I dok u raznim televizijskim emisijama, ne baš uvijek uzgred, novinari ili gosti napominju da je sadašnji guverner HNB-a Boris Vujčić upozoravao na rizičnost uzimanja kredita s valutnom klauzulom u CHF-u, svi redom zaboravljaju o kakvom je „upozorenju" zapravo bila riječ. Od HRT-a nadalje svi su mediji prenosili samo dio izjava guvernera Vujčića, kako bi potkrijepili tezu da su iz HNB-a upozoravali građane na rizike, ali eto, građani su se valjda oglušili i „tko im je sad kriv". Tako jučer Slobodna Dalmacija preko cijele naslovnice i ogromnim naslovom iznad teksta na dvije stranice „Što hoćete od mene, pa još prije 10 godina upozoravao sam na rizike" donosi beskrupuloznu manipulaciju u prilog aktualnog guvernera HNB-a Borisa Vujčića, inače intimusa Zorana Milanovića, koji ga je, uostalom i postavio na to mjesto. Naime, to nije cijela istina, istina je drukčija, Vujčić je kao tadašnji viceguverner HNB-a, jednom prilikom u srpnju 2005., u Hrvatskom saboru izjavio da građani nisu svjesni kakav tečajni rizik preuzimaju vezujući svoje dugoročne stambene kredite uz švicarski franak. Tko je to čuo tada, čuo je, a tek su rijetki mediji prenijeli to tzv. upozorenje. Možda i iz razloga što se o tome nisu oglasili HNB kao institucija niti tadašnji guverner HNB-a Željko Rohatinski, a možda i iz razloga što je tom prilikom, pisala je ista ta Slobodna Dalmacija, tadašnji viceguverner Vujčić naveo da, premda su takvi krediti u švicarskim francima jeftiniji, oni koji se za njih vezuju, preuzimaju rizik kod kredita na dvadesetogodišnji rok da im u međuvremenu tečaj poraste od 10 do 15 posto. Vujčić danas tvrdi, pojednostavljeno, da je zapravo upozorio ljude da paze kad prelaze ulicu na zeleno, jer je rizik ogroman s obzirom na to da je i automobilima upaljeno zeleno u isto vrijeme. Ali zapravo je ljudima tada rekao: Kad vam se upali zeleno na semaforu, bez obzira što svi automobili stoje i crveno im je ipak pripazite na mogućeg ludog biciklista. A dogodio se prvi scenarij. Kratko pamćenje Svi mediji, ali i Slobodna Dalmacija zaboravili su na pravu istinu. Čak i da su neki od korisnika kredita ili budućih korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarcima čuli to sramežljivo zapažanje tadašnjeg viceguvernera, svakako ih, iz današnje perspektive, ne bi zabrinjavao rast švicarca od 10 do 15 posto u odnosu na tadašnji tečaj, koji je iznosio 4,682329 kune (srednji tečaj HNB-a na dan 16.07.2005.) za jedan CHF. Danas je prema srednjem tečaju HNB-a za jedan CHF potrebno izdvojiti čak 7,660765 kuna! Dakle, vrijednost švicarca je od srpnja 2005. do danas narasla za više od 60%. Na to čak ni Vujčić, koji sada slavodobitno i bahato poručuje „Što hoćete od mene!?" nije ni izbliza upozoravao. Nitko nije to spominjao, jednostavno zato jer se od osamdesetih godina prošlog stoljeća takvo nešto, niti slična situacija sa CHF, jednostavno nije dogodila. Uostalom, HNB je kasnije, povodom napisa u dnevnom tisku od 25.08.2006. o tekstu „Analizu rizika koje nose krediti uz valutnu klauzulu i s promjenjivom kamatnom stopom" iz HNB-ovog Biltena o bankama br. 12/2006, i interpretaciji istog s upozorenjima o mogućem rastu rate od 18%/500 kn, preko uredništva tog biltena poprilično oštro reagirao navodeći da je riječ o mogućoj, ali malo vjerojatnoj procjeni i da ta hipotetska analiza ne bi trebala biti povod za senzacionalizam i proizvoljne tvrdnje.  Stvar je potpuno slobodnog izbora i osobne prosudbe građana u kojoj će valuti štedjeti i uz koju će valutu biti vezane kreditne obveze koje preuzimaju s deviznom klauzulom. Toliko o stalno spominjanim „upozorenjima" tadašnjeg viceguvernera, a sadašnjeg guvernera HNB-a. Iz Zabe poručivali, ali... Uostalom i predsjednik Uprave Zagrebačke banke, Franjo Luković, svojedobno je izjavio da je očekivao zabranu kredita uz valutnu klauzulu CHF od strane regulatora, nakon što su ih na hrvatsko tržište plasirale austrijske banke (Erste banka prva), ali budući da se to nije dogodilo, prilagodili su se tržišnoj utakmici. Međutim, povodom Lukovićeve izjave o očekivanju zabrane kredita uz valutnu klauzulu CHF nitko se iz HNB-a nije oglasio. Kad je švicarac počeo rasti, HNB i nadalje nije ništa poduzeo. Prešutio je i očitu praksu banaka da ne postupaju po pravomoćnoj sudskoj presudi Trgovačkog suda u Zagrebu odnosno onom dijelu koji nije preinačen odlukom Visokog trgovačkog suda RH. Dakle, nismo čuli, a očito da u mainstream medijima ni nećemo čuti stajalište guvernera Vujčića o razlici u njegovim predviđanjima iz 2005. o rastu švicarca od 10-15% u roku od 20-ak godina i sadašnjoj realnosti porasta od 63% u svega nekoliko godina.  Niti mišljenje o „neispravnom proizvodu", kako je kredit uz valutnu klauzulu u CHF-u nazvao, primjerice, profesor s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica. Treba li imati očekivanja Guverner Vujčić, očekivano, nije rekao ni što HNB namjerava poduzeti povodom presude Suda Europske unije sa sjedištem u Luxembourgu (broj C‑26/13 od 30.04.2014.) o tumačenju članka 4. stavka 2. i članka 6. stavka 1. Direktive Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL L 95, str. 29.). Prema ustaljenoj sudskoj praksi, iz zahtjeva za ujednačenu primjenu prava Unije kao i načela jednakosti proizlazi da se za izraze iz odredbe prava Unije u pravilu treba u cijeloj Europskoj uniji postići samostalno i ujednačeno tumačenje, do kojeg treba doći uzimajući u obzir kontekst i zadani cilj odredbe o kojoj je riječ. I to sve usprkos činjenici da je HNB, prema zakonu, dužan nadzirati rad banaka pri čemu joj je zakonodavac dao niz instrumenata kojima može natjerati banke da se ponašaju u skladu s propisima, Ustavom i moralom. Izvorni članak možete pogledati OVDJE