Vijesti Top vijest
Srpski muzeji puni ”Ustaškog blaga”!
Prvi moderniji lovci, devet jednosjednih Fiata G.50 bis i jedan dvosjedni Fiat G.50 B pristigli su u zračnu flotu NDH-a iz Italije u travnju 1942. godine
Kolekcije umjetničkih slika remetinečkih pritvorenika i ljubitelja likovne umjetnosti Ive Sanadera i Nadana Vidoševića gotovo da nisu ni vrijedne spomena u odnosu na zbirke nekadašnjih garnizona i komandi JNA s područja grada Zagreba. U drugoj polovini 1991. godine kada se JNA povlačila iz glavnog hrvatskoga grada odneseno je oko 500 djela najeminentnijih hrvatskih slikara koje su resile armijske kancelarije. Slike Murtića, Konjevića, Tartaglie, Rabuzina, Kulmera, Hedegušića i Augustinčića samo su neke od znanih djela koja su kamionima JNA otišla prema Beogradu, a čiji pedantno urađen popis i danas postoji u Zagrebu. U beogradskom Vojnom muzeju nalazi se izuzetno vrijedna kolekcija bakroreza Martina Engelbrechta nastala između 1742. i 1748. godine. Nazvana je „Pozornica različitih do sada u Njemačkoj nepoznatih vojnika tuđinskih naroda”, i tek je ove godine prvi put izlagana. Zbirka je izuzetno važna za hrvatsku povijest jer su u njoj grafike Trenkovih pandura, krajišnika, Morlaka i drugih. Stručnjaci vrijednost ovih bakroreza procjenjuju na minimalno 200 tisuća eura.Partizanske zastave
U Vojnom muzeju na kalemegdanskom brdu nalaze se originalne partizanske zastave hrvatskih jedinica iz Narodnooslobodilačke borbe, odlično očuvani laki tenk stuart M3 iz 1. oklopne brigade 8. korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske. Glavnina topova Dubrovačke Republike nije na zidinama stare Raguse već na zidinama Kalemegdana, u prosjeku pojedninačno vrijednih minimalno 50 tisuća eura. Pedesetak topova iz 18. i 19 stoljeća s područja Dalmacije također su u Beogradu, kao i mačevi od 14. do 18. stoljeća. U beogradskom Vojnom muzeju je i vjerojatno jedini na svjetu primjerak poljskog lakog tenka TKF iz oklopnih postrojbi NDH, a kakvih je proizvedeno svega 18 komada. Vrijednost mu se mjeri u nekoliko stotina tisuća eura. U Muzeju avijacije na beogradskom aerodromu Surčin izložen je svjetski avioraritet: Fiatov lovac G-50 bis iz zračne flote NDH. To je jedini sačuvani talijanski borbeni avion iz Drugog svjetskog rata. Ovo je dar talijanskog Ducea Anti Paveliću i na oplati trupa još uvijek su oznake ratnog zrakoplovstva NDH. Za obnovu je potrebno oko 400 tisuća eura, a Talijani su nudili nekoliko milijuna eura za taj zrakoplov. Poražavajuće u ovoj priči ja da hrvatske institucije punih dvadeset godina nisu zatražile povrat svega nabrojenoga i nenabrojenoga blaga. Ne samo da nisu zatražile nego se kod beogradskih kolega nisu ni raspitali u kakvom su stanju eksponati. U beogradskom Tehničkome muzeju izložen je i tiskarski stroj na kojem se za vrijeme Drugog svjetskog rata na Visu tiskali primjerci “Slobodne Dalmacije”. U Ministarstvu kulture Srbije nam kažu kako im se od hrvatskih kolega nitko u proteklih 25 godina nije obratio s upitom o stanju hrvatskih vojnomuzejskih predmeta na teritoriju Srbije. Dinko Čutura, donedavni načelnik Vojnog muzeja MORH-a u Zagrebu, u više navrata je pokušavao nadležne u Ministarstvu kulture pokrenuti za širu diplomatsku akciju povrata hrvatskog muzejskog blaga u Srbiji. – Prije pet godina osobno sam na Ministarstvo kulture odnio popis svih predmeta koji se nalaze u beogradskom Vojnom muzeju, neki s inventarnim brojevima pod kojima se tamo vode, ali ništa. Nikada nisam dobio povratnu infrmaciju jesu li išta poduzimali. Po svemu sudeći nisu, jer tih predmeta nema na popisu koji se traže u sklopu sukcesije. Nažalost, na djelu je potpuna nebriga i nezainteresiranost za vrijedne predmete iz hrvatske povijesti. Uz to, riječ je nedvojbenom hrvatskom vlasništvu i imamo puno pravo, te formalno-pravnu podlogu zatražiti te predmeta natrag u domovinu – kazao nam je Čutura, koji je Vojni muzej MORH-a vodio punih deset godina. Srbiji na putu u Europu službeni Zagreb daje punu podršku, ali Srbiji ne pada na pamet vratiti hrvatsko kulturno naslijeđe. Pa ni ono koje mlako tražimo natrag poput cjelokupne državne arhive NDH koja je u Vojno-povijesnom institutu u Beogradu. Tamo je arhivirano i 175 žurnala iz vremena NDH. U glavnom srbijanskom gradu je i original prvoga hrvatskog dugometražnog igranog filma „Lisinski“ iz 1944. godine, kao i antologijsko djelo „Šešir“ Oktavijana Miletića iz 1938. godine, te dokumentarni filmovi o Stjepanu Radiću. |
