Povodom obilježavanja 19. godišnjice vojno-redarstvene operacije ''Bljesak'' u srijedu, 30. travnja 2014. godine, održana je tribina pod nazivom ''Operacija ''Bljesak'' i oslobađanje okupiranog područja zapadne Slavonije''. Tribinu su zajedničkim snagama organizirali Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, Udruga specijalne policije te udruga Kulturni multimedijalni edukacijski tabor. -O zainteresiranosti za ovu temu dovoljni govore činjenice kako je prostorija Udruge specijalne policije na Trgu žrtava fašizma 1 bila dupkom ispunjena, a tribinu su posjetila razna godišta: od nekoliko srednjoškolaca, preko studenata do umirovljenika. Tribinu su uveličali mnogi ratni zapovjednici i branitelji, ali i generali Mladen Markač, zapovjednik Antiterorističke jedinice Lučko kojega je narod, uz generala Antu Gotovinu, s radošću dočekao 2012. godine po povratku iz Haaga; te general u mirovini Hrvatske vojske Ivan Kapular, koji je u Domovinskom ratu sudjelovao kao dobrovoljac napustivši posao i obitelj u Torontu. -Tribinu je otvorio počasni član Udruge specijalne policije general Mladen Markač te je pozdravio sve prisutne i prenio pozdrave Josipa Klemma. Markač je skrenuo pozornost na važnost prikupljanja dokumentacije o Domovinskom ratu, kao i vrijednosti te dokumentacije za hrvatsku povijest i za budućnost mladih osoba. ''Ovakva vrsta okupljanja služe za liječenje braniteljskih srca i duša, ali i za pružanje bitnih i nepobitnih činjenica ostalima'', zaključio je Markač te prepustio riječ Anti Deuru, predsjedniku Zboru udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi. -Ante Deur, predsjednik ZUV HGP-a pozdravio je sve prisutne te zamolio za minutu šutnje u počast preminulom predsjedniku Franji Tuđmanu, ministru obrane Gojku Šušku te svim poginulim braniteljima i ostalim žrtvama Domovinskog rata. Deur je potom napravio kratki uvod u operaciju ''Bljesak'', istaknuvši najvažnije događaje. Objasnio je kako je operacija vođena pod ciljem brzog i efikasnog oslobađanja područja zapadne Slavonije, počevši s datumom 1. svibnja 1995. godine. U toj operaciji je tijekom 31 sata oslobođeno oko 500 četvornih metara prostora, a sama operacija je bila nastavak akcije, koja je prekinuta 1992. godine potpisivanjem Sarajevskog primirja. -Prvo izlaganje, odnosno rezultate istraživanja, prezentirala je dr. sc. Janja Sekula Gibač pod nazivom ''Propast mirovnih pregovora hrvatskih vlasti i pobunjenih Srba i početak vojnog oslobađanja okupiranog područja zapadne Slavonije''. Sekula Gibač se osvrnula na događanja 1992. godine, odnosno potpisivanje Sarajevskog primirja između Gojka Šuška s hrvatske strane i Andrije Rašete sa strane JNA. Sarajevsko primirje osiguralo je uvjete za provedbu Vanceova plana, koji je u konačnici trebao dovesti do mirnog rješenja. Područje zapadne Slavonije bilo je stavljeno pod zaštitu UNPROFOR-a (United Nations Protection Force). Međutim, Vanceov plan nikada nije bio proveden. Propast mirovnih pregovora i radikalna politika pobunjenih Srba doveli su u konačnici do početka operacije «Bljesak» i vojnog oslobađanja okupiranog područja zapadne Slavonije. U operaciji “Bljesak” oslobođeno je otprilike 3,6 % ukupno okupiranog područja a tijekom njezine provedbe 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije su izgubila život dok ih je 162 ranjeno. -Nakon ove iscrpne analize događaja koji su doveli do operacije oslobađanja zapadne Slavonije, govornicu je preuzeo prof. Ilija Vučur sa izlaganjem ''Kratki prikaz borbenih djelovanja u operaciji ''Bljesak''''. Vučur je u kratkim crtama izložio najvažnije glavne i pomoćne pravce na kojima su djelovale Hrvatska vojska i policija tijekom operacije «Bljesak» i pritom je naveo sve postrojbe koje su sudjelovale u operaciji. Tako je naveo kako se prvi signal na mobilizaciju oglasio u 5 sati i 21 minutu 1. svibnja 1995. godine bez topničke pripreme. Operacija je provedena na brdsko-šumovitom području, a do jutarnjih sati drugoga dana je većina postrojba uspjelo potisnuti i poraziti neprijatelja. Vučur je svoje izlaganje priveo kraju tako što je zaključio da su postignuti svi zadani ciljevi, a postrojbe su u sljedećih nekoliko dana temeljito pretražile područje i onemogućili daljnu agresiju nad zapadnom Slavonijom. -Profesor Ivan Sekula iz Udruge kulturni multimedijalni edukacijski tabor izložio je temu ''Slamanje otpora posljednje grupe 18. korpusa SVK na pakračkom području''. U izlaganju je prikazao kako su hrvatske snage uspješno završile operaciju «Bljesak» slomivši otpor okružene srpske vojske na pakračkom području te pritom uhitile čelnika pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji, Veljka Džakulu i komandanta 51. pješačka brigade SVK Stevu Harambašića. Naposljetku su iznijeti i najvažniji brojčani podaci u vezi oslobađanja okupiranog zapadnoslavonskog područja. -U ime Udruge specijalne policije, Ante Šoljić je održao izlaganje na temu ''Pretvorba JNA u srpsku vojsku'', u kojemu je pružen pregled osnaživanja Srba i pripremanja plana zauzimanja hrvatskog prostora te kreacije Velike Srbije. Početci prelaska JNA u srpsku vojsku se mogu vidjeti već u Kosovskoj krizi u prištinskom korpusu. 1985.godine se dogodio preustroj JNA te su tim činom jedinice vojske bile u skladu s državnim granicama. 1986. godine i Memorandum SANU može se smatrati političkom podlogom Velikosrpske ideje, a već sljedeće godine se događa ukidanje armija i diviznih pukovnija te se prelazi u strategiju narodne obrane. Provodi se naseljavanje zapovjedništva u velike hrvatske gradove. Dovoljan podatak je da je tadašnju vojsku činilo 70% Srba. Preko različitih situacija i događaja, poput balvan revolucije, iznuđivalo se izvanredno stanje i tražio povod za naoružavanje. Sama točka na i bila je uspostavljanje linije Karlobag – Karlovac – Virovitica i početak komadanja Hrvatske. 1991. godine Zbor narodne garde je od MUP-a preuzeo ovlasti, a samim time su ustrojeni i redovi Specijalne policije. Šoljić je iznio i glavne zadaće Specijalne policije, među kojima je bio i sustav namjenskih snaga i osiguranje. Po zaključenju operacije ''Bljesak'', Specijalna policija sudjelovala je u pretrazi oslobođenog prostora koji je iznosio 500 četvornih kilometara te su postavljeni uvjeti za sanaciju bojišta. Tijekom operacije je poginulo osam djelatnika. -''U proučavanju ovih događaja i same operacije ''Bljesak'' ne smije se ignorirati Bosna i Hercegovina. BiH je igrala vrlo važnu ulogu jer je bila jedinstveno ratište, makar je i mi često ignoriramo prilikom proučavanja ratovanja na hrvatskom tlu.' ', rekao je Šoljić. ''Specijalna policija se vodila suradnjom i harmonijom na bojištu, a time su se postignuli dobri i efikasni rezultati. Dali smo i odradili smo 110%, zato smo i morali čekati na ostale da se pojave'', šaljivo je zaključio Šoljić. -Predstavnik 1. gardijske brigade Tigrovi, Ilija Vučemilović Šimunović, na početku je istaknuo kako je operacija ''Bljesak'' bila dugo i temeljito pripremana nekoliko mjeseci prije službenog početka i to izviđanjem terena, uvježbavanjem postrojbe za napadna djelovanja na mogućem pravcu napada kao i izobrazbom časničkog i dočasničkog kadra. Glavninu snaga koje su sudjelovale u operaciji „Bljesak“ ispred 1 gardijske brigade činila je 2 pješačka bojna, koja se sredinom 1994 godine vratila sa velebitskog ratišta gdje je od siječnja 1993 godine sudjelovala u napadnim i obrambenim operacijama na području od Tulovi Greda do prijevoja Mali Alan. Neposredno prije početka operacije 2 pješačkoj bojni je pod operativno zapovijedanje dodijeljeno 30 pripadnika 3 pješačke bojne kojima su popunjene posade minobacača 120 mm i višecjevnih lansera raketa RAK-12 128mm, te 22 pripadnika iz brigadne izvidničke satnije. -U brigadnim ojačanjima sudjelovalo je i devet pripadnika iz voda za elektroničko djelovanje, 12 pripadnika iz satnije veze , dijelovi oklopno-mehanizirane bojne sa 4 tenka M-84, i 4 borbena vozila pješaštva M-80, dijelovi logističke satnije, jedna desetina iz inženjerijske satnije i 14 pripadnika iz bitnice PZO. Tako se borbena grupa 1. gardijske brigade angažirana u operaciji „Bljesak“ sastojala od ukupno 329 pripadnika. Takva namjenska organizacija s brigadnim ojačanjima osiguravala je bojni veliku samostalnost u izvođenju operacije. Ubrzo nakon prijema zapovijedi ostvaren je kontakt sa postrojbama na terenu i započeta razmjena obavještajnih informacija kao i zapovjedna izviđanja kako bi se postrojba upoznala sa stanjem na prednjem kraju obrane u budućoj zoni napada. 30 travnja 1995 započinje izmještaj bojne sa ojačanjima iz Karlovca u Repušnicu kod Kutine odakle 1. svibnja u 02.30 sati bojna kreće prema Novskoj i Starom selu. U 05,00 sati počinje operacija Bljesak a 2 pješačka bojna 1. gardijske brigade bez topničke pripreme napada iz pokreta iz pravca Kričko brdo prema Kučerinama odnosno Roždaniku. -Na glavnom pravcu napada na području Krički brda 1 i 3 pješačka satnija spajaju se sa snagama specijalne policije Ajkulama iz Rijeke. Usklađenim djelovanjem napreduju prema neprijateljskim otpornim točkama u području Kučerina gdje dolazi do prvog kontakta sa neprijateljskim snagama u kojem pogiba zapovjednik voda poručnik Mladen Dijanek. Istodobno na pomoćnom pravcu napada pripadnici izvidničke satnije uvode 2 pješačku satniju u borbena djelovanja u smjeru Roždanika. Neprijateljske snage pružaju naveći otpor u samom Roždaniku gdje pogiba stožerni vodnik Pero Parić zapovjednik desetine. Neprijateljski otpor pripadnici 1. gardijske brigade u potpunosti slamaju prvog dana operacije oko 16 sati. U zoru 2 svibnja postrojbe 1. gardijske brigade vrše pregrupiranje i nastavljaju napadna djelovanja smjerom Gornji Rajić-Donji Rajić-Borovac-Lađevac-Bodegraj. Na ulazu u Okučane spajaju se sa snagama 3 gardijske brigade . Drugog je dana operacija Bljesak na pravcu Novska – Okučani završena a snage 1 gardijske brigade su ostvarile sve postavljene i planirane zadaće. Sudjelovanjem u operaciji Bljesak Tigrovi su priveli kraju ono što su započeli još koncem 1991 god. Kada su na tim terenima bile pokrenute akcije za oslobađanje zapadne Slavonije u kojima su okosnicu snaga činili Tigrovi, a koje su zaustavljene potpisivanjem Sarajevskog primirja. Poručnika Mladena Dijaneka i stožernog vodnika Pere Parića koji su časno položili svoje živote u borbi zauvijek ćemo se sjećati kao i svih naših 367 poginulih i 6 nestalih Tigrova koji su ugradili svoje živote u temelje samostalne i slobodne Domovine. -U ime 2. gardijske brigade ''Gromovi'' govorio je Stjepan Damjanić. Ispričao je kako je prije operacije ''Bljesak'' zadaća bila čuvanje crte bojišnice i sudjelovanje u prvom hrvatskom mimohodu. U operaciji „Bljesak“ sudjelovala je jedna oklopno-mehanizirana satnija koja je djelovala na području Novska – Okučani. Drugi dan operacije su sa 1. hrvatskim gardijskim Zdrugom usmjerili kretanje prema selu Vrbovljani. Prilikom te akcije, jedan pripadnik je lakše ranjen, a oštećeni su i tenkovi. Satnija je poslana u Jasenovac, gdje je zauzimanjem Jasenovca završio pohod, barem što se tiče ove brigade. Istaknuto je kako se 2. gardijska brigada rijetko spominje jer ona sama nije bila uključena kao kompletna, već je u ''Bljesku'' sudjelovala jedna satnija. Predstavnik 1. hrvatskog gardijskog Zdruga Stipe Nimac pozdravio je sve prisutne te je odmah istaknuo kako nije sve išlo tako glatko kako se čini. Naime, Zdrugu su pružene prve informacije u kojima je rečeno da nema potrebe za angažmanom, a onda je naređeno okupljanje snage od 300 pripadnika. Zdrug je inače 1994. godine sudjelovao na Livanjskoj bojišnici te je imao dislocirane postrojbe po Puli, u blizini Rijeke i u Zagrebu. Kod sela Vrbovljani su naišli na neprijateljsko pješačko naoružanje. Uz kratku borbu oklopnih i topovskih snaga, neprijatelji su bili savladani, a Zdrug se sa brigadom preselio na područje Čovaca i Gređana, a snage su usmjerili i na Novu Gradišku, uz 5. gardijsku brigadu i 89. gardijsku bojnu. 3. dan se radio pretres terena od rijeke Save do autoceste. Zdrug je imao 4 teško ozlijeđena čovjeka, a jedan od njih je danas 100% invalid, dok ostala trojica imaju ozlijede veće od 80%. Nimac je istaknuo kako je, što se tiče Zdruga, ova operacija bila najlakša u Domovinskom ratu s obzirom na ostale borbe u kojima su sudjelovali. Mirko Brekalo održao je emotivno izlaganje o teškoćama 5. gardijske brigade ''Sokolovi''. Ispričao je kako su pripadnici te brigade prije samog ''Bljeska'' bili u teškim uvjetima jer su bili smješteni na planinskom području gdje je temperatura nerijetko varirala na oko -27°C. Iz tih razloga, mnogim vojnicima su zabilježene ozebline, a četiri vojnika su poginula u lavini snijega. Sa te teške lokacije bili su pozvani na žurno okupljanje i stavljanje u stupanj pripravnosti. Prvi dan su organizirani autobusi za prijevoz vojske do Nove Gradiške, a pričao je kako su svi vojnici bili vrlo napeti. Tijekom drugog dana operacije, u jednom trenu su preko Save čuli paljbu te su saznali da je jedan MIG pogođen, onaj MIG navođen Rudolfom Perišinom koji je spasio mnoge pješake. 5. gardijska brigada je ratovala istočnom šumom Prašnik, a sudjelovala je i u opsadi Okučana i napredovanju prema jugu. Naveo je iznimno teške uvjete prepoznavanja, jer je dosta akcije bilo provođeno i preko noći, kada se nije znalo tko je pripadnik koje brigade. ''Vojnici imaju tvrdi jezik – pušku, to je njihov izričaj'', istaknuo je Brekalo prilikom opisivanja doživljaja vojnika. Istaknuo je i kako očekivane zračne snage iz Banja Luke nikada nisu prešle Hrvatsku granicu, a brigada se tijekom drugog dana spojila sa snagama Zdruga. Noć su prespavali kod Stare Gradiške sa pripadnicima diverzantne grupe Gornje Slatine, kojima su pomogli u miniranju mosta na Savi; naposlijetku su sudjelovali i u oslobađanju zatvora Stara Gradiška. Istaknuo je kako je 2. pješačna bojna izbrisana sa ratnog plana Glavnog stožera RH. Pred kraj smo čuli nešto više i o 81. samostalnoj gardijskoj bojnoj, kojoj je cilj bio brzo, efikasno i uz maksimalnu učinkovitost u djelovanju sprovesti oslobađanje zauzetih dijelova. Prije su služili u obrani i izviđanju operacije, ali su sudjelovali i u akcijama izvlačenja 760 vojnika i topničke logistike iz određenih prostora. Tribina se protegla na tri sata, no nijedan trenutak nije bio nezanimljiv. Ovo je istaknuo i Ante Deur, koji je pružio završne riječi. Deur je obrazložio kako se hrvatska povijest mora njegovati i kako se njene vrijednosti ne smiju umanjiti. Istaknuo je kako u povijesti nema mjesta za kukavice i dezertere, a kako će se Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi uz bok s Udrugom specijalne policije i dalje nastaviti boriti za istinu i otkrivanje svih detalja, čuvajući tako dignitet Domovinskog rata. Braniteljski portal- Foto Galerija: Tribina: Operacija ''Bljesak'' i oslobađanje okupiranog područja zapadne Slavonije [slideshow_deploy id='26269'] Izvorni članak pogledajte OVDJE