Pupovčev SNV pred obljetnicu ‘Oluje’ ponovno o ‘historijskom egzodusu Srba koji je ona prouzrokovala’

03.08.2022. 09:58:00

Srpsko narodno vijeće (SNV) pozvat će danas Zagreb i Beograd “da se posvete rješavnju pitanja nestalih”, te da to prihvate kao zajedničku obavezu, jer se, ističu, “jedino tako mogu smanjiti ratne traume”.

To je dio sadržaja ovogodišnje “Izjave za sjećanje SNV-a” u kojoj navode da je od 1800 nestalih, koje se još traži, “približno podjednak broj Hrvata i Srba”.

Ta će izjava biti i pročitana u Deringaju kod Gračaca, gdje se, kako kažu organizatori, “žele prisjetiti mještana ovog i drugih sela gračačke okolice koji su izgubili živote u valu nasilja ljeta i jeseni 1995. godine”.

Ističu da je to prilika “da se prisjetimo ratnih strahota, ratnih progonstava, ratnog razaranja i ratnog stradanja svakog našeg sugrađanina u ratnim godinama od 1991. do 1995., kao i da se s javnošću podijeli sjećanje na stradanje Srba za vrijeme „Oluje“, njihov historijski egzodus, masovno uništavanje njihove imovine i ubijanje mnogih koji su ostali u svojim kućama”.

Kritizira se ovim povodom i to “da se obilježavanje VRO „Oluje“ i obilježavanje egzodusa Srba koje je ona prouzrokovala, pretvara u nastavak ratovanja, upotrebljavaju se žrtve za političke potrebe, a time se zloupotrebljava njihovo stradanje”.

Time se i ratnici i stradalnici “još jednom pretvaraju u sredstva za širenje mržnje i netolerancije, a suprotno tomu i Beograd i Zagreb trebaju se vratiti suradnji u pitanjima ratnih zločina, što im je obaveza kao članicama UN-a i Hrvatskoj kao članici EU-a i Srbiji kao kandidatkinji za članstvo”, navode.

“Bez te suradnje teško će se zajamčiti bilo efikasnost bilo pravednost sudskih postupaka, a nakon 27 godina od završetka rata trebali bismo biti mnogo više posvećeni miru negoli ratu i imati više empatije za stradanje drugog, svakako više od slavljenja pobjeda ili žalovanja stradanja u kojima nerijetko i slavljenja i žalovanja ostaju bez potrebnog dostojanstva sjećanja i opće političke dobrobiti” zaključak je Izjave.

Vojno redarstvena operacija Oluja

Podsjetimo, u ranim jutarnjim satima 4. kolovoza 1995. počela je Vojno redarstvena operacija Oluja.

Nakon topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istovremeno iz 30 pravaca, na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu činile su gardijske brigade potpomognute specijalnom policijom MUP-a, hrvatskim gardijskim zdrugom, te domobranskim i pričuvnim postrojbama. To je operacija koju zbog njene originalnosti i uspješnosti izučavaju brojni svjetski vojni analitičari. 

Poginuli i ranjeni

U akciji je poginuo 241 hrvatski branitelj, 1430 je ranjeno.

“Bez njihovog doprinosa, bez žrtve koju smo podnijeli, bez hrabrosti i odlučnosti bez mudrih odluka ne bismo imali tako briljantnu vojno redarstvenu akciju kao što je bila Oluja”, istaknuo je Tomo Medved, ministar branitelja.

Unatoč pozivu predsjednika Franje Tuđmana građanima srpske nacionalnosti da ostanu, određeni broj otišao je iz Hrvatske.
Oslobađajućom presudom trojici hrvatskih generala potvrđena je legitimnost operacije Oluja.
Velikosrpska politika izvršila je agresiju pomoću JNA na našu zemlju i Hrvatska je imala puno i legitimno pravo osloboditi svoj teritorij

Izvor: Narod.hr

Izvorni autor: ij/Foto: snimka zaslona/YouTube

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.