Sveta Barbara – koji hrvatski običaji čine ovaj blagdan vjesnikom Božića?

Spomendan svete Barbare značajan je i u Slavoniji, pa je tako još uvijek ponegdje običaj u slavonskim selima, a i drugdje, da susjedi porane i jedni drugima odlaze u čestitare, ovako se međusobno blagoslivljajući: “Hvaljen Isus! Čestitam vam Sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrijebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!” Domaćin bi na to odgovorio: “Živ i zdrav i ti bio!”, a onda bi se počastili domaćom kobasicom.

Ona je pak saznala za kršćanstvo i ono ju je zaintrigiralo pa se obratila pismom Origenu, poznatom crkvenom ocu, a ovaj joj je uputio svećenika Valentina, preobučena u liječnika, koji ju je tajno poučavao u vjeri i kasnije krstio. Osnažena iskustvom ljubavi Boga Oca, Sina i Duha Svetoga, naredila je radnicima, dok joj je otac bio odsutan, da probiju u zidu još jedan otvor i naprave treći prozor, a s nakanom da ju oni stalno podsjećaju na otajstvo Presvetoga Trojstva. Također je dala da se na vratima ureže križ.

Kad se otac vratio s puta, pitao ju je zašto je to napravila, a kad mu je rekla kako duša upija svjetlo kroz tri duhovna prozora: Oca, Sina i Duha Svetoga, te da se obratila na kršćanstvo, otac se razbjesnio i predao ju vlastima. Djevojka je bila podvrgnuta velikim mukama, a na očev zahtjev na kraju su mu odobrili da joj on sam odrubi glavu. Kad se vraćao kući počela je velika grmljavina, pa ga je pogodila i ubila munja. Zbog toga se svetu Barbaru smatra zaštitnicom od nevremena i gromova.