Na RTL-u će se večeras u 20 sati održati druga predsjednička debata u kojoj će sudjelovati SDP-ov predsjednički kandidat Zoran Milanović te aktualna predsjednica koja je u lovu na još jedan mandat, Kolinda Grabar-Kitarović.

Drugi krug predsjedničkih izbora održava se u nedjelju 5. siječnja.

Udruga U ime obitelji u prvom krugu predsjedničkih izbora poslala je upitnik svim predsjedničkim kandidatima, a posebno su se usredotočili na traženje odgovora od Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Škore kao kandidata birača desnog centra.

Odgovore na pitanja udruge U ime obitelji u prvom krugu od kandidatkinje Grabar-Kitarović donosimo u nastavku:

Pitanja udruge U ime obitelji za kandidate na predsjedničkim izborima 2019.

Obiteljska i demografska politika

1. Smatrate li da u novom Obiteljskom zakonu treba stajati definicija obitelji koju je predložila radna skupina za izradu Obiteljskog zakona iz 2018., prema kojoj je obitelj “zajednica majke, oca i njihove djece, majke s djetetom, odnosno oca s djetetom iako ne žive zajedno te ostalih srodnika koji s njima žive”?

DA

2. S obzirom na činjenicu da kršenja prava žena, trudnica i majki koja se odnose na rad i zapošljavanje predstavljaju najveći udio u prijavama podnesenim pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, koje ćete konkretne korake poduzeti da žene postanu ravnopravnije u tom području?

Tražit ću pojačanu zaštitu trudnica i mladih majki u radnom i drugom zakonodavstvu.

3. Hoćete li se i kako zalagati da institut roditelja odgojitelja, koji postoji u Gradu Zagrebu, bude dostupan roditeljima na državnoj razini?

Načelno podupirem ideju, ali treba vidjeti učinke dosadašnje prakse i razmotriti sve posljedice legalizacije takvog instituta na državnoj razini.

4. Kako ćete se konkretno zalagati za uvođenje radnog vremena koje omogućuje bolje usklađivanje poslovnog i privatnog života?

Tražit ću od Vlade da, sukladno čl. 85. Ustava, pokrene postupak izmjene mjerodavnih zakona i omogući veću fleksibilizaciju radnog vremena.

5. Kako ćete se konkretno zalagati da Hrvatska više surađuje sa svojim iseljeništvom i koristi njihov potencijal?

Već se zauzimam tako što tražim od Vlade sustavnu zauzetost u suradnji s iseljeništvom i podizanje institucionalne razine rješavanja problema iseljavanja i useljavanja.

Obrazovanje

6. Model financiranja školstva vaučerima postoji u Švedskoj, dijelu SAD-a, Kolumbiji i Čileu. Koji je vaš stav o “vaučerizaciji” srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj?

Jesam za raspravu u tom pitanju.

7. Smatrate li da Hrvatska treba omogućiti obrazovanje kod kuće (“homeschooling”) kao što postoji npr. u susjednoj Sloveniji? Ako da, kako ćete se za to konkretno zalagati?

To može biti prihvatljivo samo u nekim krajevima, izoliranim naseljima, s malim brojem učenika.

8. Smatrate li da obrazovna reforma (“Škola za život”) koju provodi ministrica Divjak donosi promjene u obrazovnom sustavu RH koje su mu potrebne?

Reforma je za sada parcijalna. Zauzimam se za sveobuhvatnu reformu sadržaja (smanjenje), više slobode učiteljima ii učenicima, veću kreativnost i projektnu nastavku više praktične nastave, jačanje STEM-područja i dr.

9. Na koji ćete način kao predsjednik/ca ojačati položaj učitelja i iskazati im važnost kao onima koji sudjeluju u podizanju novih naraštaja u hrvatskom društvu?

Iskazala sam više puta potporu legitimnim zahtjevima učitelja i nastavnika i nastavit ću pružati potporu za dostojanstvo učitelja i nastavnika.

10. Podržavate li roditelje u njihovom Ustavom zajamčenom pravu na odlučivanje o odgoju djece pri odabiru spolnog odgoja i drugih školskih programa povezanih s općeljudskim i vjerskim uvjerenjima roditelja?

DA. Kao minimum trebalo bi zajamčiti pravo roditeljima da imaju uvid u program nastave i literaturu koja će se koristiti, te im dopustiti da svoje dijete izdvoje iz određenih dijelova predmetne nastave s kojima se ne slažu.

11. Podržavate li da konfesionalni vjeronauk (katolički, pravoslavni, protestantski, islamski, židovski…), sukladno praksi većine država Europske unije, bude dio odgojno-obrazovnog sustava?

DA kao izborni predmet.

Ekonomija

12. Smatrate li da je u interesu Hrvatske odluka o namjeri ulaska u europski tečajni mehanizam (ERM II), donesena ove godine kao preduvjet ulaska u eurozonu?

Uvođenjem eura Hrvatska će ostvariti velike i trajne koristi. Najznačajnija korist bit će otklanjanje valutnog rizika, jer će nju osjetiti velik broj građana i poduzetnika koji su trenutno zaduženi u eurima, a prihode ostvaruju u kunama. Troškovi uvođenja eura su manje značajni i uglavnom privremeni. Iako građani strahuju od porasta inflacije, iskustvo država koje su već uvele euro pokazuje da euro tek neznatno utječe na potrošačke cijene. U tom smislu, uvođenje eura neće utjecati na pogoršanje životnog standarda hrvatskih građana.

13. Što ćete kao predsjednik/ca napraviti da se pospješi izgradnja LNG terminala i jača energetska neovisnost Hrvatske?

Dala sam i dajem potporu izgradnji. Terminal se gradi. Kada je o LNG terminalu riječ – jasno ću kazati – to je projekt od strateškog značaja za Hrvatsku i Europsku uniju. Taj terminal ima geopolitičku i stratešku dimenziju u okviru jačanja europskog energetskog tržišta i povećanja sigurnosti opskrbe plinom država Europske unije, a posebno država jugoistočne Europe koje za sebe žele osigurati novi pouzdani dobavni pravac plina. Upravo je zato važno ga izgraditi. Kazat ću i ovo – ukoliko nova istraživanja ugljikovodika ne rezultiraju novom proizvodnjom plina u Hrvatskoj, Hrvatska će ovisno o intenzitetu eksploatacije iz postojećih eksploatacijskih polja plina za 5 godina do 10 godina od danas u potpunosti ovisiti o uvozu isključivo ruskog plina. Pametnome dosta.

14. Što smatrate glavnom preprekom za veća ulaganja u gospodarstvo RH i kako ćete raditi na nadilaženju te prepreke?

Nesigurnost/promjenjivost propisa i sporost pravosuđa, parafiskalni nameti, sporo donošenje odluka, rješenja i sl. – na to sam često upozoravala i kritizirala kada je bilo potrebno. Danas kada imamo investicijski rejting i, nakon niza godina, ponovno rastemo na ljestvicama konkurentnosti, ekonomskih sloboda i lakoće poslovanja, ja i dalje tražim i ohrabrujem nadležne da smanjuju administrativna, porezna i neporezna opterećenja. Investitorima moramo prije svega zajamčiti pravnu sigurnost ulaganja. Neizvjesnost propisa i zaostali sudski predmeti postali su preveliki uteg gospodarskom razvoju te odvraćaju u jednakoj mjeri i domaće i strane investitore od poslovanja u Hrvatskoj. Stječe se dojam kako pravosudni sustav nerijetko pogoduje nepravdi, prije svega zbog predugih postupaka. U toj situaciji bespredmetno je govoriti o poreznim oslobođenjima, olakšicama i poticajima za investicije, ako ćemo ih derogirati pravnom nesigurnošću. Osim toga, percepcija korupcije u Hrvatskoj je i dalje izrazito visoka. Moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo suzbili korupciju na svim razinama. Pravosuđe treba temeljito mijenjati jer naprosto ne funkcionira kako bi trebalo. I o tome govorimo već više od dvadeset godina, a napredujemo puževim korakom. Sustav treba značajno osnažiti i drastično skratiti vrijeme potrebno za rješavanje postupaka.

15. Kojim mjerama biste riješili problem prevelikog javnog sektora u RH?

Digitalizacija, reforma uprave. Moramo racionalizirati i digitalizirati državnu upravu kako bismo je učinili jeftinijom i učinkovitijom, na usluzi svakom građaninu i poduzetniku. Javna služba mora biti potpora, a ne zapreka rastu u modernom i inovativnom gospodarstvu temeljenom na znanju, kakvo želimo stvoriti. Time ćemo promicati transparentnost, omogućiti provođenje nulte tolerancije prema korupciji, dovesti do uklanjanja mentaliteta koji koči brzi protok poslovnih procesa, te omogućiti korjenitu reformu državne administracije i pravosuđa. Dodatno – digitalizirana država omogućit će i privatnom sektoru lakše provođenje inovacija i digitalizacije, toliko potrebnih konkurentnosti na globalnom tržištu. O tome govorimo već dvadeset godina, ali i dalje smo na europskom začelju po digitalnim uslugama.

16. Što ćete poduzeti da se osigura veća kontrola uvoza poljoprivrednih proizvoda koji su često slabije kvalitete?

Organizirat ću stručnu raspravu o tom pitanju i nakon toga Vladi predložiti mjere.

17. Hoćete li se i kako zalagati za zakonsku zaštitu neradne nedjelje?

Da, već se zauzimam. Krajem studenoga ove godine primila sam predstavnike Saveza za neradnu nedjelju (bivšu zastupnicu u Europarlamentu Marijanu Petir, predsjednika Franjevačkog instituta za kulturu mira i Hrvatskoga saveza za nedjelju Fra Božu Vuletu, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i predsjednicu Sindikata trgovine SSSH Zlaticu Štulić). Držim kako je, u vremenu u kojem se radnici susreću sa sve većim stresom i promjenjivim uvjetima rada, dostojanstveno radno vrijeme radnika iznimno važno za poticanje zajedništva i podizanje blagostanja hrvatskih obitelji, sveukupnog zdravlja radnika i opću društvenu dobrobit. Podržala sam stoga navedenu inicijativu i zalažem se da se u dane blagdana, neradnih dana i nedjeljom u trgovinama ne radi te sam zatražila od resornih ministarstava razmatranje ovog prijedloga i donošenje odgovarajućih zakonskih rješenja koja će omogućiti neradnu nedjelju zaposlenima u trgovini i štititi dostojanstveno radno vrijeme radnika.

18. Prema istraživanjima, oko 40 posto visokoobrazovanih Hrvata odlazi raditi u inozemstvo. Kako ćete se zalagati za to da što više hrvatskih građana, koji su školovani o državnom trošku, ostane raditi u Hrvatskoj?

Već se zauzimam. Uvjet za njihov ostanak su bolje plaće, bolji uvjeti obiteljskog života (stan, vrtić…) Moramo povećati zaposlenost modernizacijom ugovora o radu i poboljšavanjem uvjeta rada, kako bi se poboljšali izgledi zapošljavanja, napose mladih i žena, i smanjili poticaji za iseljavanje. Iseljavanje mladih i obrazovanih naš je najveći problem! Sada se on vrlo jasno manifestira i na tržištu rada, na kojem postoji konstantan manjak kvalificirane radne snage. Naš dvostruki problem – loša ponuda kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta i nedostatan broj ljudi koji bi se zaposlili – mora se rješavati usporedno i kombinirano: razvojem strukture gospodarstva koje će stvoriti radna mjesta koja će našim ljudima ponuditi više plaće i uvjete rada te ciljanim privlačenjem imigracije u sektore koji su deficitarni radnicima. Moramo konačno glasno reći – neka radna mjesta stvarat ćemo za našu radnu snagu, a za ona radna mjesta u kojima se na našem tržištu ne može naći radnik moramo se selektivno okrenuti drugim lokacijama i tržištima rada. Našem čovjeku moramo omogućiti situaciju u kojoj se o njemu više neće razgovarati u terminima socijalnog slučaja. Iz života i svakodnevice naših ljudi moramo izbaciti pojmove minimalne plaće ili dječjeg doplatka. Struktura gospodarstva se mora preoblikovati na „socijalni termini više ne caruju našim medijskim prostorom. Politika kvalitetnog radnog mjesta najučinkovitija je demografska i socijalna politika. Naši ljudi i naše obitelji ne traže socijalnu pomoć nego dobro plaćeno radno mjesto.

19. Hoćete li se zalagati za promjenu načina financiranja udruga kako bi građani mogli izdvojiti 2 posto svog poreza na dohodak za udrugu po svom izboru, po uzoru na Poljsku, Mađarsku, Slovačku, Latviju, umjesto toga da država i lokalna samouprava svake godine izdvajaju 1,5 milijardi kuna na udruge?

To je kvalitetan prijedlog.

Pravo na život

20. Sukladno odgovoru 4 medicinska fakulteta RH Ustavnom sudu da ljudski život počinje začećem, hoćete li se zalagati za informiranje žena i svih građana Hrvatske o točnim biološkim činjenicama o razvoju djeteta od trenutka začeća?

Da. Krećući od činjenice da je moderna znanost dokazala da život svakog od nas počinje začećem, zalažem se za zaštitu života svakog čovjeka od začeća do prirodne smrti, no pitanje pobačaja valja rješavati boljom edukacijskom, sustavom posvajanja i sličnim mjerama.

21. Hoćete li se i kako zalagati za zakonsku zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti?

DA. Prije svega pojačanom edukacijom.

22. Hoćete li štititi ustavno i međunarodno pravo građana na priziv savjesti, uključujući i priziv savjesti liječnika, medicinskih djelatnika i farmaceuta u vezi s pobačajem?

DA.

23. Jeste li upoznati s manifestacijom Hod za život kojom građani svake godine u svibnju iskazuju podršku nerođenom djetetu, njegovoj majci, ocu i cijeloj obitelji i jeste li spremni sudjelovati u Hodu za život?

Sukladno preporukama Venecijanske komisije, ne sudjelujem u manifestaciji dok obnašam dužnost Predsjednice Republike, ali je podupirem.

Izborni sustav i neposredno odlučivanje birača

24. Aktualna vlast nije dopustila promatrače na provjeri potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava te je proizvoljnim kriterijima odbacila više od 30.000 valjanih potpisa. Hoćete li se kao predsjednik/ca zalagati za to da se uz prisutnost promatrača ponovno prebroje potpisi za raspisivanje referenduma GI Narod odlučuje?

Već sam to predložila.

25. Smatrate li da biračima na izborima treba omogućiti korištenje 3 preferencijalna glasa bez cenzusa od 10 posto? Ako da, kako ćete se konkretno za to zalagati?

DA. Predložila sam to u programu i podnijet ću inicijativu Vladi u tome smislu.

26. Kako ćete se kao predsjednik/ca zalagati za to da hrvatski građani na izborima mogu glasati dopisno i elektronički?

To je u mojemu programu. Predložit ću Vladi da pokrene izmjene zakonskih propisa koje će to omogućiti.

27. Smatrate li da Hrvatska, četvrt stoljeća nakon završetka Domovinskog rata i kao jedna od rijetkih država EU, treba imati garantirana mjesta u Saboru za nacionalne manjine?

DA, ali ne više od Hrvata izvan Republike Hrvatske, kao što je sada.

28. Smatrate li da se stranke trebaju financirati iz javnih izvora (državnog i lokalnog proračuna) ili bi se većinom trebale financirati iz privatnih izbora, kao što je slučaj u Italiji, SAD-u i Švicarskoj?

To pitanje treba temeljito raspraviti.

29. Hoćete li se i kako zalagati za to da se omogući prikupljanje potpisa za referendum na svim mjestima, da se smanji broj potrebnih potpisa, produlji rok za prikupljanje i omogući neovisno prebrojavanje i promatranje brojanja potpisa?

Ili dulji rok ili manje potpisa u istom roku.

Vanjska politika

30. Hoćete li se i kako zalagati da u Vašem mandatu Srbija plati Hrvatskoj ratnu odštetu, riješi pitanje nestalih i vrati sva od Hrvatske ukradena dobra?

Da. Osobito je pitanje nestalih prioritetno i preduvjet za poboljšanje međudržavnih odnosa, kao i za srbijanski put u EU. Pred Srbijom je još dug put suočavanja s prošlošću, reformi i usvajanja europskih standarda. Na rješavanju ovih pitanja i srbijanskom ispunjavanju svih uvjeta inzistirat ću unutar EU.

31. Treba li, po Vašem mišljenju, Hrvatska pustiti Srbiju u EU dok ne riješi sva sporna pitanja s Hrvatskom?

NE. Bilateralna pitanja moraju se riješiti prije srbijanskog ulaska u EU.

32. Hoćete li se i kako zalagati za povezivanje Hrvatske sa zemljama Srednje Europe: Mađarskom, Poljskom, Slovačkom i Češkom?

Hrvatsku sam već čvrsto usidrila u Srednjoj Europi kroz Inicijativu triju mora i potpuno preokrenula dotadašnji fokus na “region” moja dva prethodnika. Upravo s poljskim predsjednikom Dudom pokrenula sam Tri mora, a danas Hrvatska s državama Srednje Europe gradi snažno savezništvo i partnerstvo na okosnici od Jadrana do Baltika.

33. Treba li, po Vašem mišljenju, Hrvatska pristupiti savezu zemalja Višegradske skupine?

Države Višegradske skupine ujedno su članice Inicijative triju mora i danas Hrvatska s njima već ima snažne odnose. U slučaju proširenja Višegradske skupine, Hrvatska bi bila logičan partner i potencijalna članica.

34. Treba li, po Vašem mišljenju, Hrvatska podići ogradu na svojoj granici u slučaju novog migrantskog vala?

Sigurnost naših građana i dobro čuvana granica moj je prioritet. Kao i dosad, zalagat ću se za dobro opremljenu i snažnu hrvatsku policiju koja efikasno štiti našu granicu. S obzirom da u Bosni i Hercegovini živi velik dio našeg hrvatskog naroda, u načelu nisam za barijere i zidove koji bi nas razdvajali. No, u slučaju potrebe, o svim mogućnostima zaštite može se razmišljati. Zaštita državnih granica je naša obveza i jedna od temeljnih funkcija države. Poduzet ćemo sve što je potrebno kako bismo jamčili sigurnost naših granica, poštivanje hrvatskih zakona i sigurnosti ljudi i imovine, posebno onih koji žive u pograničnim područjima Hrvatske. Hrvatska policija obavlja sjajan posao u zaštiti državne granice. Zahvaljujući mojoj inicijativi uvedene su zakonske promjene koje omogućuju i uključivanje Hrvatske vojske u nadzor državne granice u potpori policiji. Dosadašnji uspjeh hrvatske policije u nadzoru granice i zaštiti od ilegalnih migracija daje nam pravo očekivati da podizanje ograda neće biti potrebno.

35. Jeste li za uvođenje isključivog gospodarskog pojasa? Ako da, kako ćete se konkretno za to zalagati?

Da. Hrvatska kroz ZERP već uživa najveći dio prava iz isključivog gospodarskog pojasa. No, ono što je ključno jest daljnje opremanje Hrvatske vojske i policije, osobito brodovljem i drugim modernim sustavima, čime će se jamčiti potpuni nadzor hrvatskog mora.

36. Kako ćete se konkretno zalagati za ravnopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, za povratak Hrvata u Bosansku Posavinu, Banja Luku i dr. i povratak njihove otete imovine? Kako ćete se konkretno zalagati za promjenu izbornog sustava BiH koji će omogućiti da hrvatskog člana Predsjedništva BiH mogu birati samo Hrvati?

Hrvati imaju dvije domovine – Hrvatsku i BiH. Hrvati Bosne i Hercegovine moraju uživati sva ona prava koja im povijesno, politički i po Ustavu pripadaju kao konstitutivnom narodu BiH. Bez Hrvata nema Bosne i Hercegovine. Hrvatski je strateški interes očuvanje jednakopravnosti Hrvata i njihov povratak na svoju djedovinu. U dugih 15 godina i tri mandata mojih prethodnika Hrvate BiH se sustavno zanemarivalo. Sveukupno jačanje položaja Hrvata u BiH ostaje temelj moje politike, a Hrvati BiH ostat će tema mojih razgovora s brojnim stranim državnicima i dužnosnicima u EU i u međunarodnoj zajednici. Ustrajat ću sve dok se Hrvatima ne osigura ono što im pripada.

37. Koji su po Vama ključni vanjsko-politički saveznici Republike Hrvatske? Kako ćete se konkretno zalagati za jačanje odnosa s tim državama?

Hrvatsku sam vratila u Srednju Europu i na Mediteran kroz Inicijativu triju mora, a naše transatlantsko savezništvo sa SAD-om je snažno. Hrvatska je članica Europske unije i NATO-a i naše pozicije i savezništva su jasna. No, istodobno sam jačala položaj Hrvatske globalno. Oživila sam naše prije zapuštene veze i s Rusijom i s Kinom, a ove je godine po prvi puta u državnom posjetu Hrvatskoj boravio i predsjednik Indije. Hrvatska ima nacionalne i gospodarske interese koje samouvjereno štitim, gradim odnose s ključnim državama današnjeg multipolarnog svijeta. Hrvatska danas razmišlja hrvatski, a djeluje europski i globalno.

Razno

38. Kako ćete se zalagati za suočavanje s totalitarnom prošlošću i zločinima jugoslavenskog komunističkog režima, sukladno preporukama Rezolucije Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe?

Osudila sam sve totalitarne sustave. Svim žrtvama iskazujem jednako poštovanje.

39. Smatrate li da Hrvatska treba otkazati Istanbulsku konvenciju, koja je u Hrvatsku uvela rodnu ideologiju? Ako da, kako ćete se konkretno zalagati za njeno otkazivanje?

O tome mora odlučiti Hrvatski sabor. Poštivala bih svaku odluku Hrvatskoga sabora.

40. Koji je Vaš stav o tome da država dopusti posvajanje djece homoseksualnim parovima?

Ne bih dala potporu toj inicijativi.

41. Na koji ćete način djelovati da se u Hrvatskoj ne promovira zločinac i jugoslavenski komunistički diktator, Josip Broz Tito?

Uklonila sam njegovo poprsje iz Ureda Predsjednika.

42. Prema Indeksu medijskih sloboda, Hrvatska se nalazi na 64. mjestu, odnosno na dnu europske ljestvice. Kako ćete se zalagati za to da mediji u Hrvatskoj budu slobodni od politike i cenzure?

Ne mislim da su mediji cenzurirani. Javni život, pa tako i medije, treba manje stranački politizirati.

43. Prema Indeksu percepcije korupcije, Hrvatska se nalazi na 60. mjestu, također na dnu europske ljestvice. Što ćete konkretno učiniti da se u Hrvatskoj konačno počne suzbijati i sprječavati korupcija?

To nije u nadležnosti Predsjednice, nego MUP-a, DORH-a i Uskoka.