VELIKA EUROPSKA PLJUSKA PLENKOVIĆU! Nije samo obnova, nastao je kaos: Najvažniji resor ostaje bez europskih milijuna?

Osim što Hrvatska ima problema s povlačenjem  milijuna iz europskog Fonda solidarnosti, koji mi mogao dovesti u pitanje proces obnove potresom porušenih područja, problema bi Plenković mogao imati i sa Strateškim planom za poljoprivredu, koji se ujedno smatra strateškim dokumentom za povlačenje europskih milijuna za ovo područje.

Naime, još je lani premijer Plenković izradu Strateškog plana za poljoprivredu povjerio resornoj ministrici Mariji Vučković i njenim suradnicima iz Ministarstva poljoprivrede, a nedavno je iz Europske komisije zaprimljen opsežan dokument u kojem Komisija pobrojava manjke tog hrvatskog nacrta, odnosno dokumenta temeljem kojega je Hrvatska iz EU trebala povući milijune u periodu od 2023. godine.

‘U Ministarstvu je radi toga nastupila prava drama, a radi toga je reagirao i Plenković koji je šokiran svime što se oko njega događa po pitanju fondova, on ima utjecaj, ali nema s kime raditi, ministarstva su nakrcana kadrovima upitne sposobnosti”, komentira naš sugovornik iz Ministarstva poljoprivrede te kaže da je na koncu na Plenkovićevu intervenciju Vučković makla državnog tajnika Zdravka Tušeka, a izradu plana preuzeo je Tugomir Majdak.

Rekonstrukcija Vlade?

”Već se neko vrijeme i po ministarstvu govori o rekonstrukciji Vlade, šuška se da bi Majdak umjesto Vučković i mogao preuzeti ministarstvo, njemu je i ranije Plenković bio naklonjen. No i on se očigledno mora odvažiti na rekonstrukciju i na konkretne korake”, kaže naš sugovornik te napominje kako se strahuje da bi zbog promašenog strateškog plana poljoprivrednici mogli ostati bez 3,6 milijardi eura, što Plenković smatra nedopustivim. 

”To je za njega nova blamaža, on je svjestan koliko je poljoprivreda važna, ali što mu vrijedi kada nema adekvatna rješenja, zapitao se naš sugovornik. 

Inače je zanimljivo da je Strateški plan umjesto Tušeka, koncem prosinca doista predstavljao Majdak objasnivši kako će hrvatski poljoprivrednici temeljem njega imati na raspolaganju 3,6 milijardi eura, od čega se 1,87 milijardi eura odnosi na izravna plaćanja, a 1,67 milijardi eura za mjere ruralnog razvoja , 52 milijuna eura za vinarstvo i 9,5 milijuna eura za pčelarstvo.

”Pritom je za poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom opskrbom hrane izdvojeno 61 % raspoloživih sredstava, za jačanje okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU u područjima okoliša i klime 25% te 12 % za jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Tako je za primarnu poljoprivrednu proizvodnju osigurano više od 204 milijuna eura te 143 milijuna eura za prehrambeno-prerađivačku industriju”, izjavio je Majdak koji se dotakao zelene arhitekture koja u kontekstu Strateškog plana označavanja plaćanja za primjene poljoprivrednih praksi koje su povoljnije za okoliš te koje pridonose smanjenju klimatskih promjena i prilagodni na njih, te koje pridonose očuvanju tipičnih poljoprivrednih krajolika i biološke raznolikosti.

Strateški plan

Novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom zemlje članice odredile su da minimalno 35 posto proračuna za ruralni razvoj bude usmjereno svim vrstama intervencija koje se odnose na klimu i okoliš, a to podrazumijeva dobrobit životinja i dio plaćanja za područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju. Intervencije za klimu i okoliš podrazumijevanju smanjenje korištenja zaštitnih sredstava u višegodiš njim nasadima, očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama te očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja u okviru mjere sada poznate kao Mjera 10, kao i prijelaz na ekološki uzgoj i održavanje ekološkog uzgoja. 

“Naša vizija definirana i u Strategiji poljoprivrede te u Strateškom planu jest proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po potrošačima prihvatljivim cijenama, koja će biti konkurentna na tržištu, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima. Naši temeljni ciljevi su jačanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, a s obzirom na njezinu strukturu poseban fokus stavljamo na proizvođačke organizacije te kratke lance opskrbe hranom. Položaj hrvatskih poljoprivrednika jačat ćemo upravo poticanjem kratkih lanaca opskrbe te promocijom proizvoda, poticanjem udruživanja u PO (potpora za rad PO), investicijama kroz sektorske programe, intervencije koje doprinose klimi i okolišu, sudjelovanjem u sustavima kvalitete te financiranjem infrastrukture kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti”, konstatirao je Majdak.