ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O RADU? Pregovori u tijeku, ali jedan zahtjev je zaista čudan. Evo koji…

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike su nam odgovorili kako su “započeli tripartitni razgovori sa socijalnim partnerima o potrebi redefiniranja općeg propisa o radu”.

Napomenuli su kako su dosad održana dva konzultativna sastanka. “Drugi sastanak koji je održan u petak 2. listopada sazvan je kako bi se istaknuli dijelovi Zakona o radu koje je potrebno revidirati da bi Zakon bio fleksibilniji te omogućio rast i prosperitet ekonomije kao i optimalnu zaštitu radničkih prava. Valja naglasiti da se ove konzultacije održavaju slijedeći ciljeve utvrđene Programom Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2020. – 2024. kojim je utvrđeno da će se radno zakonodavstvo redefinirati u konzultaciji sa socijalnim partnerima”, istaknuli su iz resornog ministarstva.

Na istom sastanku dogovoren je način i dinamika rada ove neformalne radne skupine koju, pored predstavnika ministarstva koje je stručni nositelj izrade Zakona o radu, čine predstavnici reprezentativne udruge poslodavaca (HUP), kao i predstavnici tri reprezentativne sindikalne središnjice (SSSH, NHS i MHS). Zasada su samo načelno izneseni prijedlozi svih socijalnih partnera, te je dogovoreno da se svi prijedlozi trebaju dodatno raspraviti.

Iz resornog ministarstva su odgovorili i kako su ujedno dogovorene redovne konzultacije koje će se održavati svakoga petka, a “iste će trajati dok se ne postigne konačni dogovor o opsegu potrebnih zakonskih izmjena, o kojima je u ovome trenutku prerano govoriti”.

Poslodavci traže da pauza ne uđe u radno vrijeme

S druge strane, poslodavci, kao i proteklih godina, imaju brojne prijedloge vezane uz pojednostavljivanje odredbi o zakonskom uređenju radnog vremena.

Jedna od želja poslodavaca koja posebice “bode u oči” je da “pauza na poslu ne ulazi u radno vrijeme, odnosno da nije plaćena”. Osim toga, poslodavci traže i znatno pojednostavljenje evidencije radnog vremena, što uključuje i prekovremeni rad. To je, primjerice uvođenje mogućnosti definiranja paušalnog prekovremenog rada za određene kategorije radnika, a to se odnosi na one koji mogu raditi u tzv. fleksibilnom režimu.

Intervencija se odnosi i na članak 95. Zakona o radu definiranjem “čekanja na rad” u izvanrednim okolnostima kao što je sadašnja pandemija koronavirusa. Poslodavci predlažu da se propiše osnovica za izračun naknade za “čekanje na rad” koja bi bila istovjetna naknadi za nezaposlene, a isplaćivala bi se iz državnog proračuna i ne bi bila na teret poslodavca.

“Čekanje” bi značilo da je radnik i dalje formalno u radnom odnosu sve do isteka izvanrednih okolnosti. No, to nije sve jer poslodavci predlažu da ih država u razdoblju izvanrednih okolnosti oslobodi plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje kao i ostalih doprinosa.

Odgovore iz HUP-a i sindikata još čekamo.