Srpski medij u rubrici život objavio je priču pod naslovom Mrtva straža na Jadranu u kojem progovaraju o hrvatskim, srpskim gradovima.
Da Srbi vole svojatati hrvatske teritorije svjedoče i tvrdnje četničkoga vojvode i njihova predsjednika Tomislava Nikolića koji je svojevremeno kazivao da je Vukovar srpski grad te da se Hrvati tamo nemaju što vraćati. No, niti nakon ratnih stradanja i štete koju su nanijeli Hrvatima sudeći po pisanju njihovih medija s gubitkom 'svojih teritorija' još se nisu pomirili. Naime, srpski internetski portal Novosti.rs u rubrici život objavio je tekst zanimljiva naslova 'Mrtva straža na Jadranu'. U spomenutom tekstu pozivaju se na doktora Jakšu Račića, uglednog Splićanina i člana Senata Kraljevine Jugoslavije te predsjednika drušva 'Marijan' koji je likvidiran na brutalan način. Potom spominju povjesničara Milavančeva koji konstatira da je drugo političko i nacionalno opredjeljenje bilo odlučno da se život liječnika koji je spasio stotine života ugasi. Nadalje, pozivaju se na Vladimira Dedijera koji je u prvom izdanju Dnevnika ostavio opis Račićeve likvidacije. Ona je prema njima izvršena u njegovoj kući, čekićem u glavu i nožem u srce. Jugoslavenski nacionalizam bio je izražen kod Srba rimokatolika i Hrvata Jugoslavena iz Dubrovnika, Cavtata i okoline.
-Ti krajevi su, od nekada čisto srpsko katolička sredina, tokom dvadesetog vijeka pretvoreni u ekskluzivno velikohrvatski rubni bastion (kao što je to danas i Vukovar). Pored srpskog Vukovara, u kojem je danas ipak ostalo oko 33 posto pravoslavnih Srba, Dubrovnik je doživio potpuno oslobođenje od rimokatoličkih i pravoslavnih Srba sa završetkom Drugog svjetskog rata. Od nekadašnjeg srpsko-romanskoga grada, danas je to čisti grad hrvatstva, neprijateljski orijentiran prema Srbima- stoji dalje u rubrici život na spomenutom mediju.
Dubrovnik nazivaju nacionalnim i kulturnim središtem južnodalmatinskih Srba, a pozivaju se na popis stanovništva iz 1890. godine prema kojem je dubrovačka općina imala 11.177 stanovnika od kojih je bilo 9.713 Srba rimokatoličkih i pravoslavnik. Hrvati se prema njima u Dubrovniku nisu niti spominjali. Rubni rimokatolički gradovi postajali su navodi se dalje mrtva straža na Dunavu i južnom Jadranu premda u njima od početka 20. stoljeća nije bilo niti jednoga Hrvata. Slična situacija je po njima i sa Konavlima, ali i sa Cavtatom kojega nazivaju Malim Beogradom u kojem su Srbi bili većina.
Ovakva pisanja dokaz su da Srbija nikada nije odustala od velikosrpske politike, stav je to Ivice Pandže Orkana umirovljenog pukovnika. "Jednom četnik, uvijek četnik, provode velikosrpsku politiku i ne vjerujem da postoji netko u Hrvatskoj uključujući i ministricu Pusić tko bi se odupro takvoj politici. Ona tvrdi da sadašnje vodstvo Srbije nije odgovorno za rat.", kaže Orkan te dodaje da je po Glini velikosrpsku politiku zajedno s Vojislavom Šešeljom provodio Aleksandar Vučić, a o tome naglašava postoje i video zapisi. Takva politika pogoduje nastavku velikosrpske politike zaključuje naš sugovornik.
Ratni ministar i član HDZ-a Andrija Hebrang navodi da je za ovakvu srpsku politiku zaslužno današnje vodstvo Hrvatske. Pomirenja nema bez isprike, ali i bez katarze agresora, stava je naš sugovornik koji navodi da bez katarze zapravo sve vodi ka tome da će ratova na ovim prostorima još biti. "To je politika Josipovića, Milanovića i Pusić te njihove klijentele. Komunistički zločini jednaki su kao srpski, a nema pomirenja bez istine. Ovo vodstvo ne želi istinu, a nitko od njih nije bio na strani obrane, nitko nije bio u ratu. Vode politiku približavanja Srbima zanemarujući patnje i muke hrvatskoga naroda. Time provode velikosrpsku politiku.", navodi Hebrang. Također, nakon što su nedavno Srbi po svijetu odaslali popis antihrvatskih incidenata i ovakvi tekstovi upućuju na Memorandum II kojega, prema Hebrangu, Srbi postepeno ostvaruju. "Idemo ka tome, stvaraju se novi okviri za agresiju jer oni još uvijek gaje svoju ideologiju kojom pokušavaju prikazati da nisu krivci za rat.", zaključuje Hebrang.
Izvorni članak pogledajte OVDJE


Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.