Vijesti Top vijest
Vlada usvojila prijedloge Zakona o obrani i službi u OSRH

Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Vlade RH, usvojeni su prijedlozi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Izmjenama i dopunama ovih zakona čovjek postaje gravitacijsko središte pobjedničke Hrvatske vojske. S obzirom na to da je hrvatski vojnik najvažniji dio obrambenog sustava RH, Ministarstvo obrane RH 2017. proglasilo je godinom vojnika, dočasnika i časnika.
Glavni cilj izmjena i dopuna Zakona o obrani je proširenje zakonskih osnova za operativnije i učinkovitije djelovanje obrambenog resora kako bi u potpunosti mogao preuzeti jednu od ključnih uloga u sustavu domovinske sigurnosti, sukladno zahtjevima Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti.
Jedna od najvažnijih promjena Zakona o obrani odnosi se na mogućnost pokretanja dodatnih sadržaja dragovoljnog vojnog osposobljavanja. Na taj način će se razvijati sigurnosna kultura te jačati svijest kako su sigurnost i sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakoga državljanina.
Izmjenama Zakon o obrani jasnije utvrđuje prava i obveze pričuvnog sastava Oružanih snaga što će omogućiti proširenje personalne baze za popunu profesionalnog i pričuvnog sastava Oružanih snaga i na taj način osigurati veću operativnost u provedbi zadaća koje proizlaze iz obveza utvrđenim Zakonom i strateškim dokumentima.
Predloženim izmjenama Zakona o obrani naglasak stavlja i na unaprjeđivanje obrazovanja i znanstvene djelatnosti za potrebe obrane te preciznije reguliranje ovlasti za uporabu i korištenje Oružanih snaga.
Također, nakon pet godina primjene Zakona o službi u OSRH pokazalo se potrebnim određena rješenja dopuniti i urediti spomenuti Zakon radi kvalitetnije potpore daljnjem razvoju OSRH.
Predloženim Zakonom radi se na podizanju standarda i uvjeta života i rada vojnika, dočasnika i časnika, službenika i namještenika. Tako su u izmjenama Zakona o službi OSRH predložene promjene koje podrazumijevaju vraćanje plaćanja rada umjesto postojećeg isključivog plaćanja dužnosti te uvođenje posebnih naknada za stražu, dežurstvo i rad na terenu.
S druge strane, pripadnicima Oružanih snaga omogućit će se bolji profesionalni razvoj, kao i vraćanje dostojanstva vojnog poziva radi većeg interesa za pristup u Oružane snage i na kraju, pridonijeti povećanju sigurnosti i zaštite Republike Hrvatske i njezinih građana, kroz promicanje vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata.
U tom kontekstu, pomaknuta je najviša dob za različite oblike prijma u vojnu službu pa je tako predloženo da dobna granica bude ujednačena na 30 godina (postojeća granica je za vojnike 27 godina, za dragovoljne ročnike 29 godina, za dočasnike 29 godina, za časnike 30 godina) s ciljem povećanja broja kandidata.
Ovim Zakonom predloženo je i uvođenje prvog ugovora na određeno vrijeme na dvije godine i drugog ugovora na neodređeno vrijeme u trajanju službe najdulje do 45 godine života vojnika/mornara čime se zamjenjuju postojeća tri ugovora na određeno vrijeme (na 4, 5 i 6 godina).
Ovakvim rješenjem postiže se sigurnost zaposlenja i mogućnost životnog i financijskog planiranja uz sva prava koja rad na neodređeno vrijeme nosi. Predloženo je i da tijekom trajanja zadnjeg ugovora, a ne samo tijekom zadnje godine kao sada, vojnik može biti premješten u drugo državno tijelo u statusu službenika ili namještenika.
Cilj je da se znanja i sposobnosti pripadnika pobjedničke Hrvatske vojske vrednuje i koriste i izvan obrambenog sustava. S ciljem podizanja spremnosti, djelatna vojna osoba dužna je održavati zahtijevanu razinu tjelesne spremnosti te se po prvi put u svrhu promicanja zdravog i kvalitetnijeg života i rada ovo normativno uređuje, a pravilnikom ministra obrane predlaže se propisati kriterije i postupak provjere tjelesne spremnosti.
Zakon o obrani temeljni je zakon iz područja obrane, donesen je 2013. i uređuje organiziranje obrane i ostvarivanje obrambene funkcije Republike Hrvatske. Mijenjao se dva puta, 2015. i 2016.
Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske donesen je 2013. i uređuje prijam, službu, prava i obveze pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske također je mijenjan 2015. i 2016
Više iz kategorije: Vijesti
Top vijest 20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji
Top vijest 10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana
Top vijest 9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba
Top vijest 6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom
Top vijest Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?
Top vijest 27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat
Top vijest Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili
Top vijest Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku
Top vijest 18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?
Top vijest 16. veljače: Dogodilo se na današnji dan
Top vijest Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata
Učitaj još članaka
Prikazano 12 od 43154 članaka.
