TEK SMO UŠLI, A EU PRED RASPADOM: ‘Ako Grčka izađe, sljedeće su Španjolska, Portugal, Italija…’
Syriza je na vlast u grčkoj došla na račun populizma, bez ikakvih pravih mjera i sad ucjenjuju EU jer bi izlazak njih značio politički poraz za cijelu uniju. Odmah bi se pojavili slični problemi iz Portugala, Španjolske, Italije...To bi onda bio kraj EU kakvu danas znamo.", smatra Jurčić.
Grčka je pred bankrotom, a sve više hrvatskih političara odlučilo je na račun grčke krize zaraditi političke bodove. Kako je objavio njemački tabloid Bild, “Hrvatska je nova grčka”. Zastrašujuće teške riječ ovog njemačkog medija digle su javnost na noge jer je Grčka po svemu sudeći, postala utjelovljenje svega što je krivo u Europi. Kako i ne bi kad bi se sljedeći tjedan Grci po prvi put u svojoj modernoj povijesti mogli naći u situaciji da neće imati novac za platiti svoje dugove MMF-u.
Ako Grci ne plate milijardu i pol eura, to možda neće biti smak svijeta, ali će to značiti i da ni jedna država svijeta više neće Grčkoj posuditi ni lipe. Jednostavna poslovna logika, nisi platio njima, nećeš ni meni. Za Grke nema više izlaza, ali za Hrvate još ima nade, smatraju naši ekonomisti. Iako političari koriste grčku krizu kao prozor u hrvatsku budućnost samo da bi okrivili svoje političke protivnike, struka kaže da je to više zastrašivanje nego prava istina. Ugledni ekonomist Ljubo Jurčić smatra da Hrvatska ima sličnosti s Grčkom, ali i velikih razlika.
Grci ne mogu vratiti ništa!
“Po nekoj putanji, mi idemo u tom smjeru, ali daleko smo od Grčke. Za početak, mi nismo toliko zaduženi koliko Grci. Imamo blagi suficit u trgovini s inozemstvom. Imamo vlastitu valutu i unutarnju rezervu koju možemo koristiti ako baš sve krene po zlu. Međutim, ukupno stanje nije dobro jer se ne rješavaju pitanja potrošnje u javnoj upravi. Mi mamo vlastiti kapital koji je izuzetno krivo raspodjeljen, a više od tri posto BDP-a nam svake godine otpadne na plaćanje dugova.
No Grci ne mogu vratiti ništa! To što sad izvode su samo financijske akrobacije. Što se tiče hrvatskog puta prema grčkom scenariju, čisto matematički gledano, ako nastavimo padati ovom brzinom, došli di do Grčke za 20 godina”, smatra Jurčić.
Iako se načelno slaže s Jurčićem, ugledni ekonomist Drago Jakovčević smatra da smo ipak bliži Grčkoj nego što mislimo. “U ovom trenu smo daleko od Grčke, ali ako nastavimo ovim pute, za 7 do 10 godina bi se mogli naći tu gdje su oni sada. No za to nisu krive političke elite već trojka MMF, Europska središnja banka i Europska komisija koji su 2010. preuzeli uzde grčke ekonomije. Oni i njihove upute dovele su Grčku do onoga što ja zovem hod po dnu bunara.
Grci će vjerojatno staviti moratorij na svoje dugove, a vjerovnici će se veseliti ako išta dobiju. Naravno, Grčkoj bi pomoglo da vrati svoju valutu jer bi onda za 10 godina mogla i izaći iz krize. No veći problem je što trojka iste mjere štednje koje su upropastile Grčku nameće Hrvatskoj. Mi provodimo mjere kao da smo u inflacijskoj ekonomiji, a zapravo smo u deflaciji. Vlada bi se trebala ograditi od mjera štednje i veću važnost dati kuni, a HNB kupovati udjele u dobrostojećim tvrtkama” tvrdi Jakovčić.
Međutim, što će biti s Grčkoj sljedeći tjedan je još uvijek pitanje za 7.2 milijarde eura koliko će Grčka dobiti u paketu pomoći ako prihvati mjere štednje. No kako Grčka nema namjeru popustiti, već se pričalo o izlasku Grčke iz EU. “Grci sad ucjenjuju EU. Svi znaju da je ono što Grčku drži u EU zapravo NATO.
Grčka nije imala uvjete za ulazak u EU, ali su prihvaćeni zbog geopolitičkog položaja. Syriza je na vlast u grčkoj došla na račun populizma, bez ikakvih pravih mjera i sad ucjenjuju EU jer bi izlazak njih značio politički poraz za cijelu uniju. Odmah bi se pojavili slični problemi iz Portugala, Španjolske, Italije… To bi onda bio kraj EU kakvu danas znamo.”, smatra Jurčić. No već sljedeći tjedan će se znati je li si Grčka zapečatila sudbinu ili će na kraju ipak popustiti. Sreća da je Hrvatska dovoljno daleko od Grčke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.