UHB RH: Izvješće sa sastanka zainteresiranih udruga na temu novog zakona o braniteljima

UHB RH: Izvješće sa sastanka zainteresiranih udruga na temu novog zakona o braniteljima i aktivnosti oko inicijative proglašenja istog ustavnim Dana 28. rujna 2017. godine, u prostorima ZU HVIDR-e Grada Zagreba, a na inicijativu Zbora udruga veterana gardijskih postrojbi Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata održan je sastanak na temu novog Zakona. Uvodne govore održali su ispred udruga inicijatora, Miljenko Kolobarić, Josip Klemm te ispred Povjerenstva za izradu Zakona, Đuro Glogoški. Kao savjetnik Predsjednice republike za hrvatske branitelje, prisutnima se obratio i Ante Deur te Josip Đakić kao predsjednik odbora za hrvatske branitelje Sabora RH. U uvodu je naglašeno da je intencija izrade novog Zakona bila da on postane Ustavni kako bi prava branitelja bila trajno zaštićena. Okupilo se nažalost samo 15-tak predstavnika udruga od kojih je samo nekoliko imalo svoje delegate u Radnim skupinama i Povjerenstvu za izradu novog Zakona. Predstavnici su iskazali svoja mišljenja koja su se razlikovala. Ispred UHB RH zahvalio sam na uvrštenim prijedlozima naše Udruge od kojih su neki prihvaćeni u cijelosti, a neki samo djelomično te nezadovoljstvo ne prihvaćenim prijedlozima iako je o njima glasovano na Povjerenstvu. Posebno sam naglasio činjenicu da neki prijedlozi bez obrazloženja nisu niti uvršteni u razmatranje, a razlozi tome poznati su samo onima koji su razvidno vršili njihovu selekciju. Također, skrenuo sam pozornost na to da Zakon nije ispunio jedan od osnovnih ciljeva, a to je da sva prava branitelja budu obuhvaćena jednim Zakonom te su zbog nemogućnosti dogovora sa nadležnim ministarstvima ona još uvijek disperzirana i u nadležnosti tih ministarstava i institucija te podložna izmjenama Zakona, pravilnika ili općih akata koje ta ministarstva donose. Pozornost sam skrenuo na činjenicu da se Povjerenstvo nakon razmatranja Zakona i uvrštenja prijedloga koje smo radili 4 dana, nije po dogovoru sastalo do 15. srpnja 2016., kako bi u isti implementirali zaključke Projektnih skupina već smo iz drugih izvora saznali da je Povjerenstvo nastavilo raditi u nekom novom, užem, nama nepoznatom sastavu, a tijela raspuštena. Također, iskazao sam nezadovoljstvo ovakvim postupkom koji nije iskazao minimum korektnosti u komunikaciji. Neprihvatljivo je da oni koji su sudjelovali u izradi prijedloga novog Zakona, ne budu obaviješteni o tome da su raspušteni kao niti o tome da je Povjerenstvo nastavilo sa radom u drugom sastavu. O nekoliko prijedloga Zakona koje je u razdoblju svoga rada iznijelo to Povjerenstvo, također nikada nismo službeno obaviješteni niti su nam oni ikada dostavljeni kako bi nam se omogućilo iznijeti svoje mišljenje o istima kao niti konstruktivno sudjelovati u njegovim poboljšanjima. Đuro Glogoški nije pojasnio razloge ovakvih postupaka već je izjavio da su na nastavku rada oko Zakona bili angažirani voditelji Projektnih skupina i on kao predsjednik. Također je priznao da se većina tih predstavnika nije odazivala na radne sastanke, već da je na konačnom prijedlogu u pravilu radilo 4 – 5 osoba. Koliko je nezadovoljstvo ovakvom prijedlogom Zakona, zorno su pokazale primjedbe upućene kroz javnu raspravu, kao i mnogobrojne primjedbe i prijedlozi više od 100 predstavnika Udruga iskazane pri predstavljanju Zakona na sastanku kod ministra branitelja Tome Medveda. Potrebno je naravno istaknuti i pozitivne dijelove Zakona sa kojima su branitelji već upoznati kroz sredstva javnog informiranja kao i u njegovoj prezentaciji. Slijedom navedenoga, iznio smo mišljenje da postoji velika opasnost i moguća kontraproduktivnost ako se inzistira na proglašenju ovakvog prijedloga Zakona Ustavnim jer su po našem mišljenju izmjene zakona za to nedovoljno obuhvatne i nekvalitetne, a ukoliko postane Ustavni, za njegove eventualne izmjene bila bi ponovno potrebna 2/3- ka većina u Saboru RH. Istaknute izmjene i dopune mogle su biti donešene i bez izrade potpuno novog Zakona. Sam postupak donošenja Zakona je takav da se Zakon mora prvo izglasati kao pravni akt dok se nakon toga može zatražiti proglašenje istog Ustavnim ili eventualno Organskim. Da bi se to omogućilo, u međuvremenu je potrebno mijenjati i Ustav RH, što je ogroman posao. Kako je po ovom pitanju najavljeno glasovanje, istakao sam da je prisutno premalo udruga i da to ne bi imalo gotovo nikakav značaj, a također i to da naša Udruga ne može znati da li će između 1.-og i 2.-og čitanja u Saboru doći do dovoljno kvalitetnih izmjena Zakona koji bi zadovoljili braniteljsku populaciju i tako ispunili uvjete pod kojima bi kao Udruga tome Zakonu mogli dati potporu kao Ustavnom, a što će ovisiti o lobiranju između 2 čitanja. Naglasio sam i to da Zakon u bilo kojem obliku on bio donesen, neće zadovoljiti sve branitelje i da će sigurno kao i nakon donošenja bivših Zakona biti onih koji će njime s pravom biti nezadovoljni, zakinuti ili se barem tako osjećati. Nakon toga, inicijatori sastanka odustali su od izjašnjavanja te je dogovoreno da će sastaviti priopćenje za javnost čiji sadržaj nije u potpunosti usuglašen. Zaključak: Zbog navedenih nepravilnosti, nekorektnosti u postupcima prema udrugama koje su u prvom dijelu sudjelovale u izradi prijedloga Zakona kroz Projektne timove i Povjerenstvo, a u čemu su u konačnici bile onemogućene, netransparentnosti donošenja konačnog prijedloga te činjenici da je u konačnom prijedlogu vrlo malo onoga što su kroz zaključke donijele Tijela koja su u radu sudjelovala, osobno se kao delegat UHB RH u Povjerenstvu, od ovakvog prijedloga Zakona ograđujem, a što bih preporučio i UHB RH. Zaključak proizlazi iz činjenice što se već mogu vidjeti reakcije branitelja i kritike upućene prema onima za koje su oni uvjereni da su sudjelovale u izradi ovog prijedloga, dok im je prava istina nepoznata, a sve u zaštitu dostojanstva UHB RH i njenog članstva. S poštovanjem, Renato Šelj Delegat u Povjerenstvu za izradu prijedloga ( koordinator UHB RH ) Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihove obitelji