SKANDALOZNO Ništa od kaznenog progona Stanimirovića: U izjavi da je u Hrvatskoj bjesnio građanski, a ne Domovinski rat, nema elemenata kaznenog djela!

23.12.2013. 17:19:55

1_205170

Da stvar bude gora, u obrazloženju se navodi kako su udžbenici iz povijesti iz kojih uče djeca djeca srpske manjine, odobrena od Ministarstva i sasvim legitimno u uporabi. A u njima stoji: U Hrvatskoj se od 1991. do 1995. vodio građanski rat. Sporni stavovi predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke iznijeti su u Večernjim novostima, dnevnom listu u Srbiji. Dakle, Stanimirović se nije ogriješio o Deklaraciju o Domovinskom radu iako je istu Sabor RH donio još 2000. godine, s jasnom definicijom Domovinskog rata.

Izjava Vojislava Stanimirovića da se u Hrvatskoj vodio građanski, a ne obrambeno oslobodilački Domovinski rat, koja je prije nekoliko mjeseci šokirala hrvatsku javnost, 'blagoslovljena' je i od strane Državnog odvjetništva! U ponedjeljak je naime, na adresu domoljubne organizacije Croatorum, koja je protiv Stanimirovića podnijela kaznenu prijavu, stigla obavijest da nisu pronađeni elementi kaznenog djela. "Državno odvjetništvo je stavilo ovu kaznenu prijavu Ad acta, kako stoji u njihovom obrazloženju, te se stavilo u zaštitu agresora na Republiku Hrvatsku", kažu iz Croatoruma. Da stvar bude gora, u obrazloženju se navodi kako su udžbenici iz povijesti iz kojih uče djeca djeca srpske manjine, odobrena od Ministarstva i sasvim legitimno u uporabi. A u njima stoji: U Hrvatskoj se od 1991. do 1995. vodio građanski rat. Sporni stavovi predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke iznijeti su u Večernjim novostima, dnevnom listu u Srbiji. Dakle, Stanimirović se nije ogriješio o Deklaraciju o Domovinskom radu iako je istu Sabor RH donio još 2000. godine,  s jasnom definicijom Domovinskog rata.

Deklaraciju o Domovinskom ratu koju je Hrvatski sabor donio još u listopadu 2000.godine. U njoj između ostalog stoji da je oružanu agresiju na Republiku Hrvatsku izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srp­skog pučanstva u R Zbog 'pijanih' izjava Vojislava Stanimirovića da se u Hrvatskoj vodio građanski rat, Udruga Croatorum je protiv predsjednika SDSS-a u Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu. Povod prijavi Stanimirovićeva je izjava da se u Republici Hrvatskoj u školama u koje idu djeca srpske manjine, iz predmeta povijesti u udžbenicima izbacio Domovinski rat, te da djecu uče da je u Hrvatskoj od 1991. do 1995. bio građanski rat. Sporni stavovi predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke iznijeti su u Večernjim novostima, dnevnom listu u Srbiji. Osim da je u Hrvatskoj bjesnio građanski rat, Stanimirović je za te novine izjavio i da je Republika Hrvatska bila agresor, naveo je Croatorum u kaznenoj prijavi.

Suprotno tome, u Deklaraciji o Domovinskom ratu iz 2000., između ostalog stoji da je oružanu agresiju na Republiku Hrvatsku izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srp­skog pučanstva u RH. Sabor je ovu je Deklaraciju donio u cilju da se zaustave radikalne politizacije Domovinskog rata i zabri­njavajuće­g polarizira­nja hrvatskoga društva.

Deklaracija o Domovinskom ratu

1. Stvara­njem Republike Hrvatske, kao samostalne i suverene države u međunarodno priznatim granicama, ostvarene su sto­ljetne tež­nje hrvatskoga naroda i građana Republike Hrvatske za svojom državom na teme­lju zajedništva hrvatskog naroda u Domovini i svijetu s plebiscitarno izraženom vo­ljom u Ustavu iz 1990. godine da teme­ljne vrednote ustavno-pravnog poretka budu sloboda, pravda, vladavina prava, mirotvorstvo s nacionalnom ravnopravnošću i poštova­nje prava čovjeka.

2. Republika Hrvatska vodila je pravedan i le­gitiman, obrambeni i oslobodite­ljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica.

3. Uspješna obrana u Domovinskom ratu s konačnim oslo­bo­dilačkim vojnoredarstvenim operacijama »B­ljesak« i »Oluja« te kasnijom mirnom reinte­gracijom hrvatskog Podunav­lja, stvorila je sve pretpostavke za skladan razvitak Republike Hrvatske kao zem­lje koja prihvaća demokratske standarde suvremenoga zapadnog svijeta i otvara brojne mogućnosti približava­nja tom svijetu u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i kulturnom smislu.

4. Teme­ljna vrijednost Domovinskog rata jest uspostava i obrana državnog suvereniteta i teritorijalnog inte­griteta Republike Hrvatske, čime su stvorene pretpostavke za djelova­nje pravne države i vladavine prava te zakonito funkcionira­nje državnih tijela kao najbo­lji način za da­lj­nju afirmaciju dostojanstva Domovinskog rata.

5. U skladu s teme­ljnim načelima pravednosti i građanske solidarnosti, Republika Hrvatska će u okviru materijalnih mogućnosti osigurati svim hrvatskim branite­ljima, obite­ljima poginulih i stradalnicima Domovinskog rata, koji su najzaslužniji za ­njezino stvara­nje, punu zaštitu, dostojanstvo i skrb.

6. Radi dostojanstva Domovinskog rata hrvatsko pravosuđe je dužno procesuirati sve moguće slučajeve pojedinačnih ratnih zločina, teških povreda humanitarnog prava i svih drugih zločina poči­njenih u agresiji na Republiku Hrvatsku i u oružanoj pobuni te tijekom Domovinskog rata, strogo primje­njujući načela individualne odgovornosti i kriv­nje.

7. Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora poziva sve građane, državne i društvene institucije, sindikate, udruge i medije, a obvezuje sve dužnosnike i sva državna tijela Republike Hrvatske, da na navedenim načelima štite teme­ljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata, kao zalog naše civilizacijske budućnosti. Na taj način čuvamo moralni dignitet hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske i tako štitimo čast, ugled i dostojanstvo svih branite­lja i građana Republike Hrvatske koji su sudjelovali u obrani Domovine.

Klasa: 021-16/00-04/06 Zagreb, 13. listopada 2000.

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Predsjednik Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora

Zlatko Tomčić, v. r.

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.