Skupina građana nezadovoljnih općim stanjem u državi održala je u petak prosvjed ispred prostorija DORH-a i Uskoka. Čelnicima ovih institucija poručili su da su krivi za nekažnjavanje kriminala i korupcije i prozvali ih – degenericima.

"Ovo nije pravosuđe nego krivosuđe!", "Stop deložacijama, stop ovrhama!", "Moratorij na ovrhe Raiffeisen zadruga!", poručilo je tridesetak građana svojim transparentima. Ondje su se okupili kako bi ukazali na probleme nelegalnih kredita koje su isplaćivale austrijske RBA zadruge, na veliki broj deložacija koje potresaju zemlju, a neki, poput Vesne Balenović, i na svoje osobne i već poznate probleme.

- Tražimo da se konačno prestanu obmanjivati građani i da se pravosudni sustav ne svodi samo na Lovrić Merzel već da se pozabavi i korupcijom i organiziranim krimnalom koji se odvija sada i ovdje. U ovom čekanju oko ilegalnih austrijskih RBA zadruga, čije poslovanje u hrvatskoj omogućava DORH, došao je trenutak da se uhapsi ili nas ili njih. Tražimo da se uhiti javne bilježnike koji ispijaju kave zajedno s Bajićem i Cvitanom ili da se uhiti nas – rekao je Toni Eterović, predstavnik oštećenika od strane RBA zadruga.

Eterović je pojasnio da su oštećenici iz Europske središnje banke dobili potvrdu i dokaze da su HNB i DORH znali kako djeluju austrijske zadruge, ali kako nisu ništa poduzeli. Napomenuo je da austrijsko državno odvjetništvo, gdje je predmet na obradi, od hrvatskog DORH-a traži da se očituje, što ovo ne čini.

- Pravosudna mafija je najveća mafija u RH i njoj ćemo se suprotstaviti. Znam da je Uskoku teško obračunati se s njom jer mnogo njegovih djelatnika radi u pravosuđu, što se pretvorilo u obiteljsko naslijeđe. Mi ćemo tome morati stati na kraj svim mogućim metodama. Za sada mirno – rekao je Eterović.

Što su Raiffeisen zadruge? Raiffeisen Group Austrija ima strukturu na tri razine. Ta struktura uključuje Raiffeisen banke, Raiffeisen regionalne urede na razini provincija i Raiffeisen ZentralBank. Raifeisen banke, kao prva razina, su privatne zadružne banke i vlasnice su Raiffeisen regionalnih ureda, kao druge razine. One zajedno drže oko 89 posto dionica Raiffeeisen Zentralbank, kao treće razine. Raiffeisen Zentralbank, kao treća razina, glavni je, najvažniji dioničar Raiffeisen bank International, s oko 78,5 posto. Za zaključiti je da su Raiffeisen banke (to su upravo one koje su hrvatskim građanima plasirale kredite) krajnji vlasnici Raiffeisen ZentralBank i Raiffeisen bank International (izvor: laburisti.com)

Austrijske RBA zadruge djelovale su na način da su hrvatski građani, koji su za kredite manje-više čuli od poznanika i prijatelja, odlazili u Austriju gdje su potpisivali ugovore s tim zadrugama. Novac im je odmah isplaćivan iz ruke pa su u nemalom broju primjera više desetaka tisuća eura prenosili u torbama preko granice, ne shvaćajući da čine nelegalno djelo. Sumnjiva je i uloga hrvatskih javnih bilježnika.

-  Javni bilježnici snose odgovornost za čitav ugovor koji se sklapa između dvije strane. Oni su dužni solemnizirati ugovor; to znači da kod ugovora koji je bio na njemačkom moraju osigurati prevoditelja i čitati stavku po stavku ugovora pred strankama i tumačiti ih. Stranke tvrde da se to nije činilo. Čak i u prijevodu ima sumnjivih stvari, riječ zajam su preveli sa kredit. Druga stvar; javni bilježnici su zadruge, koje nisu banke, koje nemaju dozvolu od HNB-a za takvo poslovanje, koje nisu registrirane kod naših trgovačkih sudova, morali unaprijed provjeriti. Oni to nisu učinili. Očito su radili za zadruge, nisu bili nepristrani u odnosu na dvije ugovorne stranke čiji ugovor ovjeravaju. Dakle, stranke su platile solemnizaciju, a dobile običnu ovjeru potpisa – pojasnila nam je svojevremeno odvjetnica Ines Bošković Sorić.

Priče su slične kod svih oštećenika. Naša sugovornica kredit je digla prije 11 godina i u međuvremenu je izgubila kuću.

- Digla sam kredit od 55.000 eura 2003. godine i otplaćivala ga do 2006. Tad je krenula ovrha nad mojom plaćom jer sam bila jamac prijateljima i kredit više nisam mogla redovito otplaćivati. Počele su dolaziti i opomene da će doći do ovrhe. Otišla sam kod njih u Austriju, dogovarali smo nešto, ali bez uspjeha. 2008. mi je sud prodao kuće za oko 50.000 eura. Da bi nakon toga tražili da izađem iz kuće. Nisam htjela. Borila sam se do 2012., ali onda sam morala iseliti. Kuća je prodana Hipoteci d.o.o. Žalila sam se na sukob interesa jer je u upravnom odboru Hipoteke d.o.o. bio suprug odvjetnice RBA zadruge, kao i gospodin Walter August (direktor austrijske banke Raiffeisenbank St.Stefan – Jagerster koja je nedavno prijavljena za organizirani kriminal glavnoj austrijskoj tužiteljici, op.a.) i posrednica Ivanka Krajnc (slovenska državljanka iz Ptuja za koju se sumnja da je nelegalno izgradila mrežu posrednika u Hrvatskoj, op.a.). Žalila sam se, ali sud je procijenio da nema sukoba interesa – priča nam jedna od oštećenica.

Prosvjednici su tražili od Cvitana da siđe iz svog ureda i porazgovara s njima, no Cvitana, navodno, trenutno nije bilo. Kakav će biti epilog borbe ovih ljudi, hoće li se pravosudni i istražni organi pozabaviti austrijskim zadrugama, ostaje vidjeti.

[slideshow_deploy id='28399']

• Autor: Z. Stupar
• Photo: Zoran Stupar