Dolaze gosti iz Europe koji žele mir, prirodu, domaću hranu i autohtoni lokalni doživljaj

22.01.2019. 11:22:27

Da kontinentalni turizam ima veliki potencijal koji još uvijek nije u dovoljnoj mjeri iskorišten, poznata je činjenica, isto kao i ona da Podravci i Prigorci u pravilu prilično inertno ulaze u ozbiljnije poduzetničke priče, posebice što se turizma tiče. No srećom ima i onih koji prepoznaju turistički potencijal naših vinograda i seoskih kuća, a među njima su i supružnici Ljiljana i Valent Kandučar koji su život u Zadru odlučili zamijeniti onim na bajkovitim brežuljcima Čepelovačkog brega u neposrednoj blizini Đurđevca. Deset godina živjeli su u Španjolskoj gdje je Valent, inače rodom iz Dalmacije, radio kao kapetan jahte, a supruga Ljiljana na seoskom imanju. S vremenom su zaključili kako je zov za povratkom kući ipak prejak, ali Zadar u koji su se prvo vratili nije ispunio njihove ambicije za pokretanje turističke priče.
Naslijedili obiteljsko imanje u Čepelovcu Na prvu možda neobično, no odlučili su se okušati na kontinentu jer Kandučar je u Čepelovcu naslijedio obiteljsko imanje kupljeno prije pedesetak godina, koje je renovirao i pretvorio u kuću za odmor, a s vremenom je okrupnio posjed otkupivši okolne vinograde i klijeti te ih prenamijenio u autohtone mini apartmane. Na Čepelovačkom bregu su od Božića 2013. godine, a za to su vrijeme dodatno unaprijedili turističku ponudu pa uz smještaj, domaću hranu, vina i likere, nude i različite oblike aktivnosti u prirodi, bazen i lokalni doživljaj što turiste, posebice strance, izuzetno privlači. – Nismo pogriješili što smo se odlučili za dolazak ovdje iako su neki mislili da smo ludi zato što se turizmom mislimo baviti na kontinentu. Među prvima smo krenuli s otvaranjem privatnih smještajnih kapaciteta u ovom kraju, znali smo što hoćemo, no nije bilo lako ostvariti našu viziju. Privukla nas je netaknuta priroda, prekrasan krajolik i najvažnije mir i spokoj koji vladaju ovim brežuljcima. To je ono što naši gosti najviše traže jer žele pobjeći od gradske vreve, a ovo je savršeno mjesto za takav odmak od užurbanog načina života – objašnjava Kandučar pokazujući svoje imanje koje se prostire na šest hektara, na kojem je devet klijeti od kojih je šest trenutačno u funkciji. Prije dvije godine na posjedu su otvorili treću ruralnu kuću za odmor, nazvali su je Draga i s ponosom je pokazali. S obzirom na to da se radi o kući koja datira iz davne 1860. godine renoviranje je bilo prilično zahtjevno, no uspjeli su sačuvati velik dio njene izvorne arhitekture. U unutrašnjosti se prožimaju moderni i starinski tip uređenja, a uz kuhinju, kupaonicu i dvije spavaće sobe pred završetkom je i vinski podrum koji se prostire ispod cijele kuće.
Foto: Ivan Brkić
Prošle godine imali su 900 noćenja – Puni smo cijele godine, a prošle smo imali oko 900 noćenja i polako nam nedostaje smještajnih kapaciteta pa ćemo postojećih 16 ležajeva morati povećati. Najviše nam dolaze stranci i to Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Danci, Talijani i Mađari. Mnogo je lovaca koji odsjedaju po nekoliko dana, no glavnina turista još uvijek dolazi na jedno noćenje s doručkom, iako je sve više onih koji dolaze na višednevne aranžmane – objasnio je Kandučar. Poviše na brežuljku je maleni studio apartman vezanu uz štalu, niže je tor s ovcama, a tu su i neizbježne kokoši i patke pa gosti imaju prilike izbliza vidjeti domaće životinje. Sve što uzgajaju na imanju je s ekološkim predznakom, a ako žele, gosti se mogu uključiti i u rad u vinogradu i voćnjaku. – Vizija je da budemo aktivni domaćini koji će s gostima provesti vrijeme, voditi ih prirodom i priuštiti im lokalni enogastro doživljaj. Ne želimo biti samo iznajmljivači smještaja po principu ključ u ruke, već im želimo omogućiti da hrane životinje, probaju domaće proizvode, pokazati im kako se pravi med ili kako pak naš susjed, virtuoz Andrija Maronić svira na cimbulama. Sve su to sadržaji zbog kojih ljudi žele doći kod nas – istaknuo je Kandučar. A oni ih najviše pronalaze preko interneta i specijaliziranih turističkih aplikacija na kojima imaju najviše ocjene za smještaj i gostoljubivost. – Ljudi se vraćaju, a veliki je plus i bazen zbog kojeg smo dobili još veći broj gostiju. Primjerice ovog je ljeta kod nas odsjela šesteročlana obitelj iz Berlina, rezervirali su smještaj osam mjeseci unaprijed i ostali su puna dva tjedna. Na odlasku su kazali kako se nisu nikad toliko dobro odmorili – naglasila je Kandučar koja zajedno sa suprugom i kćerkom upravlja imanjem. Njihov uspjeh polako „gura“ i ostale OPG-ovce da se uključe u ozbiljniju priču, no za tako nešto nije dovoljno imati samo vinograd i klijet, uvjeravaju nas naši sugovornici.
Foto: Ivan Brkić
Nije dovoljno imati samo starinsku ruševnu kućicu – Ljudi misle da je dovoljno imati starinsku ruševnu kućicu koju će iznajmljivati, no nije to baš tako. Puno je tu ulaganja i odricanja, a k tome treba biti inovativan te znati prepoznati što gosti žele. Morate biti stalno prisutni i na raspolaganju, praktično živjeti s gostima. Iako uživamo u prirodi i reducirali smo razinu stresa koji bi inače proživljavali na nekim drugim poslovima, ovo nije nimalo lako raditi – iskreno je kazala Kandučar. Velika su ulaganja kako bi imanje bilo ovako uređeno, a Kandučari ističu kako su im od velike pomoći potpore Grada Đurđevaca koji brine o razvoju ruralnog turizma. – Puno su nam pomogli i Grad i Turistička zajednica. Svake se godine prijavljujemo za potporu, dobili smo novac za izgradnju bazena, a od krucijalnog je značenja bilo i asfaltiranje ceste pa je sad pristup duž cijele vinske ceste daleko lakši. Imamo planove za daljnje širenje, izgradit ćemo još jedan bazen i obnoviti nekoliko kućica, a želja nam je potaknuti i ostale da se uključe u razvoj seoskog turizma jer sinergijskim djelovanjem možemo napraviti sjajne stvari. Uvjeren sam u uspjeh – zaključio je Kandučar.

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.