Slučaj Krnjak – podržava li Josip Leko (SDP) četničku granicu Virovitica-Karlovac-Karlobag?

26.05.2013. 19:07:31

Incident u Krnjaku selu naseljenom pretežito pripadanicima srpske nacionalne manjine kad je prošlog tjedna skupina navijača splitske „Torcide“ provalom u općinsku zgradu skinula zastavu države Srbije podstaknuo je nekoliko principijelnih pitanja.

Ključno pitanje jesu li torcidaši iz Splita svojim vandalskim činom uklonili zastavu srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, ili su učinili ono što su trebali mnogo ranije trebali učiniti organi hrvatske vlasti, jer se radilo o službenoj državnoj zastavi Republike Srbije. Budući da se ipak radilo o državnoj zastavi Srbije postavlja se pitanje  kako je moguće da po izjavi zastupnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskome saboru ta zastava na općinskoj zgradi u Krnjaku visi od 2004. godine i „dosad nikome nije smetala“. Po odluci o zastavi srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, a u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Srpsko narodno vijeće propisalo je u čl. 7 da se zastava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj „sastoji od tri boje crvene, plave i bijele“. Tu odluku potpisao je glavom i bradom predsjednik Srpskog narodnog vijeća dr Milorad Pupovac 9. travnja 2005. godine.

Prema tome zastava koju su torcidaši skinuli provalivši u zgradu općine nije bila zastava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, nego državna zastava Republike Srbije s grbom. Isticanje takve zastave nije samo  provokacija s ozbiljnom porukom, nego je kažnjivo djelo. I umjesto da mediji na čelu s novojugoslavenskom Hrvatsklom televizijom objektivno opišu slučaj, jer se neovlaštenim i protuzakonitim vješanjem zastave druge države povrijeđuje hrvatski državni suverenitet, slučaj je opisan kao povreda prava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. A radi se upravo obrnuto, o povredi hrvatskog suvereniteta u mjestu naseljenom pripadnicima srpske nacionalne manjine.

Naravno, s takvom medijskom pripremom incident je odmah došao do Hrvatskog sabora u kojemu nitko od zastupnika nije ukazao na povredu hrvatskog suvereniteta u Krnjaku koja traje već devet godina, nego na demonstrativan korak splitskih navijača koji su učinili ono što su organi hrvatske vlasti trebali davno učiniti i prozvati načelnika općine Krnjak koji dozvoljava da na općinskoj zgradi visi srbijanska državna zastava. Zastupnik stranke srpske nacionmalne manjine SDSS-a Mile Horvat u takvim okolnostima zatražio je da Sabor „konačno osudi govore netolerancije koji rezultiraju ovakvim javnim ponašanjem“. On je potvrdio da zastava srpske nacionalne manjine u Krnjaku stoji od 2004. godine i dosad nikome nije smetala. Na neki način on je uistinu u pravu, jer dio srpske nacionalne manjine koju on zastupa smatra da je Krnjak dio Republike Srbije a ne Republike Hrvatske, jer da je protivno, prije svega načelnik općine iz redova srpske nacionalne manjine Rade Kosanović kao predstavnik vlasti u Republici Hrvatskoj ne bi dozvolio  da se umjesto propisane zastave  srpske nacionalne manjine izvjesi srbijanska državna zastava. Očito to ni najmanje nije smetalo ni njegovim mještanima, ali je očigledno zasmetalo nacionalno svjesnim navijačima Torcide pa su pravdu koju su dosad trebali provesti organi reda uzeli u svoje ruke.

Tako su se u Hrvatskome saboru čule samo kritike na ponašanje splitskih navijača, a bilo je onih koji su to na temelju pogrešnih pretpostavki to osudili, dok je zastupnik manjina Nedžad Hođić koji se nije potrudio da uđe u meritum slučaja ustvrdio kako srpski civili ne mogu plaćati  cijenu velikosrpskog projekta iz 90-tih godina. I on je potpuno krivo postavio slučaj, jer se ne radi o srpskim civilima nego o pripadnicima srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj koji su dužni, ne ulazeći u njihova

politička gledišta, biti lojalni građani ove države. Upravo isticanjem srbijanske državne zastave oni pokazuju da Hrvatsku nakon svega što se dogodilo u velikosrpskoj agresiji još uvijek u potpunosti ne prihvaćaju kao svoju državu, kao što je svojim izjavama dovode u pitanje i neki najviši dužnosnici Srbije, sanjajući i dalje o četničkoj granici Virovitica-Karlovac-Karlobag.

Tragično je da se o slučaju nije oglasila vodeća oporbena stranka HDZ, očito zato što je ona krivac da je jedan manji dio srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj za vrijeme Sanadera političkom trgovinom isposlovao poseban status privilegirane skupine koja pod vodstvom predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca stalno diže napetost u hrvatskom društvu zbog navodne njihove ugroženosti. Tako je to i u ovom slučaju uklanjanja tobožnje zastave srpske nacionalne manjine, iako se radi o povredi hrvatskog suvereniteta u tom mjestu.

U to se kolo upleo i sam predsjednik Sabora Josip Leko (SDP) koji je deklarativno naglasio kako Hrvatska gradi društvo visokih demokratskih standarda, toleracije i razumijevanja, uvažavanja ljudskih prava i prava manjina. Predsjednik Sabora kao vrhovnog predstavničćkog tijela hrvatskoga naroda i ostalih građana pao je u ovom slučaju  na ispitu, jer ako je u jednom mjestu već devet godina izvješena zastava strane države i da o tome ne povedu računa organi vlasti, onda se ne može govoriti o visokim demokratskim standardima, toleranciji i razumijevanju, a pogotovo ne o obvezi manjine da poštuje državu u kojoj žive i njezine zakone, što je u ovom slučaju u Krnjaku ozbiljno dovedeno u pitanje. U krajnjem slučaju takvo reagiranje predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke moglo bi značiti  da on nema ništa protiv četničke granice Virovitica-Karlovac-Karlobag. Znači li to da u svim mjestima gdje je u većini srpska nacionalna manjina može visiti zastava strane države, što je apsurdno, pogotovo ako se ima u vidu da hrvatska nacionalna manjina u Srbiji ne samo nema pravo izvjesiti zastavu svoje manjine, a kamoli da se usudi izvjesiti hrvatsku državnu zastavu sa šahovnicom.

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.