Vijesti
Što je ostalo od suverenosti? Na Dan državnosti nema svečane sjednice Vlade, zato će proslava ulaska u EU biti spektakularna!
Podijeli:

Zanimljivo je kako je posljednja godina u kojoj se državni vrh nije okupio na svečanoj sjednici povodom Dana državnosti bila 2006. Skromna proslava tada je održana u Vukovaru, a tadašnji premijer Ivo Sanader, umjesto u Grad heroj, otišao je u Veronu.
Na Dan državnosti Vlada neće održati svečanu sjednicu, izvijestili su iz Banskih dvora, te na taj naćin neće simbolično proslaviti jedan od najvažnijih datuma koji je prethodio hrvatskoj samostalnosti. Milanović i domaći političari previše su zauzeti organizacijom proslave hrvatskog ulaska u Europsku uniju, na kojoj će se, najavljuju, pojaviti svi od reda.
- Vlada je odlučila da ove godine svečane sjednice neće biti, ta svečana sjednica nije ni na koji način formalizirana, odnosno njeno održavanje nije propisano, a na Dan državnosti izaslanstvo Vlade položit će vijence na Mirogoju – kažu u Vladi.
Istovremeno će se cijelo državno vodstvo, predvođenom premijerom Zoranom Milanovićem i predsjednikom Ivom Josipovićem, kao i svi domaći političari pojaviti na svečanoj tribini na Trgu bana Jelačića gdje će se spektakularno proslaviti ulazak Hrvatske u Europsku uniju, seljenje vlasti iz Zagreba u Bruxelles.
Zanimljivo je kako je posljednja godina u kojoj se državni vrh nije okupio na svečanoj sjednici povodom Dana državnosti bila 2006. Skromna proslava tada je održana u Vukovaru, a tadašnji premijer Ivo Sanader, umjesto u Grad heroj, otišao je u Veronu.
Tamo je bio s Miomirom Žužulom i tadašnjim predsjednikom Uprave Plive Željkom Čovićem a zajedno su navodno dogovorili prodaju nekad moćne hrvatske kompanije američkom Barru. Ona je nedugo nakon toga prodana Amerikancima.
Na izbore za suverenu Hrvatsku izašlo 83,5 posto, a za ulazak u EU samo 43 posto birača
Prije 2006. godine nisu održavane svečane sjednice Vlade, ali se cijeli državni politički vrh u pravilu okupljao na misi za domovinu koju tradicionalno predvodi kardinal Josip Bozanić.
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hravtski Sabor donio ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajuće je samostalnom i neovisnom državom.
Drama bivše Jugoslavije dosegla je vrhunac u proljeće 1991. Hrvatska i Slovenija još su godinu dana prije toga izglasale svoju suverenost i održale prve slobodne parlamentarne izbore. Međutim u to doba riječi suverenost i nezavisnost nisu se poistovjećivale.
Zagreb i Ljubljana tražili su miran način za razdruživanje od Jugoslavije, pa je zato politički prostor za eventualnu konfederaciju suverenih republika ostao otvoren. Bila su to pravila igre koja su nametale i svjetske sile. Međutim, Srbiju i Crnu Goru zanimala je jedino hegemonija pod maskom nove moderne federativne Jugoslavije, pa su pregovori blokirani. U isto vrijeme u dijelu Hrvatske traje srbo-četnička pobuna, a ostaci savezne vlasti bivše Jugoslavije potpuno su paralizirani. U takvim okolnostima Hrvatska je 19. svibnja izašla na referendum, na koji se odazvalo 83,5 posto biračkog tijela. Od toga broja čak 93,2 posto zaokružilo je listić 'DA' za hrvatsku suverenost.
Izlaznost na referendumu o ulasku u EU, održanom 22. siječnja 2012., bila je samo 43 posto ukupnih birača. Za ulazak u Uniju glasalo je tek 29 posto građana s pravom glasa.
Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
Samo 8 posto građana zadovoljno državom
Nakon više od dva desetljeća života u samostalnoj državi, agencija GfK istraživanjem je provjerila zadovoljstvo građana postignutim rezultatima države. Dobiveni odgovori ne ohrabruju jer gotovo šest od deset građana iskazuje nezadovoljstvo. Na pitanje jesu li zadovoljni postignućima države, 8 posto građana Hrvatske je zadovoljno, 58 posto nezadovoljno, a 33 posto je odabralo odgovor 'koliko zadovoljna toliko nezadovoljan'. Jedan posto ne zna ili ne može odgovoriti. Stupanj nezadovoljstva (58% za Hrvatsku) varira po regijama zemlje: sjeverna Hrvatska i Lika, Kordun, Banovina (67%), Istra, Primorje, Gorski Kotar (64%), Dalmacija (57%), Zagreb i okolica (56%) i Slavonija (44%). Muškarci su više nezadovoljni od žena (62:58%). Po nezadovoljstvu se najviše ističe dobna skupina od 30 do 39 godina i stariji od 65 godina (po 62% nezadovoljnih). Stupanj nezadovoljstva je također u korelaciji s mjesečnim primanjima kućanstava.



