanstva sjećanja i opće političke dobrobiti” zaključak je Izjave.
Vojno redarstvena operacija Oluja
Podsjetimo, u ranim jutarnjim satima 4. kolovoza 1995. počela je Vojno redarstvena operacija Oluja.
Nakon topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istovremeno iz 30 pravaca, na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu činile su gardijske brigade potpomognute specijalnom policijom MUP-a, hrvatskim gardijskim zdrugom, te domobranskim i pričuvnim postrojbama. To je operacija koju zbog njene originalnosti i uspješnosti izučavaju brojni svjetski vojni analitičari.
Poginuli i ranjeni
U akciji je poginuo 241 hrvatski branitelj, 1430 je ranjeno.
“Bez njihovog doprinosa, bez žrtve koju smo podnijeli, bez hrabrosti i odlučnosti bez mudrih odluka ne bismo imali tako briljantnu vojno redarstvenu akciju kao što je bila Oluja”, istaknuo je Tomo Medved, ministar branitelja.



