(UŽIVO) U SABORU RASPRAVA O ĐURĐEVIĆ: GRBIN ZAPAPRIO. ‘HDZ boli briga ili nešto više od toga za Hrvatsku’

24.06.2021. 10:21:00

Danas se nastavlja zasjedanje Sabora, a zastupnici raspravljaju o prijedlogu predsjednika Zorana Milanovića da se Zlata Đurđević imenuje za predsjednicu Vrhovnog suda.

Iz Ureda predsjednika RH priopćili su u srijedu da predsjednik Milanović neće doći na raspravu u Hrvatski sabor jer je svoju ustavnu ovlast ispunio predlaganjem Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda.

Nikola Grmoja iz Mosta kaže, dobar dio nije pročitao ni program kandidata. 

“Jasno je da je ona HDZ-ov kandidat. Po meni je sporno i drago mi je da je Grbin malo ublažio stavove javnosti jer se stvorila fama da će se njezinim izborom dogoditi slom korupcije u pravosuđu, to ne odgovara istini. Mi ćemo u konačnici trebati glasovati za nekoga za koga će se HDZ i Milanović dogovoriti, mi ostali ćemo to trebati podržati ili ne. Kada se HDZ i SDP dogovore oko kandidata, ja ga sigurno neću podržati. Bili smo protiv kada su se dogovorili oko Ustavnog suda, Milanović je za Mlakara digao ruku, a sad mu ne valja Ustavni sud. Najveća odgovornost za stanje u pravosuđu je na HDZ-u, no ne može SDP pobjeći od odgovornosti, ne možemo ni mi. Te priče, mi ili oni, to su priče za malu djecu. Promjene u hrvatskom pravosuđu krenut će kada promijenimo glavu, mentalitet, da se sve rješava preko veze, od zdravstvenih usluga do pravosuđa, a ne kada promijenimo čelnu osobu Vrhovnog suda. Ona je u svom programu rekla neke dobre stvari, da smo micanje politike iz pravosuđa neće riješiti problem”.

Peđa Grbin govori u ime Kluba zastupnika SDP-a. 

“Govorilo smo o marksizmu, prošlosti no ne o onome što želimo postići u hrvatskom pravosuđu. A kakvo je stanje najbolje govori izvješće o konkurentnosti Hrvatske. Kao glavni izazov za povećanje konkurentnosti je navedena reforma pravosuđa. Od ove Vlade u 5 godina nismo vidjeli ništa što bi krenulo u smjeru da se stanje u pravosuđu poboljša. Đurđević kritiziraju što nije dio pravosudne sudbene elite, možda je to dobro. Možda Hrvatskoj treba netko tko nije dio tog kruga, tko je godinama izvana gledao probleme pravosuđa. Izbor predsjednika Vrhovnog suda sam po sebi ne može promijeniti stanje u pravosuđu, no može ga početi mijenjati. Može pokazati da smo spremni napraviti iskorake. Nakon toga trebala bi uslijediti i aktivnost vlasti, Ministarstva pravosuđa. Taj dio zasad izostaje. Tko je Zlata Đurđević? Profesorica na Pravnom fakultetu, radi se o osobi koja je profesionalna, to nitko ne može dovesti u pitanje. Stručna je i sposobna. Ali onda dolazimo do problema, do onoga oko čega se razlikujemo: ona je samostalna, svoja, ne prihvaća da joj Peđa, Zoran ili Andrej kažu kako će odlučivati, ja želim takvu osobu na čelu Vrhovnog suda, ima vas koji ne želite. Zato vladajuća većina neće podržati Đurđević. Iznenadite me! Ako ste danas spremni podržati osobu koja može početi činiti iskorak za pravosuđe, ja ću biti sretan. Vladajuća većina ne želi podržati Đurđević, to je izlika, alibi, isprika, bacanje magle u oči, pokušavanje skrivanja pravog razloga. Ona neće biti izabrana zato što ne odgovara vladajućima, ne odgovara im jer ne želi biti njihov eskonent. HDZ ne želi da se stanje u hrvatskom pravosuđu poboljša, HDZ boli briga ili nešto više od toga za Hrvatsku”.

Sada riječ ima Klub zastupnika Domovinskog pokreta, govori Stjepo Bartulica.

“Vodeći dužnosnici u zemlji su na svoj način komentirali ovu temu, s jedne strane da je pravosuđe HDZ-ovo, da je ta stranka odgovorna za stanje, premijer se pozivao na neovisnost pravosuđa, na neki način je oprao ruke od svega, po meni je to izraz nemoći. Nastala je traljava polemika. Građani sigurno nisu imali korist od toga, sada smo tu gdje jesmo, šteta što Milanović nije došao osobno da kaže nešto u prilog kolegice Đurđević. Često čujemo kako institucije trebaju raditi svoj posao, to je možda najizlizanija floskula, stanje je sve gore, povjerenje u pravosuđe je na niskim granama, to nije slučajno. Teza Đurđević je da su problemi u pravosuđu nastali početkom devedesetih, glavni uzroci sežu daleko prije. Imamo teško naslijeđe iz komunizma, nismo se suočili s gorkom istinom tog naslijeđa, nameće se narativ da problemi nastaju devedesetih. Proučavao sam njezin znanstveni rad, u članku iz 1996, godine navodi počinjene nepravde u totalitarnim sustavima, kako su u nekim zemljama riješene kompenzacije žrtvama, no postavlja se pitanje zašto Hrvatska nije imala sličnu mjeru. Nije napisala što s počiniteljima. Osvrnula se na žrtve, priznaje da ih je bilo jako puno, no što s onima koji su izvršavali te zakone. Mnoge zemlje su izvršavale lustraciju, mi nismo, kada je članak objavljen, lustracija je bila realna opcija u Hrvatskoj. Mislim da je to propust. Dobio sam pismo Mustaća koji zagovara njezinu kandidaturu, to je vrlo cinično. Domovinski pokret će morati glasati protiv”.

Hrvoje Zekanović je rekao da Zlata Đurđević koja danas slovi kao borac protiv korupcije sama preskočila proceduru i bez natječaja željela doći na to mjesto.

“Vrhovni sud ima 35 sudaca svih odjela, na sjednici je dobila samo jedan glas, jesu li ta 33 suca, koji su mahom delegirani u vrijeme SDP-a, svi korumpirani, ili nešto ne valja s Đurđević. Ona je u siječnju ove godine predložena kao rezervni kandidat na sudu za ljudska prava. Kako HDZ-u ona u jednom trenutku odgovara, a u drugom ne? U svom programu je najavila da ne postoji mehanizam za kontrolu sudaca, a zaboravlja na DSV. Zlata Đurđević je eksponent neoliberalne zeleno-lijeve politike Zorana Milanovića, Peđe Grbina, Sandre Benčić i Tomislava Tomaševića. Suverenistima nije bila prihvatljiva niti će biti”, rekao je.

Počela je rasprava u Saboru

Raspravi neće prisustvovati ni Zlata Đurđević, očekuje se da će trajati cijeli dan.

Rasprvu možete pratiti ovdje:

Izvor: Dnevno.hr

Izvorni autor: Mia Peretić/Foto: Patrik Maček/PIXSELL

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.