Dalija Orešković i Bojan Glavašević preko medija sklonih lijevim idejama predstavili su program nedavno osnovane stranke START. Evo kako su ga za portal Direktno prokomentirali ekonomski te liberalni komentatori i novinari. Osnivačka skupština stranke START održana je u Ličkom Osiku sredinom siječnja, bez prisutnosti medija. Neki kažu kako Lički Osik nije izabran slučajno, s obzirom na to da je sama Dalija Orešković porijeklom iz Like, ali i zato što je Orešković sa svojom novom strankom trebala izaći i na izvanredne izbore u Ličko-senjskoj županiji. Naravno, Orešković to nije uspjela. Pravdala se kako stranka nije htjela trošiti ljude na izbore na kojima nije mogla nastupiti s imenom svoje stranke, no mnogi su u tome vidjeli samo politički kukavičluk političkog autsajdera koji nije htio pokvariti svoje izglede u izlasku na skorašnje europarlamentarne izbore u svibnju. Bilo kako bilo, Orešković je tada najavila program svoje stranke i medijima otkrila neke crte koje će postati politička trasa još jedne nove lijeve političke stranke u Hrvatskoj. U jednom od mnogih velikih intervjua u Jutarnjem listu i drugim medijima bliskim političkoj ljevici Dalija Orešković svoju stranku pozicionirala je od centra lijevo, "U vrijednosnom smislu poštujemo civilizacijske vrijednosti koje su razvijenim društvima samorazumljive. U ekonomskom smislu danas ne možemo imati isključivo lijevo stajalište prema kojem je država ta koja određuje gospodarski tempo, planira i određuje kako će se odvijati gospodarski procesi, niti možemo sve prepustiti tržišnoj samoregulaciji. Dakle, potrebno je pronaći određeni balans. I u ideološkom i u ekonomskom smislu težimo skandinavskom modelu socijaldemokracije. U Hrvatskoj je, međutim, iluzorno razgovarati o bilo kakvoj gospodarskoj politici i detaljnom propisivanju modaliteta njezine provedbe ako ne postoji učinkovit zakonodavni i institucionalni okvir za njezinu provedbu", rekla je Orešković.

Program pun lijepih želja i očite ekonomske nepismenosti

U ovo vrijeme ideokracije (vladanja isključivo na osnovi vlastitog stava i mišljenja, bez uvažavanja drugog mišljenja osim vlastitog ili istomišljenika), svjetski primjer takvih stajališta na ljevici ima na pretek, ali glavna ikona bila bi mlada američka političarka Alexandria Ocasio-Cortez. I ona je nedavno jednako radikalno i jednako naivno izbacila nekakav program kojeg su ismijali svi sindikati, stranački kolege, znanstvenici, poduzetnici i svi oni koji su u životu nešto i radili. Takav je program i stranke START. Ako preskočimo one standardne ideološke stvari, koje od lijevih stranaka ionako možemo očekivati, njihove ekonomske teze pune su lijepih želja i očite ekonomske nepismenosti. Tako su ga za Direktno opisali mladi liberalni kolumnisti, ekonomisti, pravnici, novinari i analitičari. Urednik portala Liberal, Mario Nakić za naš portal rekao je kako mora priznati da su ga uspjeli iznenaditi. "Ovako daleko u ekonomskoj politici nisam vjerovao da bi mogli otići. Sada i službeno možemo reći da imamo ludite u 21. stoljeću", kaže Nakić. "Glavašević i Orešković vide u automatizaciji prijetnju umjesto da gledaju kako je potaknuti jer društva s većom automatizacijom industrije imaju veće radničke plaće, bolji životni standard i nižu stopu nezaposlenosti", kaže urednik Liberala i za primjer automatizirane ekonomije daje Južnu Koreju. Nakić pojašnjava kako upravo u tom azijskom divu ima najviše robota u industriji. "Na 10.000 radnika ima Južna Koreja (631), a ona ima ujedno jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u svijetu - samo 3,7 posto. Kad bi Glavaševićevo rezoniranje imalo ikakvog smisla, Južna Koreja bi trebala imati ogroman problem s velikim brojem nezaposlenih koje ti grozni roboti izbacuju s posla. Ali nema, kako to?

Njihov program ignorira tržišne mehanizme koji funkcioniraju od kada je čovjeka

Sličnog mišljenja je i Ivan Bertović, suradnik i voditelj podcasta 'Libos posla' koji kaže kako je program Dalije Orešković i Bojana Glavaševića pogled tehničkog entuzijasta bez poznavanja ljudske prirode i ponašanja. "Njihov program ignorira tržišne mehanizme koji su funkcionirali i funkcioniraju od kada je čovjeka. Samo ideja o izgradnji čitave nove infrastrukture radi revitalizacije željezničkog prometa, koji je kao industrija svugdje u svijetu ili jedva profitabilan ili teško subvencioniran novcem poreznih obveznika, je suluda", kaže Bertović za Direktno. Dodaje kako i prijedlog europskog protekcionizma ne zaostaje za prethodnom idejom. "Čitava ideja protekcionizma, kao elementa filozofije merkantilizma, pripada tamo gdje je nastao, u 16. i 17. stoljeće. Od tog protekcionizma bi profitirali jedino velike korporacije koje se mogu natjecati na tim natječajima i birokrati koji bi izabirali pobjednike natječaja. Za jednu stranku koja je kao temelj svog programa odabrala borbu protiv korupcije, ovo izgleda kao paradoksalna odluka s obzirom na to da protekcionizam stvara korupciju. Možda žele sami sebi raditi dodatnog posla s više slučajeva korupcije koje bi 'rješavali'", kaže Bertović. Bertović nastavlja i kako je ideja europske minimalne plaće je isto jako dubiozna. "To bi trebao biti minimalac koji bi stvorio jednake prilike u čitavoj Europi, ali opet bi se mjerio od zemlje do zemlje pa bi opet ovisio o kupovnoj moći pojedine zemlje. I to čak ako se na tren pravimo da minimalna plaća uopće pomaže, iako u stvari samo diže nezaposlenost. Ne znam niti kako bi uvjerili zemlje koje nemaju zakonski propisanu minimalnu plaću, poput Švedske, da pristanu na takav pravni tretman. Moram priznati da mi to definitivno nije jasno kao prijedlog", smatra naš sugovornik i dodaje kako je upravo ovo očekivao od ekonomski nepismenih ljevičara kad su rekli da žele skandinavski model. "Mislim kako Skandinavske zemlje, koje nemaju minimalac, neće biti oduševljene ovako 'naprednim' idejama iz Hrvatske", kaže Bertović. Dodaje kako ga ovo sve skupa podsjeća na 'Green New Deal'. "To je suludi poluproizvod koji je izbacila mlada zastupnica u Kongresu SAD-a, Alexandria Ocasio-Cortez, koji su svi ekonomisti, uključujući nekoliko radničkih sindikata, odbacili kao neprimjeren, neizvediv, nedovršen i s rezultatima posve drugačijim od onih koji su namjeravani. To je dosta žalosno jer ovaj program stavlja Start puno ljevije nego što je Dalija Orešković izvorno govorila da će se nalaziti. Hrvatskoj političkoj sceni jako nedostaje kvalitetnih ekonomsko liberalnih opcija. Izgleda da niti Start to ne želi biti", rekao je Ivan Bertović za Direktno.

Igor Vuk: Glavaševiću bi brucoši ekonomskog fakulteta bili sposobni razbucati njegove populističke ideje

"Da na političkoj sceni vlada totalni diletantizam svjedoči i zadnja novost imena Start. Naime, glavni problem koji političke stranke Hrvatske imaju je kritični nedostatak vizije i razumijevanja mehanizama upravljanja zemljom kao i posljedica ad-hoc rješenja koje očito izvlače iz rukava. Start se pokazao kao još jedna bezlična 'lijevo-intelektualnu'  stranka koja prosipa lažnu empatiju i brigu za "običnog ćovieka'", smatra ekonomist i voditelj podcasta"Libos posla" Igor Vuk. Vuk smatra kako je kardinalna greška koju ljevica u Hrvatskoj radi postavljanje na pijedestal svoje lijeve političke pozicije kao a priori ispravne. "Dakle njihova glavna premisa je: 'mi smo moralno ispravni jer pripadamo lijevci'.  Samim time, "anything goes" u njihovim političkim programima, što je vidljivo iz nedavnih izjava. Niti jednoj ozbiljnoj političkoj stranici program ne može biti popis želja kojem su za inspiraciju služile 'mir u svijetu' i 'pomozimo gladnima'. Ljude je iznimno lako zaplašiti ako igrate na njihove strahove. Gospodin Bojan Glavašević je svojim izjavama o porezu na robote igrao isključivo na strah ljudi o tome da će im 'tehnologija' oduzeti posao te da bi tako roboti radili u tvornicama i plaćali poreze, a ljudi koji su ostali bez posla zbog tih istih poslova bi mogli primati socijalne naknade i tako nekako 'preživjeti tehnološku apokalipsu'", kaže naš sugovornik. Vuk objašnjava kako danas još ne postoje roboti koji će vam danas ili sutra oduzeti posao. "Sci-fi scenarij gospodina Glavaševića je  samo to, bujna mašta dok je realnost nešto drugo. Ne, nećete gledati uskoro replikante koji će umjesto vas raditi vaš posao na šalteru HZMO-a niti ćete vidjeti budućeg bendera iz Futurame na baušteli jer tehnologija nije zamjena za rad već komplementarna poluga koja omogućuje da vaš rad bude daleko produktivniji. Automatizacija znači manje fizičkog a više intelektualnog, kreativnog i disruptivnog rada uz veću produktivnost. Dobar primjer su bankomati koji nisu zamijenili  službenike u  bankama već ih oslobodili monotonog posla isplate novaca na šalteru. Sada isti zaposlenici banke dodaju 'osobni touch' cijelim lepezama po vašim potrebama skrojenih usluga". Ono što našeg sugovornika zabrinjava jest to što političke elite u Hrvatskoj ne znaju čemu služi porez i koji su njegovi efekti? "Porez ima ozbiljne posljedice jer stvara teret za industriju. Hrvatska zaostaje za svim zemljama EU u projekcijama, a jedina prilika koju ima je potaknuti rast gospodarstva. Povećanje i uvođenje poreza ima potpuno suprotan efekt, pogotovo na nove tehnologije. Također, zemlje s visokom automatizacijom imaju visoku razinu zaposlenosti a ne kako nas politički diletanti žele uvjeriti - 'roboti će vam  oduzeti posao i zato moraju platiti porez', objašnjava naš sugovornik. Vuk smatra kako će uvođenje poreza poduzećima naposljetku samo prebaciti porez na krajnje potrošače, one koji tu robu kupuju. "Nemojte misliti da će firme izdvajati novce za poreze već će samo dići cijene roba i usluga kako bi kompenzirale troškove izazvane porezima. Robotika, umjetna inteligencija i digitalna ekonomija će biti temelji nove digitalne industrijske revolucije i umjesto da iskoristimo priliku gdje možemo  znanjem, radom i kreativnošću nadoknaditi izgubljeno vrijeme potraćeno oporezivanjem i gušenjem gospodarstva, naše 'nove nade politike' daju još gore prijedloge koji bi  zagušili bilo kakvu nadu i osigurali nam sigurnu opoziciju na začelju EU a onda i Svijeta. Roboti neće oduzeti poslove ljudima u Hrvatskoj, to će učiniti kao i do sada suluda regulacija, ogromni porezi koji se troše uludo, korupcija te državne institucije i zakoni koji na svakom koraku rade na tome da građanima onemoguće poslovanje, stvaranje i zaradu",rekao je Igor Vuk. Nije to sve s čim se naš sugovornik ne slaže s Bojanom Glavaševićem. Vuk je skrenuo pozornost i na prijedlog Starta o izravnom interveniranju, gdje bi politika birala ishode natječaja a ne stručni, nezavisni timovi. "Već to dovoljno govore o tome kako Start misli upravljati zemljom. Izjava da bi Hrvatska kupila Gripene i ne bi dopustila Kinezima da grade most je strahovito neodgovorna. Politika ne može i ne smije određivati rezultate javne nabave. To je ono što imamo a sada 'nove nade' političke scene predlažu samo nastavak  takve izrazito netransparentne politike. Gospodin Glavašević nije ni stručnjak za vojno zrakoplovstvo niti stručnjak za gradnju velikih infrastrukturnih projekata, pa čak i da je takve izjave bi bile totalni politički diletantizam", smatra Igor Vuk.

Pitanje minimalne EU plaće je još jedna lijepa želja koja je ne samo suluda nego i opasna

"Minimalna plaća je barijera za ulazak na tržište rada, a ne nešto što će omogućiti radnicima bolja primanja. Radnici veću plaću mogu zaraditi kada postoje mnogobrojne firme koje ih trebaju kako bi  zaradile pa se natječu većim plaćama za najbolje radnike. Radnici imaju loše plaće zbog toga što je gospodarstvo ugušeno korupcijom, suludom regulacijom, suludim oporezivanjem i državom koja se iz petnih žila trudi razoriti svaku novu malu firmu, obrt i pojedinca koji pokreće posao", kaže naš sugovornik. "Start se, nažalost, ovim izjavama pokazao kao ništa drugo nego Živi Zid umotan u celofan. Gospodinu Glavaševiću bih savjetovao da se ubuduće  bar pita brucoše ekonomskog fakulteta jer je bi većina njih bila sposobna razbucati njegove populističke ideje", zaključio je Igor Vuk za Direktno.