Piše: Marinko Jurasić

To što je nekolicina prosvjednika nasilno s čekićem u ruci razbila dvojezične ploče u Vukovaru, ne znači da i ostali prosvjednici koji u tomu aktivno ne sudjeluju ne uživaju zaštitu ustavnog prava na javno okupljanje. To analogijom proizlazi iz obrazloženja odluke Ustavnog suda koji je ukinuo osuđujuće prekršajne presude jednog od 200 prosvjednika koji su 2010. lupali po zaštitnoj ogradi zbog građevinskih radova u Varšavskoj u središtu Zagreba, pa je i srušili. Važno načelo razmjernosti Policija je tvrdila i da je potom i upao u zaštićeni prostor, ali prekršajni sudovi osudili su prosvjednika samo zbog lupanja po ogradi. I prosvjedi poljoprivrednika pokazali su da nije lako naći ravnotežu između prava na javno okupljanje te slobode i prava osoba koje ne sudjeluju u prosvjedima. Ustav štiti samo mirni prosvjed. Primjerice, Europski sud za ljudska prava zaštitio je jednog od prosvjednika u Njemačkoj koji su zasjeli pred ulazom u tvornicu iako to po njemačkim zakonima nije dopušteno. Ali, pasivni otpor je dopušten. Jer, mirno okupljanje ne znači da uopće ne smije doći ni do kakvog uznemiravanja. Bitno je da se u tomu ne pretjeruje, a to se, zbog značenja prosvjeda u demokraciji, ne smije tumačiti restriktivno. Mirni prosvjed obuhvaća i ponašanja koja smetaju osobama koje se protive idejama ili tvrdnjama prosvjednika, ili koče, usporavaju ili sprečavaju aktivnosti treće strane, obrazlažu ustavni suci kojima je Varšavska bila baš tada privremena adresa. Slučajno nasilje ili nered ne dovodi do gubitka zaštite prava na mirni prosvjed onih koji u tomu ne sudjeluju. Kod ograničenja ustavnog prava važno je načelo razmjernosti, na što je nakon policijske intervencije upozoravao i predsjednik Josipović. Za ograničenje mora postojati "ozbiljan stupanj izvjesnosti da će zadiranje u prava i slobode drugih biti prekomjerno, odnosno nerazumno". Postupak se ponavlja Prekršajni sud u Zagrebu i Visoki prekršajni sud zaključili su da je lupanje po zaštitnoj ogradi prešlo granice dopuštenog ne obrazlažući kako je to ugrozilo slobode i prava drugih. Stoga se postupak ponavlja. "Lupanje po ogradi stvara buku, koja se smatra uobičajenom na javnim okupljanjima, odnosno prosvjedima. Takvo postupanje podnositelja samo po sebi ne predstavlja neprikladno i neprimjereno ponašanje u sklopu mirnog prosvjeda, pa se ne može smatrati ni prekršajem", obrazložio je Ustavni sud. >>Presude iz kojih izvire samovolja ukinute nakon osam i pol godina Izvornu vijest možete pogledati ovdje