Prošlo je točno pola godine od velikog potresa koji je pogodio Zagreb. Bio je najsnažniji u posljednjih 140 godina. Oštećeno je više od 25 tisuća objekata, obnova će trajati godinama. Ozlijeđeno je 27 osoba, smrtno je stradala 15-godišnjakinja. Mnogi i dalje žive u strahu - otada je zabilježeno više od 2400 potresa. Voditeljica Seizmološke službe Ines Ivančić u središnjem Dnevniku HTV-a objasnila je što bi potres magnitude 6,3 do 6,5 značio za Zagreb.
Žumberak, Medvednica, Kalnik, prekrasni krajolik koji okružuje Zagreb, omiljeno stjecište zaljubljenika u prirodu. No, to nije jedino što povezuje te tri planine i gorja. Povezuje ih i regionalni rasjed koji Zagreb i okolicu čini seizmički vrlo aktivnim područjem, na geološki složenom kontaktu triju velikih tektonskih jedinica - na sjeverozapadu Alpe, na istoku Panonski bazen, na jugu Dinaridi. Epicentar potresa 22. ožujka kao što je poznato bio je na području Markuševca.
Ključna priča odvila se na oko deset kilometara dubine. Istraživanje skupine hrvatskih znanstvenika pokazalo je da je za najjače prve udare ključan bio primarni tzv. navlačni rasjed, a za kasnije naknadne potrese sekundarni strmiji rasjed. Naime, uslijed naguravanja ili podvlačenja pojedinih tektonskih jedinica jednu pod drugu zemljina kora puca. Te pukotine odnosno rasjedi postaju izvori potresa, u ovom slučaju aktivirani dio Medvedničkog rasjeda.
"Mi smo već istog dana kada se potes dogodio predvidjeli da će se Zagreb "tresti" još šest mjeseci do godine dana. Ne možemo točno predvidjeti koliko će točno trajati ti after šokovi, odnosno naknadni potresi. Oni su uobičajeni nakon ovako jakog potresa magnitude 5,5 po Richteru. Međutim ono na što seizmologija nema odgovora jeste hoće li se među njima dogoditi neki jači. Ne možemo predvidjeti u kojem će se vremenskom razmaku ti naknadni potresi događati, možemo samo reći da će ih biti jako puno", rekla je Ivančić.
Za procjene da bi najjači potres koji bi mogao pogoditi Zagreb mogao biti snage 6,5 po Richteru kaže da se temelje na iskustvu seizmologa i na najvećem potresu zabilježenom 1880.
"Potres koji je pogodio Zagreb 1880. bio je magnitude 6,3. U to doba nije bilo seizmografa koji bi točno izmjerio magnitudu potresa. Potres iz ožujka je ustvari najjači potres u Zagrebu koji su zabilježili seizmološki instrumenti. Osim povijesnih činjenica prognoze se temelje i na geografskim specifičnostima ovog područja, odnosno na rasjedima koje ste spomenuli", objašnjava.
Objasnila je i što bi potres magnitude 6,3 do 6,5 značio za Zagreb.
"Bio bi to puno, puno gori scenarij od onog što smo imali u ožujku. Sasvim je sigurno da bi bilo puno više žrtava, puno više razrušenih kuća, pogotovo u centru grada gdje su zgrade stare i nisu protupotresno građene. Za sve zgrade koje nisu protupotresno građene taj bi potres bio gotovo katastrofalan", ustvrdila je.
Kaže kako seizmolozi već šest mjeseci skupljaju podatke.
"Voljeli bi da ih imamo više, da imamo još vie instrumenata koji su zabilježili još više podataka jer ti podaci nose znanje i poznavanje onoga što je ispod Zagreba. Što više podataka imamo možemo utvrditi gdje se nalaze rasjedi, koja je dinamika među njima", kaže Ivančić.
Ističe da se naša zemlja nalazi na seizmološki aktivnom području.
"Zagrebačko područje je seizmološki aktivno područje, riječko također. Što više idemo prema jugu, prema Dubrovniku, ta aktivnost raste", rekla je.
Kaže da su potresi koji se na našem području događaju uobičajena seizmološka aktivnost.
"Seizmološka aktivnost nije uvijek jednaka, nema pravila u vremenskom nizu kada će se dogoditi jača, a kada slabija seizmološka aktivnost. Postoje vremena kada je jednostavno seizmološka aktivnost pojačana", objasnila je Ivančić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.