Vijesti Top vijest
Tko s političarima... Radman je s politikom došao i s njome mora otići

Prije četiri godine HRT je bio na putu postati javnim servisom, upravu i urednike nije birala vlast, već predstavnici društvenih organizacija, piše Josip Jović za Slobodnu Dalmaciju
A onda je Milanovićeva Vlada donijela zakon po kojemu je HRT stavljen izravno pod kapu Sabora, odnosno Vlade, odnosno vladajuće partije. Sada je druga konstelacija i po istom zakonu nova će vlast postaviti svoje ljude.
U mandatu prošle Vlade imali smo nekoliko zakona napravljenih za jednog čovjeka. Jedan od tih, uz „lex Komadina“, „lex Perković“ ili „lex Lederer", bijaše i „lex Radman“. Proveden je doduše natječaj, ali je bilo očito tko će izići pobjednikom. Goranu Radmanu i njegovoj ekipi moralo je biti jasno kako će, s promjenom vlasti, morati drugima prepustiti mjesto vođenje nacionalne radio-televizijske kuće.
Vlast se promijenila i istog časa mogao je ravnatelj podnijeti ostavku poput nekih drugih upravljača javnim tvrtkama. Ali ne, on se izgleda odlučio do kraja boriti za svoju poziciju na koju su ga postavili sada bivši Zoran Milanović i Ivo Josipović. Božo Petrov i Tomislav Karamarko su, barem kad je u pitanju vodstvo HRT-a, suglasni.
Radman je s politikom došao i s politikom mora otići. S jedne strane, u svoju obranu Radmanovi ljudi uz pomoć novinarskog društva, oporbenih političara i nekih udruga sa zakašnjenjem od četiri godine apeliraju na slobodu medija, demokraciju i interes građana. Još jedna u nizu floskula.
S druge strane, Kovačić iz Mosta ukazuje na sukobe interesa i nezakonitosti u poslovanju, dok Karamarako i Brkić iz HDZ-a govore o političkoj pristranosti, čemu bi se moglo dodati i regionalno uvezivanje, vulgarizacija sadržaja i još štošta drugoga.
I to mogu, dakako, biti izgovori, ma koliko bili istiniti.
Jer, onaj tko ima televiziju ne mora osigurati vlast, ali onaj tko ima vlast sigurno, to je do sada uvijek tako bilo, želi imati i televiziju kao najjače medijsko promidžbeno sredstvo.
Izborni se pobjednici moraju i pred svojim biračima deklarirati. Reforme uprave i samouprave, monetarnog i poreznog sustava, itd. su na dugačkom štapu i ništa tu neće ići preko noći. Ali nekoliko simboličkih poteza mora se povući odmah.
Pored jasnog odmaka od regija na vanjskopolitičkom planu, pored neutralizacije lijevog terora na planu kulture, desno biračko tijelo očekuje promjene na javno-državnoj televiziji, kao i ukidanje ureda bivšega predsjednika te proglašenje gospodarskog pojasa, piše Slobodna Dalmacija.
Više iz kategorije: Vijesti
Top vijest 20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji
Top vijest 10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana
Top vijest 9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba
Top vijest 6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom
Top vijest Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?
Top vijest 27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat
Top vijest Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili
Top vijest Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku
Top vijest 18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?
Top vijest 16. veljače: Dogodilo se na današnji dan
Top vijest Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata
Učitaj još članaka
Prikazano 12 od 43154 članaka.
