S petokrakom i kokardom do HR mirovine

Stati na žulj borcu ili članu njegove obitelji imalo je ozbiljne posljedice još u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, a „boračka penzija“ je značila da je njezin nositelj riješen financijskih briga. (Nema veze što su se borili za Jugu a ne Hrvatsku) Nakon Drugog svjetskog rata zauzimali su vodeće političke i gospodarske funkcije, a formalno su djelovali kroz moćni Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) No nakon Domovinskog rata stvari su se stubokom promijenile pa su nekadašnji partizani izgubili moć. Na leđa im se kolektivno stavio teret palog režima i zločina počinjenih u poraću, a antifašizam koji su zagovarali velikim je dijelom izjednačen s komunizmom tj FLOSKULA Moj otac je bio sudionik NOB-a. Njegovu boračku mirovinu je 1992. godine naslijedila moja mati i to je to“, ispričao je za Deutsche Welle Franjo Habulin, predsjednik Saveza. Podaci s kojima raspolaže govore da je sa zadnjim danom 2016. godine Hrvatska isplaćivala 3155 starosnih mirovina s boračkim dodatkom. „Postoji i dio boraca NOB-a koji su u mirovini, ali nisu koristili borački dodatak jer su im mirovine bile dovoljno velike. Takvih je negdje između 1300 i 1400″, objašnjava nam Habulin. Prema podacima HZMO, Hrvatska je sa zadnjim danom rujna prošle godine isplaćivala 16.320 mirovina temeljem sudjelovanja u Narodnooslobodilačkom ratu (NOR), iako je živućih boraca oko 6300, a samo ih oko 5000 prima boračke mirovine. Preostalih 11 tisuća treba potražiti u kategoriji takozvanih obiteljskih mirovina. „Riječ je o najnormalnijim obiteljskim mirovinama u kojima supruga nasljeđuje suprugovu mirovinu. Brojni borci oženili su se s mladim ženama koje su naslijedile mirovine. „Borci Narodnooslobodilačke vojske neće odustati od svojih prava, jer smo upravo mi stvorili granice Republike Hrvatske“, zaključuje Habulin.