Srbi Oluju proglašavaju etničkim čišćenjem, finaciraju Mladića i Šešelja, a inzistiraju na povlačenju tužbi uz Pusićkina odobravanja

09.01.2014. 11:29:50

1_209762

Ivan Mrkić nije isključio mogućnost povlaćenja tužbi za genocid, ali naveo je da se prvi korak očekuje od Hrvatske. "Da bude jasna jedna stvar, za Hrvatsku je bilo bolje da uopće nije podnosila tu tužbu i bolje je za obje zemlje da tužbe budu povučene", istaknuo je Mrkić naglasivši da Srbija nije inicjator tog procesa, ali je spremna na taj korak.

Tko o čemu, Srbi o povlačenju tužbi za genocid! Raspričali su se njihovi političari, analitičari i mediji posljednjih mjeseci na veliko o ovom pitanju. Jedan od posljednjih istupa na ovu temu je onaj od strane savjetnika srpskog predsjednika za vanjsku politiku, Marka Đurića, koji je u beogradskom tisku izjavio da u sporu Hrvatske i Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu Beograd neće jednostrano povlačiti tužbu za genocid. Tužba je, izgleda, Srbima trn u oku stoga Đurić poručuje kako ih treba uzajamno i bezuvjetno povući te se okrenuti budućnosti, pritom ne dajući odgovor na pitanje, koje s hrvatske strane ostaje visjeti u zraku godinama: kako se okrenuti budućnosti s nerazriješenom prošlošću?

Đurića, ali po svemu sudeći i naše vladajuće, to pitanje ne dira previše. "Nećemo jednostrano i uz bilo kakva uvjetovanja povlačiti protutužbu protiv Hrvatske za genocid zato da bismo, nauštrb naših državnih i nacionalnih interesa, otvorili drugima izlaz iz problema koji su sami stvorili. Naša poruka je bila i ostala: povucimo bezuvjetno tužbe i okrenimo se budućnosti", kazao je savjetnik srpskog predsjednika u razgovoru za Večernje novosti. Istaknuo je i spremnost srpske strane da se sva druga otvorena pitanja, uključujući i pitanje nestalih, u dobroj vjeri, interese ljudi, istine i budućnosti rješavaju i dovedu do kraja.

Odgovarajući na pitanje ima li vremena za dogovor sa Zagrebom prije početka procesa pred Haaškim sudom u ožujku, Đurić je, motiviran porukom ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić da je Hrvatska spremna za razgovor o povlačenju tužbi ukoliko srpska strana dostavi podatke o nestalima, zaključio da su uzajamne tužbe za genocid štetne po obje države. "Stanje za tužbama za genocid nanosi veliku štetu našim republikama. Stvara podlogu za stalno održavanje loših međunacionalnih odnosa i šalje u svijet jako lošu poruku da regija nije prevladala mržnju i krvave povijesne podjele produbljene ratom", istaknuo je savjetnik srpskog predsjednika za vanjsku politiku. Istaknuo je i da se naša zemlja nalazi pred izazovom da prevlada unutarnje otpore normalizaciji međudržavnih i međunacionalnih odnosa.

"Kao inicijator i glavni sudionik sudskog spora koji mnogi, ne bez razloga, karakteriziraju kao nastavak jugoslavenskog sukoba pravnim sredstvima, današnja Hrvatska nalazi se pred izazovom prevladavanja unutarnjih otpora normalizaciji međunacionalnih i međudržavnih odnosa u čemu uvijek može računati na potporu Srbije", naveo je Đurić.

Sličnu je poruku ovoga tjedna poslao i šef srpske diplomacije, Ivan Mrkić, koji također nije isključio mogućnost povlačenja tužbi za genocid, ali naveo je da se prvi korak očekuje od Hrvatske. "Da bude jasna jedna stvar, za Hrvatsku je bilo bolje da uopće nije podnosila tu tužbu i bolje je za obje zemlje da tužbe budu povučene", istaknuo je Mrkić za Radioteleviziju Srbije, naglasivši da Srbija nije inicijator tog procesa, ali je spremna na taj korak.

Nikolić o povlačenju tužbi

Nakon nedavnog susreta predsjednika Ive Josipovića sa srpskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem, u pomirljivom tonu jedna od tema razgovora bila je povlačenje tužbi za genocid podignutih na Međunarodnom sudu pravde. Srpski predsjednik Nikolić nakon druženja se obratio novinarima po pitanju tužbi zaključujući da bi se one trebale povući radi stvaranja miroljubivih odnosa. Rekao je da, ako se o tome pitanju odluke budu donosile na sudu, niti jedna strana neće biti zadovoljna. Predložio je Nikolić da se tužbe povuku jer je potrebno gledati u budućnost dviju država. U budućnost, reče Nikolić, koji je futuristički, ali ne tako davno progovarao da je Vukovar srpski grad te da se Hrvati nemaju tamo što vraćati. Ne znamo što je Josipović u Beogradu s Nikolićem radio, ali znamo da je ovaj zaključio da smo mi s njima dobri prijatelji, a dobri prijatelji razmirice rješavaju bez sudova.

Josipović u svojem stilu, po pitanju povlačenja tužbi nije rekao ni DA ni NE. Diplomatski i bez stava, kazao je kako Vlada još nije donijela odluku o tome hoće li povući tužbe za genocid

"Što se hrvatske strane tiče, očekujemo određene stvari prije donošenja konačne odluke. Ako tužba ne bude povučena, moramo reći da smo između naših država i naroda imali i težih događaja i morat ćemo živjeti s time", rekao je Josipović, priznajući da bi tužbe za genocid mogle opteretiti odnose između dviju zemalja. "U tom slučaju, pred sudom će biti iznesene brojne povijesne činjenice koje neće biti dobro za čuti", istaknuo je naš predsjednik.

Oluja - vrh etničkog čišćenja 

Po pitanju tužbi oglašavao se i šef srpskog pravnog tima pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, Saša Obradović. On je istaknuo kako očekuje da će tužba za genocid koju je naša zemlja podnijela protiv Srbije biti odbijena. "Očekujem da tužba Hrvatske bude odbijena. Što se tiče našeg zahtjeva, to ću ostaviti sudu na procjenu jer nije moje da pružam neka euforična obećanja ili da budemo pesimistični. To nije u skladu sa funkcijom koju tamo trebamo obavljati", diplomatičan je Obradović u svojoj izjavi Tanjugu. Dodao je da će se srpska strategija svoditi na osporavanje da je nad hrvatskim narodom tijekom oružanog sukoba u Hrvatskoj izvršen genocid. "S druge strane, učinit ćemo sve da teške zločine koji su izvršeni tijekom operacije Oluja, kao vrhu etničkog čišćenja koji se dogodio u Hrvatskoj predočimo sudu kao genocid", rekao je šef srpskog pravnog tima. Ako je genocid to što Hrvatska tvrdi da jest, onda je upravo operacija Oluja izvanredan primjer takvog ponašanja, tvrdi Obradović. Prilika je to za Srbiju da još jednom pred Međunarodnim stručnim forumom iznese pitanje Oluje i zločina koji su izvršeni u to vrijeme, navodi dalje Obradović, dodajući da treba posebno imati u vidu katastrofalana ishod postupka pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i činjenicu da za Oluju nitko još nije odgovarao u pogledu ubojstava koja su tamo učinjena. Obradović je naglasio da za to imaju i dokaze.

S druge pak strane, knjiga ratnog ministra zdravstva Andrije Hebranga 'Zločin nad civilima u srpsko-crnogorskoj' agresiji na Republiku Hrvatsku', predstavljena nedavno u Vukovaru, priča neku posve drugu priču. Priču u kojoj je nad Hrvatima počinjen genocid. Činjenice govore više od političkih floskula, a činjenice iz spomenute knjige temelje se na evidenciji Stožera saniteta od prvog dana. U ratu je ubijeno više civila nego vojnika. U brojevima izraženo ubijenih i poginulih civila je 7 263, oko 800 je onih čija sudbina nije poznata. U ratu je bilo čak 3 000 silovanja, a do sada je odgovarao samo jedan silovatelj. Od tog broja civila njih 47 posto starije je od 60 godina, 44 posto su žene, a pet posto djeca. Broj protjeranih Hrvata prelazi 400 tisuća. Uništeni su domovi zdravlja, granatirano 14 bolnica, a one u Pakracu, Vinkovcima i Vukovaru u potpunosti su sravnane sa zemljom. Razoren je velik broj crkvi, a 200 tisuća stanova također je bilo porušeno. Cijela Srbija bila je u ratu. Tenkove su ispraćali crvenim ružama. 

Pusićka o tužbama

Ne tako davno, o ovoj temi progovarala je i ministrica vanjskih poslova, Vesna Pusić, tvrdeći da je hrvatska vlada spremna razgovarati sa Srbijom o povlačenju međusobnih tužbi. Slušajući našu šeficu diplomacije, na trenutak se čovjek zapita je li ona hrvatska ili srpska ministrica. A kako se zastupaju interesi svoje zemlje, Pusićka je mogla učiti od srpskog ministarstva vanjskih poslova. Svoj posao po Lijepoj našoj obavili su tako što su popisali antisrpske incidente po Lijepoj našoj i odaslali ih po svijetu kako bi sve zemlje u kojima imaju diplomatska predstavništva upozorili na događanja u našoj zemlji.

Hitra je srpska diplomacija popisom poslala pljusku vladajućima koji progovaraju o dobrosusjedskim odnosima i po onoj staroj, 'tko nas bre zavadi', razglaba o povlačenju tužbi. Na popisu incidenata našla se, među ostalim, izjava Ante Kotromanovića da je Oluja čista kao suza. A jednako tako čisto, srpski mediji objavili su nedavno podatak da je Vlada Republike Srbije dodijelila oko 1.700.000 eura svojim državljanima optuženima u Haagu. Na listi onih koji sredstva dobivaju našli su se Ratko Mladić i Vojislav Šešelj te Goran Hadžić.

Dok je Srbija potrošila 1,7 milijuna eura za pomoć optuženicima, Hrvatska je uložila minimalno 28 milijuna eura. Zašto je to tako, pojasnio im je zloglasni Savo Štrbac iz beogradske nevladine organizacije Veritas. "Prvo, tu su financijski razlozi. Zato što Srbija ima toliko mnogo optuženih za razliku od Hrvatske koja je u biti platila obranu trojice ljudi", navodi Štrbac. Dodaje da u našoj zemlji optuženici uživaju potporu unutar zemlji i dijaspore, a u Srbiji po tom pitanju ne postoji javni konsenzus. Nadalje, Štrbac kaže da je Hrvatska uložila veliki napor da dokaže kako njeni generali nisu krivi jer su znali koje bi bile posljedice osuđujuće presude, imajući u vidu da je čitavo državno vodstvo podržalo Oluju. "Treći razlog je što se Hrvatska ponaša kao pobjednička strana u ratu, za razliku od Srbije koja se doživljava kao gubitnička strana, ali i kao agresor", zaključuje Štrbac.

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

Autor: