Uskoro spomenik prvom poginulom Biograđaninu, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata

Ekskluzivno: Uskoro spomenik prvom poginulom Biograđaninu, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata?! U izradi je projektna dokumentacija za ... Prisjetimo se, barem na tren, koliko je u stvari razdoblje obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata (1991.-1995.) od velikosrpske agresije bilo obilježeno ratnim stradanjima, žrtvama, patnjom i prolivenom krvlju za ostvarenje pravednog cilja – do uspostave slobodne, samostalne i suverene Republike Hrvatske. Tijekom Domovinskog rata, prva linija obrane Biograda bila je suočena s tehnički nadmoćnijom vojskom Srbije i Crne Gore tj. JNA s dijelom pobunjenih Srba u Hrvatskoj, s njihovim položajima u Kakmi, svega 4km nadomak širem gradskom području. Zbog svog položaja, Biograd je imao stratešku važnost u očuvanju cjelovite Hrvatske i oslobađanju južne Hrvatske. Početkom rata, a naročito tijekom 1991. i 1992. godine, više od nevjerojatnih 5 000 projektila palo je na Biograd! Srpski izvori iz tog razdoblja govore o osvetničkim pohodima i bjesomučnom granatiranju Biograda, kada su namjerno uništavali civilne ciljeve u Biogradu i okolici. Mjesta udara raketnih i topničkih projektila bili su: gradska tržnica, dječji vrtić, škole, plaža Soline, gradska vijećnica, zavičajni muzej, plivački bazen, autobusni kolodvor, hoteli, ortopedska bolnica... Jezgra je Biograda tada bila na „dobrom“ putu da postane nova Hirošima uz brojne ljudske žrtve. Jedan od najtragičnijih događaja iz tog razdoblja bio je, kada su pomoću raketnog sustava Orkan s kasetnim punjenjem, tzv. zvončićima, koji su padali na plažu Soline 14. lipnja 1993. godine, u samo nekoliko trenutaka pokosili 5 mladih života. Smrtno stradali su tada Lidija Vrankulj, Danijela Vidaković, Marijan Pulić, Jozo Tomić i Karlo Paić, a sedmero ih je bilo teško ranjeno. Nakon višegodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, realnog straha od neprijateljskih napada na izloženi Biograd, više godina života u progonstvu, brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa s agresorom, u kolovozu 1995. godine vojno -redarstvenom akcijom hrvatskih snaga pod nazivom „Oluja“ u trajanju od svega tri dana oslobođeno je čitavo ovo područje. Tek nakon toga je Biograd u miru i prosperitetu ponovno mogao zauzeti zasluženo mjesto jednog od vodećih mediteranskih turističkih destinacija. Tradicionalna turistička manifestacija pod nazivom „Biogradska noć“, koja se održava svake godine 4. kolovoza, posvećena je upravo ovoj veličanstvenoj pobjedi. Mnoge su obitelji dotad zavijene u crno. Mnoga djeca su ostala i kasnije odrastala bez oca. Mnogi nisu čak ni stigli zasnovati obitelj i imati djecu, poginuli su. San o hrvatskoj državi njihove obitelji platile su onim najvrjednijim što su imale – životima svoje djece. Na biogradskom području poginulo je ukupno 35 hrvatskih branitelja i 11 civila. Znamo li danas tko su oni, tko su svi ti ljudi koji su platili svojim životima za ovo što mi danas imamo? Nažalost teško! Bez podsjetnika teško! A spomenik s uklesanim imenima naših najzaslužnijih sugrađana imao bi svrhu da nikada ne zaboravimo njihova imena. Kao zalog za budućnost i trajni mir, svi se zajedno moramo boriti protiv zaborava i odavati počast našim herojima kojih više nema, da se ovakve tragedije i izgubljeni životi više nikada ne ponove i da se naglasi kako njihova žrtva nije bila uzaludna. U siječnju 2014. godine gradski vijećnik Grada Biograda na Moru Ivan Sambunjak (HDSSD) je na sjednici Gradskog vijeća postavio pitanje gradonačelniku Ivanu Knezu (HDZ) i vladajućima o postavljanju spomenika s imenima Biograđana, poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, a glasilo je ovako: - Prije 3 ili 4 godine Vas je brat od poginulog branitelja Berislava Ivaniševića pitao je li moguće da se napravi spomenik poginulim Biograjcima u Domovinskom ratu. Vi ste mu odgovorili da treba građevinska dozvola i do dana današnjeg njegova želja nije uslišena, niti se radilo išta na tom planu. Mi smo počeli prikupljati potpise, ali nakon te naše inicijative Vi ste gospodinu Ivaniševiću rekli da to sada nije potrebno i obećali mu da će se taj problem riješiti. Zanima me kada se može očekivati postavljanje spomen ploče i je li potrebno nastaviti s inicijativom prikupljanja potpisa? Na postavljeno  pitanje Sambunjaka odgovorio je dogradonačelnik Marijan Stopfer (HDZ) riječima: - Gospodin Ivanišević je poslao službeni upit, a mi ćemo se založiti da to bude riješeno. Ne mogu Vam reći rok zbog procedure. I tako je ta inicijativa ostala visjeti u zraku sve do dana današnjeg.  Ideja o postavljanju spomen obilježja s imenima poginulih Biograđana, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, stara je već godinama, ali je još uvijek samo to, tek ideja. Stoga se sad već nestrpljivo i s pravom pitamo: zaslužuju li građani Biograda spomenik s imenima heroja, zaslužnih Biograđana, poginulih hrvatskih branitelja, kao dostojanstveno sjećanje na sve njih, koji su žrtvovali svoje živote za naš trajni mir? Kako sam i sama pobornik ove inicijative, kao i mnogi drugi građani ovoga grada, nedavno sam o tome poslala upit na adresu našeg aktualnog gradonačelnika i uskoro dobila zanimljiv odgovor bez potpisa, koji ovdje prenosim u cijelosti: Poštovana,   Istočno od zgrade Gradskog poglavarstva nalazi se spomenik kao zahvala poginulim braniteljima Domovinskog rata. Djelo je to akademskog kipara Fra Joakima Gregova pod nazivom „Mati čuvarica vjere i nacije“. Na istoj strani nalazi se i spomen ploča koja je djelo gospodina Katuše,  a na kojoj je plan grada s obilježenim oštećenjima i ruševinama nastalim tijekom Domoviskog rata, napravljena u spomen 20 godišnjice stradanja i opstojnosti Hrvatskog naroda grada Biograda. Isto tako, u izradi je projektna dokumentacija za Luku Brkljaču, prvopoginulog iz Biograda, a čiji spomenik će biti sa zapadne strane zgrade Poglavarstva. Srdačan Vam pozdrav! Kako se ovdje, u priloženom odgovoru bez potpisa, ne spominje bilo kakva mogućnost ili naznaka da će obećanje gospodinu Ivaniševiću u dogledno vrijeme biti izvršeno, znači li to da je gradska vlast iznevjerila obećanje obitelj poginulog hrvatskog branitelja, procijenite sami. Smatram kako je ipak pohvalno ukoliko stvarno planiraju podići spomenik Luki Brkljači, pripadniku 1. Gardijske brigade, legendarnih Tigrova. Luka Brkljača je bio prvi Biograđanin koji je u rujnu 1991. godine dao svoj život za Hrvatsku, državu koju je toliko volio i sanjao kao slobodnu i samostalnu. Žrtva poginulih heroja Biograda zaslužuje više od ovog što imamo danas, jer danas mlađi naraštaji ne znaju tko su oni. Njihova imena nemaju gdje pročitati. O Biogradu u Domovinskom ratu mladi nemaju previše dostupnih informacija. U rijetkim knjigama ili na na internetu novije povijesti Biograda jednostavno nema ili je premalo zastupljena. „Treba ustrajati i inzistirati na spomeniku gdje će biti navedena sva imena hrvatskih branitelja, ali i civila, upravo onako kako je to navedeno i na onome partizanskom spomeniku u centralnom parku Biograda. Nije mali broj poginulih tijekom Domovinskog rata na biogradskom području, pa i u samom Biogradu. Doista je za pozdraviti inicijativu da se podigne spomenik prvom poginulom hrvatskom branitelju Luki Brkljači, kojega sam i osobno poznavao, a usudim se reći i njegovu ljubav prema gradu i Domovini. Neupitno je o tome uopće raspravljati. Međutim, mišljenja sam da ne treba nikoga posebno izdvajati, nego upravo sve riješiti ovakvim potezom tj. postavljanjem spomenika svim poginulim braniteljima i civilima. Nitko ne brani da se uz ime pok. Luke Brkljače doda kako je on bio prvi poginuli branitelj iz Biograda. Mislim da je ovo idealno rješenje i nitko ne bi imao zamjerke na to.“, izjavio je, vezano uz ovu problematiku građanin i hrvatski branitelj, dragovoljac Domovinskog rata, koji je zasad želio ostati anoniman. Gordana Šarić