Povod amandmanu o genocidu počinjenom Srebrenici slovenskog europarlamentarca Igora Šoltesa, koji je u posljednji tren “ušao” u Rezoluciju Europskog parlamenta, po svemu sudeći bio je intervju premijerke Srbije Ane Brnabić Deutsche Welleu, u kojem ona nije htjela okarakterizirati zločin u Srebrenici kao genocid, navodi agencija Tanjug. Sigurno je, navodi ta agencija, da je amandman o genocidu u Srebrenici dočekan s “iznenađenjem” zato što niti jedan dužnosnik Srbije nikada događaje u Srebrenici nije nazvao genocidom. Šoltesovom zaslugom, međutim, priznavanje genocida u Srebrenici označeno je u Rezoluciji kao ‘ključan korak na putu Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji’”, navodi Tanjug. Podsjetimo, u intervjuu novinaru Deutsche Wellea Timu Sebastianu, Brnabić je, na njegovo inzistiranje na priznanju genocida počinjenog u Srebenici, odgovorila da “ne misli da je strašan masakr u Srebrenici bio genocid”. Novinar je ipak inzistirao argumentirajući pritom da su međunarodne institucije rekle da se ipak radilo o genocidu, što je Brnabić prilično razljutilo. “Gospodine, uredu. Neka su rekle. Za Srbiju se genocid u Srebrenici nije dogodio. Odgovorno lice za taj užasan ratni zločin je izručeno Hagu i Srbija je uradila sve što je bilo do nje”, rekla je Brnabić. Formalno, navodi Tanjug, Brnabić, kao predsjednica Vlade, nije mogla iznijeti drugačiji stav. Srbija se 2010. godine kao država odredila prema Srebrenici kroz donošenje skupštinske deklaracije, kojom je osudila ‘zločin nad bošnjačkim stanovništvom’ u Srebrenici 1995. godine, na način koji je utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde.  Za dokument su tada glasali zastupnici liste ‘Za evropsku Srbiju’, G17 plus, SPS-PUPS-Jedinstvena Srbija i zastupnički klub manjina, a protiv su bili Demokratska stranka Srbije i Nova Srbija, dok zastupnici SNS-a, SRS-a i LDP-a nisu glasali. Međunarodni sud pravde je 2007. godine utvrdio da Srbija nije kriva za genocid u Bosni i Hercegovini. Sud je zaključio i da Srbija nije planirala počiniti genocid, ali je smatra odgovornom zasto što nije učinila sve što je u njenoj moći da ‘genocid u Srebrenici’ spriječi, navodi Tanjug. Srebrenica je okarakterizirana kao genocid od Haškog suda, kroz presudu bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske, Ratku Mladiću, koji je zbog toga pravomoćno osuđen na doživotnu kaznu zatvora. ‘U Srebrenici se dogodio genocid – točka’ Uoči obilježavanja 20 godina od genocida počinjenog u Srebrenici, 2015. godine je Velika Britanija predložila usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojom je priznanje genocida u Srebrenici preduvjet za pomirenje te su pozvalu političke lidere da priznaju i prihvate činjenice o zločinima iz prošlosti. Taj tekst praktički bi srpski narod, iz čijeg reda su počinitelji zločina u Srebrenici, označio kao genocidan, a Srbija bi bila okvalificirana kao genocidna država. Takav scenarij spriječila je Rusija, koja je blokirala usvajanje rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a, koju su podržale SAD i zemlje Europske unije, piše Tanjug. Član Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta i predsjedavajući parlamentarne Delegacije za suradnju sa Srbijom Eduard Kukan primjećuje da spominjanje Srebrenice nije novina i da je EU uvijek imala jasne pozicije o genocidu. “Europski parlament usvojio je pozitivnu i ohrabrujuću Rezoluciju o Srbiji. Ne mislim da je generalno pozitivan ton Rezolucije izmijenjen amandmanom koji se odnosi na Srebrenicu”, rekao je Kukan za Tanjug. Predsjednik Liberalno demokratske partije Srbije Čedomir Jovanović kazao je da se u Srebrenici dogodio genocid. “Da mi arbitriramo je li Srebrenica genocid ili nije…. Je – točka. I tu se ništa neće promijeniti našim negiranjem svega toga. Ništa, osim što ćemo još jednom dati novu argumentaciju svjetu da nije problem Srba bio u [Slobodanu] Miloševiću, [Radovanu] Karadžiću i Mladiću, nego da je on puno dublji”, kazao je Jovanović. Vlada Srbije nije htjela komentirati rezoluciju Europskog parlamenta. Tanjug