Okolicu Zagreba jučer su zatresla čak tri manja potresa. Tlo se prvi puta zatreslo u popodnevnim satima, a nakon toga, Seizmološka služba zabilježila je još dva manja potresa, magnitude oko 2.0 stupnjeva po Richteru.
Nije ovo prvi puta da se središnja, odnosno sjeverozapadna Hrvatska tresu. Naime, prije šest dana, osjetio se potres magnitude 4.4 po Richteru, čiji je epicentar bio kod Marije Bistrice.
Sve češće podrhtavanje tla možda pomalo plaši ljude, no to zapravo nije ništa čudno, kazali su nam iz Seizmološke službe Hrvatske, s kojima smo pričali o potresima koji se sve češće osjete na našim područjima.
Seizmološku službu upitali smo zbog čega posljednjih mjeseci toliko podrhtava tlo u našoj regiji.
“Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području u kojem se događaju i jaki potresi. Seizmički najaktivnija područja su sjeverozapadna Hrvatska, sjeverozapadno obalno područje (šira okolice Rijeke), Dalmacija, posebno šire Dubrovačko područje i središnji dio Jadranskog mora. Područja slabije izražene seizmičnosti su Istra, Slavonija (s izuzetkom Slavonskih planina) i Lika”, kazali su nam pa nadodali kako se prosječno u Hrvatskoj osjeti oko 45 potresa godišnje.
“U posljednjih 150 godina (od 1869. do kraja 2018.) dogodila su se 432 potresa magnitude veće ili jednake 4.0, što govori da su se događali i događat će se potresi u seizmički aktivnim područjima Hrvatske. Države u našem susjedstvu, npr. Albanija, Crna Gora, BiH, Slovenija, Italija također pripadaju seizmički vrlo aktivnom području”, odgovorili su nam iz službe na pitanje je li to bio razlog razornih potresa u Albaniji koji su se tamo nedavno dogodili.
Zanimalo nas je i što u slučaju, ne daj Bože, razornijeg potresa na području Zagreba i okolice. O tome, kazali su nam iz Seizmološke službe, građani sve mogu pročitati u letku izrađenom u suradnji s Uredom za upravljanje hitnim situacijama grada Zagreba.
Inače, karta epicentara potresa na području Hrvatske i popis najjačih potresa u Hrvatskoj mogu se vidjeti na službenim stranicama Seizmološke službe.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.