Tribina „Kako dalje“: Treba usvojiti zakon o lustraciji i usmjeriti se prema srednjoj Europi!

20.01.2015. 09:52:10

Mili Lozančić od prvoga dana sudjeluje u prosvjedu branitelja, a  organizacijom tribine „Kako dalje“ koja je nedavno održana u župnoj dvorani crkve Sveta Mati slobode želio je doprinijeti promicanju istine o razlozima braniteljskih prosvjeda. Na tribini su još sudjelovali profesori Tonči Matulić i Nino Raspudić. Lozančić objašnjava kako je važno da o gorućim problemima branitelja  uz hrvatske branitelje  progovore i hrvatski intelektualci:
Zamislio sam da bi najjasnije, čisto to mogli izreći, pametni i upućeni  u problem hrvatski intelektualci i branitelji, rekao nam je Lozančić.   Uz navedene profesore tribini je trebao prisustvovati i Đuro Glogoški koji je zbog bolesti bio spriječen. Na samome početku tribine Lozančić je istaknuo kako su branitelji uz hrvatski narod časno i pošteno odradili svoj dio posla, dakle obranili Hrvatsku i hrvatski narod od srbočetničkog agresora potpomognutom takozvanom JNA.
Nadalje istaknuo je:
 Na političarima, ekonomistima i drugima, na kojima je bilo da izgrade državu blagostanja, a to nisu napravili, nakon što smo obranili Domovinu i donijeli slobodu, je taj mlinski kamen oko vrata neuspjeha. Branitelji žele i imaju na to pravo da njihova prava budu u Ustavu RH. Tako se stečena prava ne bi dirala odnosno dokidala kako koja vlast dolazi.
U nastavku tribine Nino Raspudić izjavio je:
  Lustracija je možda hrvatska riječ stoljeća, a podaci pokazuju da je lustracija izravna povezana s gospodarskim i političkim razvitkom zemlje. Pod lustracijom se ne misli da svatko tko je bio obični član partije treba trpjeti neku kaznu, pod lustracijom se misli da oni koji su bili izravni represivni element jedno režima ne mogu više obavljati funkcije u novom sustavu. Onaj tko je bio na čelu partijske televizije 70.-ih ne može biti na čelu nacionalne televizije 2015.
Raspudić je naglasio kako danas svjedočimo rehabilitaciji Drugog svjetskog rata dok se pobjednički, Domovinski rat izbjegava kao temelj hrvatske države. Domovinski rat višestruko je vrijedan ne samo zato što nam je najbliži, to je pobjednički rat, to je čist rat koji nas je ujedinio na zajedničkim temeljima. Umjesto Domovinskog rata gura nam se laž o titoizmu kao ravnopravnom temelju hrvatske države, zaboravlja se da se Tito nije borio  za demokratsku Hrvatsku  nego se borio za komunističku Jugoslaviju.
Posljednjih godina nametnuli sam nam taj nesretni pojam regija. Pisao sam tekst pod naslovom ‘Zaspeš u Domovini probudiš se u regiji’. Kada sam kao mladi student slušao predsjednika Tuđmana kako govori da nas ponovno  žele vratiti u regiju, mislio sam da pretjeruje, da je opsjednut nepostojećim prijetnjama, a danas vidim koliko je Stari bio u pravu, izjavio je Raspudić.
U predizborno vrijeme nijedna stranka nije imala orijentaciju prema regiji, nastavio je Raspuduć i objasnio kako svi govore o Europi, ali kada osvoje vlast na skupovima su zemalja Zapadnog Balkana. Ne samo SDP ili HNS nego je čak i u Sanaderovo vrijeme ministar vanjskih poslova Hrvatske na konferencijama sjedio na mjestima rezerviranim za političare iz regije Zapadni Balkan.
Sramotni su bili govori i premijera i predsjednika države na dan ulaska Hrvatske u EU. Kao bilo im je žao što smo ušli u EU, kao da u EU nije ušla Hrvatska nego dio regiona, a mi ćemo sve učiniti da i ostali dio regije uđe u EU. Na dan ulaska Hrvatske u Europsku uniji zjapila je jedna velika praznina, a to je bio izostanak Angele Merkel, njemačke kancelarke koja nije došla zbog velike sramote oko lex Perković. Ako je nešto negativno balkansko, onda je to bio taj potez hrvatske vlasti da je zadnji radni dan prije ulaska u EU usvojila taj zakon. To su stari udbaši koji su željeli spriječiti izručenje optuženih za teška kaznena djela.
Kako dalje? Moje mišljenje je da treba usvojiti zakon o lustraciji, okaniti se priča o regiji i usmjeriti prema srednjoj Europi, zaključio je Raspudić.
tribinamili1
tribinamili3
tribinamili4
IZVOR: maxportal.hr/braniteljski.hr

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.