Šiljegi: Otkriven spomen križ Hrvatima - žrtvama jugokomunističkog zločina

24.08.2013. 17:43:27

U petak, 23. kolovoza, u prigodi svečanosti  obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima, u zaselku Šiljegi, u Novim Selima, u općini Kula Norinska, otkriven je spomen križ jedanaestorici žrtava jugokomunističkog zločina,-Hrvatima, koji su nestali i ubijeni na Križnom putu, od Glibuše kraj Metkovića, peko Orahovca, Petrove Gore, Metkovića, Karlovca, Dravograda, … do Bleiburga. Spomen križ na kojem su upisana imena: Danijel Šiljeg, Martinov, Ante Šiljeg, Jurin, Ante Šiljeg, Filipov, Ante Šiljeg, Matin, Bariša Šiljeg, Matin, Dujo Šiljeg, Matin, Jure Šiljeg, Ivanov, Mate Šiljeg, Jurin, Marko Šiljeg, Matin, Srećko Šiljeg, Tomin i Ante Šiljeg Petrov; jedanaest stradalnika prezimena Šiljeg, u dobi od 22 do 25 godina, koji su ubijeni 1945 i 1946 godine simbolično je otkrio dr. Ante Šiljeg. Svetu misu zadušnicu, predvodio je mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolita splitsko-makarski, uz suslavlje don Senka Antunovića, župnika župe svetog Ante- Nova Sela, fra Josipa Bebića, ravnatelja Hrvatske inozemne pastve, don Ljube Pavića, bivšeg župnika, don Mije Šurlina, fra Petra Rastočića, župnika Igrana i Drašnica, don Mladena Margete, župnika Vida i drugih svećenika neretvanskog dekanata. Nadbiskup i metropolit mons. Barišić je u prigodnoj propovijedi kazao, ovo je dan molitve i zajedništva sa žrtvama iz zaseoka Šiljegi i svim žrtvama totalitarnih režima kojih se ovom svetom misom sjećamo u Hrvatskoj i svijetu, posebno je istaknu upit: -Mogu li te kosti, čija je povijest svedena na kostur, može li oživjeti?- nadalje je nastavio: „Evo, nas na mjestu, gdje je ljudska noga rijetkost. Tišina groblja je tu. Evo na nas na groblju žrtava, totalitarnog režima, nacizma, fašizma i komunizma koji se najduže zadržao. Može li ovaj narod oživjeti, doći do svoje slobode i dostojanstva? Šiljegi su dali jedanaest žrtava iz dvanaest obitelji. Ovih jedanaest mladića darovalo je život, za ovaj hod izlaska iz groba, za oživljavanje naše povijesti, našega naroda za dostojanstvo slobode… Ovi mladići, od dvadeset i dvije do dvadeset i pet godine života, imali su pred sobom budućnost, nadu, kad su se uputili… Što ih je potaklo, je li ideologija. Nije, ni lijeva, ni desna, nego stoljetni san o kojem smo sanjali kroz stoljeća i plaćali životom. Zato su oni krenuli osloboditi i oživjeti stoljetnu nadu. Zanimala ih je sloboda Hrvatske. Umjesto slobode, došla je ideologija, umjesto okupatora nova okupacija… I ovaj spomenik u Šiljegima, je li to konačni spomenik? Ne. Isus Krist je najveći spomenik za sve žrtve. On je ušao u sve jame, u tamne noći, u rudnike muke i patnje i uključio ih u svoju ljubav i svojim Uskrsnućem dao ostvarenje i puninu života.  Stoga ne vidimo slobodu u ovome kamenu, u ovom spomeniku, ne vidimo je u prošlosti nego u budućnosti, u Uskrsnuću, poručio je Nadbiskup. Na prigodnoj svečanosti, koju su organizirali Hrvatsko žrtvoslovno društvo i Hrvatski domobran pod pokroviteljstvom Dubrovačko-neretvanske županije žrtvoslovnog društva, bili su nazočni, uz splitsko-makarski nadbiskupa, Marina Barišića i župan Dubrovačko-neretvanski, Nikola Dobroslavić, saborski zastupnik, Branko Bačić, predsjednik Hrvatskog Domobrana, Nikola Matičić i zamjenik predsjednika HŽD-a, Nikola Dabelić, Ante Klarić, predsjednik HD-a Omiš, te gradonačelnik Metkovića, Božo Petrov i načelnik Kule Norinske, Nikola Krstičević. Među uzvanicima je bio i bivši predsjednik Sabora RH, Luka Bebiić, te drugi brojni predstavnici crkvenih i državnih vlasti, rodbina, prijatelji i uzvanici, a program je vodio Zvonimir Nikolić, predsjednik Hrvatskog domobrana Metković. Nakon "Lijepe naše" u izvedbi župnog zbora i minute šutnje, nazočne je pozdravio Zvonimir Nikolić, predsjednik Udruge Domobrana Metković (autor i graditelj spomen križa). Potom je pjesnikinja Dragica Zeljko Selak krasnoslovila pjesmu hrvatskog uznika Milivoja Grgića „Kažite djeci, da ne zaborave“. Zatim su prigodnu riječ imali Nikola  Krstičević, načelnik Općine Kula Norinska, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, maestro Nikola Debelić, član Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Nikola Matičić, predsjednik Hrvatskog domobrana Zagreb i Podružnice Rijeka, Anka Šiljeg, sestra jednog od ubijenih, koja je posvjedočila „dan istine, kada je ove mladiće ispratila … , te Božo Petrov, gradonačelnik Metkovića, Branko Bačić, saborski zastupnik i fra Josip Bebić, ravnatelj Hrvatske inozemne pastve, koji je kazao: Meni kao duhovniku, a vjerujem i svima vama, bilo bi puno lakše i ljepše živjeti da smo se na današnji dan ovdje okupili u nekoj radosnijoj prigodi, odnosno da nikad nije pala nijedna žrtva totalitarnih i autoritarnih režima, u našem slučaju jugokomunističkog režima, no nažalost žrtava je bilo puno. Kad je već tako, drago mi je što se na ovako dostojanstven način obilježava ovaj spomen-dan, a osobito me raduje što, mi živi ne zaboravljamo muku i patnju žrtava i njihovih obitelji, nego ih ugrađujemo u temelje slobode koju danas uživamo. Ovo spomen-obilježje jedanaestorici Šiljega, kojih se rijetko tko dosad javno spominjao, zalog je svima nama da ih nikada ne zaboravimo i da njihova nevino prolivena krv bude plodonosna ovom zaselku, cijelom neretvanskom kraju i cijeloj domovini Hrvatskoj. Ovaj svečani čin, sveta misa zadušnica, molitva i duboka vjera da ih je Bog već odavno ubilježio zlatnim slovima u dlan svoje ruke, najbolje je što smo mogli za njih učiniti. Dragi Šiljezi, neka vam ovaj križ kao Kristov znak bude zaista središte mjesta, znak pobjede i nade u Uskrsnuće, neka vam služi na ponos i neka vas potiče na molitvu i pravednost!...“ Zvonimir Nikolić, autor i graditelj ovoga spomenika, kao posljednji govornik, naglasio je, na spomeniku piše: „ova mladost će svjedočiti, što je preko ovog naroda prošlo“. Dovoljno je doći u Šiljege da vidite svu veličinu strahote. Spomenik je izraz poštovanja prema svim  poginulim, nestalim, zatočenim i svima ostalim hrvatskim mučenicima, koji su ugradili život za slobodnu Hrvatsku. Ovaj spomen križ ima boju kamena iz kojeg su ovi mladići nikli, iz kamena koji čeka. Što čeka? Kamen plače i poručuje: ljudi bez duše ne plaču. Suze na Križu pozivaju da podignemo pogled prema Nebu odakle dolazi sve dobro… Suosjećajmo s njihovim ubojicama, jer oni su mrtvi, tužni i bez duše, a samo ljudi bez duše mogu negirati takve zločine. Mučenicima našim vječna slava i vječni pokoj, a mladim naraštajima ponos na žrtvu i njihovo junaštvo u nadi, da će se naši političari, manje baviti ideologijom više poviješću i kao takvi, ujediniti i napisati cjeloviti hrvatski žrtvoslov. Potom je predsjednik HD Našice Željko Tomić, uručio prvi hrvatski žrtvoslov, Zvonimiru Nikoliću, autoru i graditelju spomen križa, te podsjetio sve nazočne na najveće stratište Hrvata istočne Slavonije - Crni potok. Zatim je predsjednik HD-a Nikola Matičić uručio priznanja mons. Marinu Barišiću, gradonačelnicima Norina, Metkovića, županu dubrovačko neretvanskom i posebno Mirku Šiljegu, od kojeg je krenula ideja za spomen križu i drugim zaslužnim ljudima, te orden medalju Zvonimiru Nikoliću i Zvonimiru Šeparoviću, predsjedniku Hrvatskog žrtvoslovnog društva, koji zbog bolesti nije bio nazočan. Na kraju komemoracije, odrješenje za poginule hrvatske branitelje molio je, mons. Marin Barišić, a slavlje je, svojom pjesmom posebno uzveličao župni zbor svetog Ante iz Novih Sela i Svetog Nikole iz Metkovića, pod ravnanjem s. Marijane Cvitanović Otkrivenju spomen-križa i komemoraciji u zaseoku Šiljegi prethodilo je (dan prije u Gradskom kulturnom središtu Metkovića) predstavljanje knjige „ Partizanska i komunistička represija i zločini prema Hrvatima u Donjem Poneretvlju 1941-1990“, autora povjesničara dr. Ivana Jurića. Knjigu su predstavili dr. sc. fra Andrija Nikić, predsjednik HAZU BiH sa sjedištem u Mostaru i maestro Nikola Debelić, član Hrvatskog žrtvoslovnog društva.     Dragica Zeljko Selak Izvbornu vijest možete pogledati ovdje

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.