S.Goldstein: Pozdrav 'Za dom spremni' vrijeđa milijun ljudi u Hrvatskoj, moramo donijeti zakon kojim ćemo spriječiti 'ustašluk'!

27.12.2013. 17:23:10

27.12.2013.

Autor knjige "1941. godina koja se vraća" smatra kako bi se Hrvatska trebala ugledati na Francusku: naime, ove godine 11. studenoga na paradi Dana primirja (obilježavanja kraja Prvog svjetskog rata) 73 radikalna protivnika aktualnog predsjednika Hollandea vikali su i vrijeđali francuskog predsjednika. Svi su pohapšeni i popisani. Četvorica su zadržana u zatvoru, ali nijedno ime nije objavljeno. To je, po Goldsteinu, demokracija!

Knjiga Slavka Goldsteina "1941. – godina koja se vraća", nakon što je doživjela dva hrvatska i jedno srpsko izdanje, početkom studenoga objavljena je i na engleskom u izdanju književnog časopisa "New York Review of Books". Njen autor Slavko Goldstein ne propušta doslovce nijednu prigodu kako bi progovorio o trenutnom stanju u Hrvatskoj. Tako je nakon povratka s američke turneje gdje je u četiri knjižare imao promociju svoje knjige koja je u SAD-u predstavljena kao "najvrednija knjiga o Holokaustu posljednjih godina", Goldstein dao nekoliko intervjua u Hrvatskoj hvaleći se uspjehom svoje knjige preko bare.

 

Podsjetimo, Goldstein u knjizi raspliće svoju biografiju i biografiju svoje obitelji, razlaže prilike u Karlovcu i okolini, a zatim i šire u Hrvatskoj 1941.godine. Slavko Goldstein se bavi svojim karlovačkim susjedima, koji su – kako kaže - krenuli u zlo.

 

Jednako kako moralizira u svakoj svojoj knjizi postupke Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata, tako Goldstein i danas problematizira posljednje događaje u Hrvatskoj, daje ocjenu i nudi rješenja. Ta "moralna vertikala" jednog dijela hrvatskog društva tako smatra kako je Hrvatska 19.studenog bila suočena sa državnim udarom.

 

- Kolona sjećanja je bio korak do državnog udara. Nekoliko sati trajao je u Hrvatskoj državni udar protiv demokratski izabrane vlasti! Toga u EU nije bilo, u Francuskoj, Litvi, Madžarskoj, i drugim državama u kojima je desnica možda i jača od naše. A u nas? Nekoliko sati je trajalo obespravljenje demokratski izabrane vlasti, kojoj se nije dozvolilo da vrši svoju dužnost i normalno stupa po hrvatskome tlu. To je strašan znak. Ako se to bude ponavljalo, mi ćemo biti isključeni iz Europe. Europa će naći načina da se takvog kancera riješi, toga moramo biti svjesni. A to je sada još poduprto sa pozdravom "Za dom spremni" na nogometnim terenima. Dopustite da navedem primjer Francuske: 11. studenoga oni slave kraj Prvoga svjetskog rata, nazivajući ga Danom primirja. Svake je godine parada na Champs Élysées, na kojoj sudjeluje predsjednik Republike. Ove godine, 73 radikalna protivnika Hollandea vikali su, vrijeđali predsjednika. Svi su pohapšeni i popisani. Četvorica su zadržana u pritvoru, pa pušteni, ali nijedno ime nije objavljeno. Ne žele tim izgrednicima dati publicitet. A mi, nažalost, imamo ravnopravan publicitet demokratski izabranih narodnih predstavnika s ljudima koji su organizirali prvi mali korak prema državnom udaru, kazao je nedavno Goldstein.

   

"Ne možemo kazniti 10 tisuća ljudi koji skandiraju ali ima načina!"

 

 Ovih je dana otišao i korak dalje. Nezadovoljan što se Hrvatska odlučnije ne obračunava s onim što on naziva "modernim ustašlukom", Goldstein je dao intervju jednom hrvatskog dnevniku u kojem je pozvao hrvatsku Vladu da donese zakon protiv isticanja, izvikivanja i evociranja, po njemu, neprihvatljivih, zločinačkih parola i simbola.

 

- Pozdravi "Za dom spremni" i "Ajmo ustaše" vrijeđaju čak milijun ljudi u Hrvatskoj. Čudno je da naši sudovi tumače kako to nije sijanje mržnje. Dugovorčno potrebne su nam energične mjere i zakoni jer se skandiranje na stadionima uvlači pomalo u folklor i subkulturu u Hrvatskoj. Apeli očito nisu dovoljni i nužan je zakon koji će to spriječiti. Umjesto da se kazna Šimuniću shvati kao opomena prije još oštrijih kazni, nad njom se liju suze. Naravno da ne možemo kazniti deset tisuća ljudi na stadionu koji skandiraju "Za dom spremni" ali se mogu kazniti klubovi i prekinuti utakmica. Tek kada takve kazne budu uvedene stanje će se početi smirivati, zaključuje Goldstein.

 

Svoje ideje Goldstein još i dodatno pojačava tvrdnjom kako u SAD-u gdje se susreo sa točno 30 ljudi prevladava mišljenje kako Hrvatska još nije raščistila odnos sa NDH. Jasno to je priča za neupućene jer u SAD-u definitivno ne znaju je li "Croatia" naziv za tjesteninu ili nešto drugo, a o što je to NDH u Americi zna eventualno desetak povjesničara i to onih koji se bave neameričkom povješću. No kada Goldstein kaže da nam čak i Amerikanci zamjeraju skandiranje na stadionima i raspisivanje, kako ih on naziva, šovinističkih referenduma (misleći na onaj o braku i ćirilici) onda bi to valjda za vlasti u Hrvatskoj trebalo imati dodatnu težinu kako bi njegovi zahtjevi za radikalnim obračunom s hrvatskom prošlošću bili što brži i brutalniji.

 

Podsjetimo se. U biografiji Slavka Goldsteina stoji kako je taj "hrvatski političar židovskog porijekla" rođen u Sarajevo 1928. godine a djetinjstvo je proveo u Karlovcu gdje mu je otac, Ivo Golstein, bio trgovac knjigama. Početkom Drugog svjetskog rata ustaše su mu ubile oca, a on je, zajedno s majkom i bratom Danijelom otišao u partizane. Nakon završetka rata, sudjelovao je u borbi za uspostavljanje Izraela i nekoliko je godina, s bratom, živio u kibucu (poljoprivredne komune u Izraelu). U SFRJ se vratio 1950. u Zagreb. Radio je kao novinar, radijski urednik, izdavač. Bavio se i scenarističkim radom, pišući scenarije za partizanske filmove Signali nad gradom i Akcija stadion. Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, 1989. osnovao je HSLS te je do 1990. bio njezin predsjednik, kada ga je zamijenio Dražen Budiša. Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine, a zajedno sa sinom Ivom, povjesničarom, tijekom devedesetih godina bio je otvoreni protivnik politike Franje Tuđmana i nastanka hrvatske države. Godine 2012. podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje saborske komemoracije žrtava Križnog puta na Bleiburgu, a premijer Zoran Milanović ga je dolaskom na vlast zajedno s još trojicom sveučilišnih profesora imenovao posebnim savjetnikom za kulturu.

 
  • Autor: B.D.
  • Photo: Zarko Basic/PIXSELL
Izvornu vijest možete pogledati ovdje

Autor: