(VIDEO) Plenkoviću mandat HDZ-ovog predsjednika uskoro istječe: Tko su mogući kandidati za njegovu poziciju?

18.01.2020. 09:46:00

“Dobro poznavajući Plenkovića, nema dileme, ne želi on biti predsjednik tri mjeseca više kako izbjegao neko mjerenje, suočavanje na unutarstranačkim izborima. To što se njega tiče nema nikakvog problema a ni što se mene tiče. Ja držim da Andrej Plenković ima mandat do 17. travnja“, kazao je predsjednik HDZ-ova kluba zastupnika Branko Bačić gostujući u TV studiju Večernjeg lista.

Na konstataciju voditeljice da se onda izbori za predsjednika stranke trebaju održati najkasnije 17. ožujka, Bačić je rekao: “Rekao sam vam, par dan prije ili kasnije, sukladno Statutu stranke – treba provesti izbore”.

Glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je, uz predsjednika stranke, izbore i za stranačka tijela.

“Raspisujemo izbore za predsjednika, zamjenika i četiri potpredsjednika HDZ-a u roku dva, najviše tri tjedna. Izbori će se održati oko 17. ožujka“, kazao je i Gordan Jandroković za 24sata, a sam Plenković poručio je: “Sve će biti na vrijeme”.

HDZ-ov Statut propisuje da izbori moraju biti održani najkasnije mjesec dana prije isteka mandata. Iako je Plenković zapravo izabran tek u srpnju 2016. godine HDZ-ov Statut propisuje da se početak njegovog mandata računa kada su bili zadnji redovni izbori za predsjednika, a to je bilo u travnju 2016. kada je izabran Tomislav Karamarko koji je nekoliko mjeseci kasnije podnio ostavku.

Osim predsjednika stranke, na izborima u ožujku birat će se i novi zamjenik predsjednika stranke, te četiri potpredsjednika i to svi po načelu jedan član – jedan glas. Nakon što oni budu izabrani HDZ-ovci će po načelu jedan član – jedan glas birati i čelnike općinskih, gradskih i županijskih organizacija.

Deset članova Predsjedništva stranke, kao i Nacionalni odbor, bira Opći Sabor stranke koji broji od 1800 do 2200 članova. Na ovogodišnjim izborima HDZ-ov će Opći sabor će po prvi puta birati i novo stranačko tijelo – Nacionalni odbor, odnosno 40 članova tog tijela. Radi se svojevrsnom spoju dosadašnjih tijela – Središnjeg odbora i Nacionalnog vijeća. Nacionalni odbor kao novo tijelo uveden je izmjenama Statuta iz 2018., navodi tportal.

Tko sve želi biti novi HDZ-ov čelnik?

Gotovo svaki dan u javnosti se pojavi novi stranački izazivač koje želi imati visoku funkciju u HDZ-u. Miro Kovač i Davor Ivo Stier javno su najavili kandidaturu za šefa stranke, a njih je u lipnju 2018. Plenković smijenio s mjesta političkog i međunarodnog tajnika HDZ-a. Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava također je nezadovoljan smjerom stranke te je najavio kako će se na predstojećim unutarstranačkim izborima kandidirati za višu poziciju.

Davor Ivo Stier

“Kad god budu raspisani izbori, alternativa ovom vodstvu HDZ-a je spremna te će članice i članovi stranke imati mogućnost birati između ljudi koji predstavljaju kontinuitet i ljudi koji će predstavljati alternativu”, poručio je Davor Ivo Stier, jedan od Plenkovićevih izazivača.

Stier je bivši ministar i potpredsjednik u Plenkovićevoj vladi, koji je ostavku dao nezadovoljan što je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković dogovarao formiranje nove parlamentarne većine s HNS-om, odnosno ulazak te stranke u Vladu, nakon što je propala suradnja HDZ-a s Mostom.

Davor Ivo Stier se već neko vrijeme spominje kao mogući nasljednik Andreja Plenkovića, u najmanju ruku dostojan konkurent. Iako su obojica karijeru gradili u Europi, i imaju imidž obrazovanih, civiliziranih i kultiviranih HDZ-ovaca s diplomatskim iskustvom, razlike su među njima velike.

Stierov stav oko zaštite života vrlo je jasan. Ističe da se kroz što bolju edukaciju “mora zaštiti život od začeća”, a također je sudjelovao i u Hodu za život.

Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu, kao dijete hrvatskih iseljenika. Živio je u četvrti Flores koju uglavnom nastanjuje srednji stalež. Zanimljivo je da je i papa Franjo iz iste četvrti.

Stierova obitelj podrijetlom je iz Samobora. Diplomirao je politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Argentini. Na istom sveučilištu diplomirao je i novinarstvo. U Zagrebu završava Diplomatsku akademiju, a na World Politics Institute u Washingtonu poslijediplomski tečaj o upravljanju krizama.

Prije povratka u Hrvatsku bio je aktivan član hrvatske iseljeničke zajednice u Buenos Airesu. Bio je i predsjednik Hrvatskih katoličkih sveučilištaraca u Argentini i član Međudruštvenog odbora hrvatskih organizacija u Buenos Airesu. Kao novinar napisao je više članaka o Hrvatskoj u argentinskim medijima. U svibnju 1990. intervjuirao je dr. Franju Tuđmana za dnevni list La Nacion, a 1991. i 1992. kao dopisnik dnevnika El Cronista i radija America izvještavao je o agresiji na Republiku Hrvatsku.

Od 1998. do 2002. bio je u Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2003. do 2008. u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri NATO. Kao savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku, a kasnije kao posebni izaslanik predsjednice Vlade za euroatlantsku suradnju radio je na završetku pregovora za punopravno članstvo Republike Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji.

U prosincu 2011. izabran je za zastupnika u Hrvatskome saboru. Na prvim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj održanim u travnju 2013. godine, Stier je dobio 14.005 glasova na listi HDZ-ove koalicije koju su činili još HSP AS i BUZ. Zahvaljujući tom rezultatu postao je jedan od prvih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.

Krajem 2015. objavljuje “politološki esej koji traži modernizaciju, demokratizaciju, svih političkih stranaka. Zalaže se i za to da se disidente zakonom zaštiti od izbacivanja, te da se političkim čelnicima ograniči moć.

Oženjen je i otac troje djece.

Miro Kovač

“Nama su birači na europskim izborima i na predsjedničkim izborima jasno rekli da su nezadovoljni. Mi smo dvaput posrnuli, trebamo nešto promijeniti, ja sam o tome javno govorio, te će se promjene dogoditi nakon izbora u HDZ-u i nakon toga ćemo presloženi, rekonstruirani, obnovljeni imati potencijal za pobjedu na izborima za Hrvatski sabor. To je pravi put”, poručio je ovaj tjedan HDZ-ov saborski zastupnik Miro Kovač.

Istaknuo je da je u kontaktu i s Davorom Ivom Stierom, ali i s drugim stranačkim kolegama, no nije ih imenovao. Kovač je nezadovoljan i s trenutačnim HDZ-ovim koalicijskim partnerima.

“Prije tri godine bio sam za to da se nakon raskida koalicije s Mostom ide u nove izbore, a ne u koaliciju s HNS-om. Bio sam protiv toga da HNS dobije Ministarstvo obrazovanja. Tada bismo sigurno dobili na izborima”, istaknuo je Kovač.

Svoju kandidaturu za šefa HDZ-a, bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova najavio je još u rujnu 2019. gostujući na RTL-u istaknuvši da bi se Pupovcu, koji je uspoređivao Hrvatsku s NDH, trebalo zahvaliti i prekinuti dogovor s SDSS-om.

“Ja sam razočaran, sablažnjen, nezadovoljan. Očekivao sam da će gospodin Pupovac reći da je pogriješio, da mu ne pada na pamet uspoređivati Hrvatsku s NDH, da ne dijeli razmišljanja Aleksandra Vučića. Iskreno govoreći, sada, pod ovakvim dojmom, da sam predsjednik HDZ-a, Pupovcu bih se zahvalio, a stranačkim tijelima predložio da se raskine dogovor s SDSS-om. Ovo je maltretiranje hrvatske javnosti”, rekao je tada Kovač i najavio svoju kandidaturu.

“Kad budu izbori, bit će kandidata. Neka ih bude što više, to je dobro za demokraciju u HDZ-u. Gospodin Plenković neki je dan govorio da će biti kandidat i da će pobijediti. Ja sad kažem da ću ja biti kandidat i ja ću pobijediti”, poručio je jesenas Kovač.

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač primio je krajem 2019. odličje “Red zvijezde Italije” kao nagradu za rad u zbližavanju Hrvata i Talijana, Hrvatske i Italije.

Kovač je obnašao dužnost ministra vanjskih poslova u vladi Tihomira Oreškovića. Bivši hrvatski veleposlanik u Njemačkoj, vratio se raditi u središnjicu HDZ-a, u kojem je 2014. godine proglašen međunarodnim tajnikom stranke.

Doktor je međunarodnih odnosa, a prije povratka na funkciju u HDZ-ovoj središnjici obnašao je dužnost hrvatskog veleposlanika u Njemačkoj (od 2008. do 2013.).

Profesionalnu karijeru Miro Kovač počeo je 1995. godine u Uredu predsjednika Franje Tuđmana u Odjelu za informiranje. Karijeru je mogao nastaviti u Varšavi na mjestu veleposlanika RH u Poljskoj, ali se na poziv Tomislava Karamarka odučio vratiti u Hrvatsku.

Kovač je rođen u Splitu 20. rujna 1968. godine. Oženjen je i otac troje djece.

Ivan Penava

Ovih dana oglasio se i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji se i prije sukobljavao s vodstvom stranke, uglavnom oko nečinjenja pravosudnih tijela kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina. I Penava smatra da je Plenković stranku odveo u krivom smjeru i udaljio je od birača na desnici. Najavio je i da će se kandidirati za višu poziciju u stranci, no zasad nema odgovora hoće li to biti pozicija šefa HDZ-a.

Ivan Penava čovjek je koji je HDZ-u vratio vlast u Vukovaru i tada, 2014. postao najmlađi vukovarski gradonačelnik. Godine 2010. ulazi u politiku i postaje član HDZ-a. Tri godine kasnije kandidat je za vukovarskog gradonačelnika i u oba kruga izbora gubi od SDP-ovog Željka Sabe.

“Pekao me je poraz, ali najviše me je peklo što sam izgubio od osobe upitnih moralnih vrijednosti koja za svoj grad nije napravila što je trebala”, kazao je tada Penava.

“Nakon pobjede laknulo mi je. I prije sam tvrdio, a tvrdim to i sada kada sam pobijedio, da mi, građani Vukovara, ne zaslužujemo da nas vodi osoba poput Željka Sabe, zbog svih afera koje se uz njega vežu”, podsjetio je Penava.

Rođen je 31. prosinca 1974. u Vukovaru. Po struci je profesor kineziologije, a nastupao je kao veslački reprezentativac Hrvatske na Vojnim svjetskim igrama i na međunarodnim veslačkim regatama za veterane. Doktorand je na Ekonomskom fakultetu. Oženjen je i otac dvoje djece.

Domagoj Milošević

“Zašto bi bilo tko u 21. stoljeću imao bjanko podršku bilo koga? Ja vam to tako vidim”, kazao je Domagoj Ivan Milošević, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove gostujući na N1 komentiravši izjavu Karla Resslera o Plenkoviću i između ostaloga, odnose unutar HDZ-a.

“Evidentno je da Europa skreće desno, a mi se nismo u tome snašli, otvorili smo veliki prostor prema desnici i u HDZ-u i drugim opcijama i platili smo cijenu. Škoro je izvorno zapravo HDZ-ovac”, rekao je Milošević o predsjedničkim izborima.

Upitan je li točno da je HDZ otišao previše ulijevo, Milošević je rekao da je HDZ bio jaka politička stranka zato što je okupljao ljude od centra prema desnici. “Za to su nužni ljudi, jasna vizija i ideja za ovo desetljeće i u tome treba tražiti odgovor”, poručio je Milošević.

Što se tiče unutarstranačkih izbora u HDZ-u, Milošević je istaknuo da vjeruje da će sve biti predviđeno statutom i da će se oni održati na proljeće, dok će parlamentarni izbori biti najesen. “Ne bi bilo dobro imati izbore dok se predsjeda Europskom unijom”, smatra Milošević.

Komentirajući javno istupanje pojedinih HDZ-ovaca i kritiziranja vodstva stranke, Milošević je rekao da je to normalno, uobičajeno i očekivano, jer se ulazi u razdoblje unutarstranačkih izbora.

“U vrijeme predsjedničkih izbora to je stalo, a nakon što su završili neuspjehom, logičnije je da kolege u demokratskoj stranci i demokratskoj državi iskazuju svoje nezadovoljstvo. Vjerujem da će u tim izborima pobijediti onaj kandidat koji će vlastiti ego zamijeniti s momčadi i pritom imati jasnu ideju i viziju za naredno desetljeće”, istaknuo je Milošević.

Na pitanje je li održiva koalicija HDZ-a i Milana Bandića, Milošević je rekao da je to pitanje za HDZ-ova predsjednika Andreja Plenkovića.

Domagoj Milošević predsjednik je HDZ-ove Zajednice poduzetnika i obrtnika te potpredsjednik SME Europe EPP-a. Nekadašnji je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo u mandatu Jadranke Kosor. Nedavno je izabran je za predsjednika SME Global, business organizacije Međunarodne unije demokrata (IDU), koja globalno okuplja stranke desnog centra. Saborski je zastupnik u tri saziva Hrvatskog sabora. Poznat je kao dugogodišnji direktor Pastor grupe koja je pod njegovim vodstvom postala vodećom u području zaštite od požara na prostoru jugoistočne Europe.

Milošević je rođen 5. siječnja 1970. u Zagrebu. Završio je Medicinski fakultet u Zagrebu, magistrirao poslovno upravljanje pri Poslovnoj školi Bled. Oženjen je i ima dvoje djece.

Milijan Brkić

Zasad su nejasne ambicije zamjenika predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Hrvatskog sabora Milijana Brkića, koji je još u izbornoj noći nakon poraza Kolinde Grabar-Kitarović izjavio da su birači poslali poruku iz koje stranka treba izvući pouke. Brkić je i jedini na posljednjoj sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća stranke od Plenkovića zatražio da jasno kaže kada će biti unutarstranački izbori, što je bila izravna rukavica u lice šefu stranke, koji je svojim izjavama tih dana dodatno podgrijavao nagađanja da bi HDZ na unutarstranačke izbore mogao tek nakon parlamentarnih. Brkić se, međutim, nakon toga nije izjasnio koji su mu daljnji potezi, kao ni hoće li podržati alternativnu opciju o kojoj govori Stier. A Brkić je na glasu kao čovjek s izuzetno jakom stranačkom bazom, zbog čega se u stranačkim kuloarima nagađa kako bi upravo njegovo svrstavanje u tabore “kontinuiteta ili promjene”, o kojima govori Stier, moglo igrati odlučujuću ulogu u ovim izborima, navodi vecernji.hr.

Brkić je rođen 25. listopada 1970. u Ljubuškom (Bosna i Hercegovina). Završio Visoku policijsku školu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske u Zagrebu i po struci je stručni specijalist kriminalistike. Nekadašnji je zapovjednik specijalne jedinice policije Alfi.

Smjenu vlasti početkom 2000. dočekuje u Alfama, a uskoro kao zapovjednik postrojbe odbija zapovijed razbijanja blokade oko Sinja i uhićenja optuženog generala Mirka Norca. Zbog toga biva suspendiran i nešto kasnije odlazi u mirovinu.

Nakon pada Tomislava Karamarka staje na stranu Andreja Plenkovića i biva izabran za zamjenika predsjednika stranke i potpredsjednika Sabora, ali uskoro u javnost počinju izlaziti otvorena neslaganja i sukobi. Javno se usprotivio ratifikaciji Istanbulske konvencije.

”HDZ je narodnjačka centra demokršćanskih svjetonazora i kao takav mora vrednovati te vrijednosti. Nitko danas na političkoj sceni nije protiv kvalitetne zaštite od nasilja. Moramo postrožiti sve sankcije kako bismo zaštitili od nasilja. Što se tiče pitanje roda, moj osobni stav je da je rod definiran rođenjem, biologijom, a ne društvenim navikama”, rekao je tada Milijan Brkić koji je uskoro u Saboru glasovao protivno Plenkovićevim željama. Protiv ratifikacije Istanbulske konvencije glasovalo je 14 HDZ-ovih zastupnika.

Lani se Brkić našao pod istragom, ali je u listopadu Jutarnji list objavio da Brkić ipak neće biti optužen za nezakonito nadziranje četiri ženske osobe, kao ni njegov brat Jozo te kum Blaž Curić i bivši policijski informatičar Franjo Varga. Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić o predmetu je rekao da odluka još nije donesena. “Može biti odbačaj ili optužnica. Koja god bila, bit će jedina moguća i zakonita”, poručio je tada glavni državni odvjetnik.

S bivšom suprugom Brkić ima troje djece.

Oleg Butković

Ministar prometa Oleg Butković pragmatično najavljuje da će za šefa HDZ-a podržati onoga za koga procijeni da HDZ-u može osigurati pobjedu na parlamentarnim izborima. Pritom iznosi i vlastitu viziju kako bi trebao izgledati šef HDZ-a. A to je, kaže, onaj koji će osigurati “da HDZ ostane stranka desnog centra, da se usidri u desnom centru”.

Dolaskom na vlast Plenković ga je izabrao u svoju Vladu, te je ostao ministar mora, prometa i infrastrukture. Istu je dužnost obnašao i u vladi Tihomira Oreškovića. Prije toga bio je gradonačelnik Grada Novi Vinodolski.

Rođen je 4. svibnja 1979. u Rijeci. Godine 2008. godine upisao je doktorski studij na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Predsjednik HDZ-a u Novom Vinodolskom postaje 2004., a već 2005. izabran je za gradonačelnika Grada Novog Vinodolskog.

Godine 2009., u drugom mandatu izabran je na neposrednim izborima za gradonačelnika Grada Novi Vinodolski, a 2012. izabran je za predsjednika Županijskog odbora HDZ-a Primorsko-goranske županije. Iste godine izabran je za člana Predsjedništva HDZ-a, člana Središnjeg odbora HDZ-a, člana Predsjedništva Nacionalnog vijeća HDZ-a te za predsjednika Odbora za promet, pomorstvo i veze.

Butković je u braku i sa suprugom ima dva sina. Drugoga sina dobio je 2018.

Izvor: Narod.hr

Izvorni autor: Gordana Sarkotić/Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Autor: