Strasbourg odgovorio Glavašu za samo 15 dana!

Branimir Glavaš, koji u mostarskom zatvoru izdržava zatvorsku kaznu zbog navodnih ratnih zločina u Osijeku 1991. godine, krajem travnja tužio je Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog kršenja njegovih ustavnih prava, odnosno povrede prava na suđenje u razumnom roku. On se prije gotovo četiri godine žalio Ustavnom sudu na osuđujuću presudu iz 2010. godine, ali Ustavni sud RH niti nakon tri godine i osam mjeseci nije se očitovao o njegovoj žalbi. Na taj se način, smatra Glavaš, izravno krši hrvatski Ustav.
Iako je samo prošle godine na Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu došlo više od 1.600 tužbi hrvatskih građana, a u prvih mjesec dana ove godine 180 tužbi, Sud koji brine o ljudskim pravima za više od 850 milijuna ljudi, očito je daleko učinkovitiji od bilo kojeg hrvatskog.
Naime, Glavaš se nemalo iznenadio kada mu je na adresu KPZ Mostar prije nekoliko dana stigao dopis iz tajništva Suda u Strasbourgu u kojem ga izvještavaju da su putem odvjetnika primili dva njegova zahtjeva – prvi 23. travnja, a drugi 02. svibnja.
Prema nadnevku od 07.svibnja, znači da mu je Strasbourg odgovorio nakon samo dva tjedna, poručivši da će Sud njegove zahtjeve razmotriti što je brže moguće na temelju podataka koje je dostavio.
- Postupak se vodi uglavnom pismenim putem, a ako sud procjeni bit ćete i osobno pozvani, stoji u dopisu kojeg je Glavašu uputio glavni tajnik Suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Iz ovog čina je vidljivo kako predmeti na tom sudu ne stoje u ladicama godinama kao što je to slučaj s hrvatskim sudovima, pa nije nemoguće da će Strasbourg riješiti Glavašev slučaj i prije hrvatskog Ustavnog suda.
Podsjetimo, u tužbi koju je u Strasbourg poslala odvjetnica Višnja Drenški Lasan podsjeća se kako je postupak protiv Glavaša započeo još 17.svibnja 2006.godine istragom na Županijskom sudu u Zagrebu. Nakon objedinjavanja dviju optužnica započelo je suđenje koje je trajalo godinu i pol dana, a 7.svibnja 2009. Županijski je sud Glavaša proglasio krivim za kaznena ratnog zločina osudivši ga na 10 godina zatvora. Godinu dana poslije Vrhovni je sud RH preinačio je prvostupanjsku presudu smanjivši mu kaznu na osam godina.
U rujnu 2010. Glavaš je podnio prvu tužbu Ustavnom sudu RH, tražeći privremenu odgodu pravnih posljedica kaznene presude. Nakon toga uslijedile su četiri tužbe koje su podnijeli njegovi odvjetnici, dvije nadopune i nekoliko požurnica, ali nakon gotovo četiri godine iz Ustavnog suda nije stigao nikakav odgovor.
- Gospodinu Glavašu je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, jer je od početka kaznenog postupka prošlo gotovo osam godina, ali konačni pravorjek podnositelj ustavne tužbe nije dočekao, što znači da postupak nije ni završio. Kako Ustavni sud nije odgovorio niti na jednu tužbu tri godine i osam mjeseci, a podnositelj je već izdržao više od pola kazne, točnije četiri godine i sedam mjeseci, smatramo kako postoje osnove za tužbu Europskom sudu za ljudska prava, kazala nam je odvjetnica Višnja Drenški Lasan, ukazujući na nejedanaku praksu Ustavnog suda koji je primjerice za ista kaznena djela, ustavnu tužbu Mihajla Hrastova riješio u godinu dana, a tužbu Mirka Norca u roku dvije godine. Zašto i tko je kočio svih ovih godina rješavanje Glavaševih tužbi, ali i tužbi ostalih okrivljenika u tom postupku, nije teško zaključiti, jer je tijekom samog suđenja bilo nekoliko teških povreda tijeka i zakonitosti sudskog postupka. Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali u nekoliko navrata su tvrdili kako bi bilo koja od tih tužbi srušila nezakonite presude budući bi se na njih primjenjivala presuda Zahirović protiv RH, pa je bilo jednostavnije sve pospremiti u ladicu i čekati da prođe vrijeme. No zbog toga bi Republika Hrvatska mogla izgubiti još jedan postupak u Strasbourgu.
Prema mišljenju odvjetnice Drenški Lasan sud, odluka Ustavnog suda koja nije donesena je od velike važnosti za samog podnositelja, a kako je iscrpio sve raspoložive domaće pravne lijekove i kako u RH ne postoji nijedno efikasno pravno sredstvo koje bi podnositelj mogao poduzeti, nije bilo druge nego uputiti tužbu Strasbourgu. Inače, Glavaš smatra kako su mu prvostupanjskom i drugostupanjskom presudom povrijeđena temeljna ljudska prava koja se štite člancima 28, 29 i 31 Ustava RH, odnosno prava koja koja štite članci 6 i 7 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Izvorni članak možete pogledati OVDJE




