TOMA GROBAR OPET PROVOCIRA: 'Četnik sam i uvijek ću to biti! Mislim da je granica Srbije Virovitica - Karlovac - Karlobag i uvijek ću tako misliti'
Srpski predsjednik Tomislav Nikolić prozvao je Hrvatsku za nacionalizam. No, ima li smisla da takvo što govori čovjek koji je kroz čitavu svoju prošlost likovao sanjajući veliku Srbiju, hvaleći se svojim četništvom.
Hrvatska politika predvođena aktualnim predsjednikom na klimavoj poziciji Ivom Josipovićem te ministricom, koju mnogi od milja nazivaju ministarkom regiona, Vesnom Pusić, hodočaste po Beogradu izvlačeći iz sebe i posljednji atom snage za održavanje dobrosusjedskih odnosa. Iz susjedstva, još jednom po tko zna koji put, stiže pljuska vladajućima koji su slavu stekli izmjenjujući poljupce sa susjedima, u maniri one - k'o nas bre zavadi. Koliko god se spomenuta dvojka trudila njegovati odnose, stav deklariranog četničkog vojvode Tomislava Nikolića očito se ne ublažava pa je tako komentirajući odnose dviju država konstatirao da su dobri, ali po njemu, trebali bi biti bolji. No, ne treba Srbija raditi na poboljšanju odnosa, dalo bi se zaključiti iz njegovih riječi. Na boljim odnosima treba raditi hrvatska strana, ista ona po kojoj su srpski vojnici hodali ostavljajući za sobom jezive prizore. A da bi se dobri odnosi postigli, Hrvatska se, kaže čovjek koji je donedavno tvrdio da je Vukovar srpski grad, treba oslobađati nacionalizma.
"U mjeri u kojoj se Hrvatska bude oslobađala nacionalizma, ovisit će mjera odnosa prema Srbiji", rekao je Nikolić u prednovogodišnjem razgovoru s glavnim urednicima pojedinih beogradskih medija i poručio kako Beograd od Zagreba očekuje revanš u potpori za ulazak u EU. No, isti taj Nikolić nije se zapitao za što bi točno trebao dobiti revanš s obzirom na brojna pitanja koja godinama ostaju visjeti u zraku, a koja i hrvatska politika vješto i lukavo gura pod tepih ignorirajući interese vlastitoga naroda. Hrvatska po Nikoliću ovisi o okovima svoje prošlosti, a kako i ne bi kada, sjetiti bi se mogao i on sam, ista ta Hrvatska još nije pronašla svoje nestale, istoj toj Hrvatskoj nije vraćeno njezino kulturno blago. Nisu riješena pitanja granica, ali ni pitanje ratne odštete. I odakle onda licemjeru Nikoliću pravo da Hrvatsku za bilo što proziva? Do kada će hrvatska politika, i ministrica Pusić koja s njegovom radikalnom politikom nije upoznata, šutjeti? A svoju politiku Nikolić je zorno prezentirao u više navrata. Primjera radi, u svibnju 2007. godine za srpske je medije s funkcije predsjednika Skupštine Srbije izjavljivao da sanja Veliku Srbiju i njeguje četništvo. "Ja i dalje mislim da je zapadna granica Srbije Virovitica - Karlovac - Karlobag i uvijek ću tako misliti, ali to je sada nemoguće ostvariti jer je Hrvatska samostalna država", kazivao je Nikolić prije svega nekoliko godina te dodavao da je želja Srba vratiti se u Hrvatsku. "Ja sam četnik i opet bih to bio u ratu. Ja nisam počinio nikakav ratni zločin i njegujem četništvo", riječi su srpskog predsjednika. Podsjetiti se u ovakvim istupima valja njegova intervjua prije nego li je postao predsjednikom Srbije kada je progovarao o svojoj tituli četničkog vojvode. Iste titule nikada se nije odrekao. Štoviše, s ponosom je Toma Grobar isticao kako će uvijek ostati četnik i da će ponovno braniti Srbiju, ako bude trebalo.
"Ja sam ponosan na svoje sudjelovanje u ratu. Ratovao sam svim srcem. Ja sam se u tom ratu borio i vratio sam se živ. Postoji mogućnost da sam nekog ubio", riječi su Tomislava Nikolića. I nabrajati bi se tako mogla do u nedogled četnikovanja čovjeka koji je tek na prvi pogled promijenio dlaku, ali ne i ćud. Snovi o velikoj Srbiji kod njega su još uvijek živi, a kako i hoće li ih ostvariti ovisi o hrvatskoj politici koja, kakve li ironije, nije naklonjena svojoj državi i svojem narodu.
- Autor: I. Delić
- Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Izvorni članak možete pogledati
OVDJE
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.