ZABRINJAVAJUĆI POKAZATELJI: Gotovo 50 posto mladih razmišlja o odlasku, ali ne odlaze impulzivno

Gotovo 50 posto mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske, a na njihov ostanak utječe mnogo faktora, pa je potrebno usmjeriti se i na vrijednosni i kulturalni aspekt tog problema, pokazalo je istraživanje "Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji". "Kada je riječ o vjerojatnosti iseljavanja na ljestvici od 1 do 10, prosječni odgovor ispitanika bio je malo iznad četiri, što znači da su mladi podijeljeni oko toga žele li se iseliti, ali znakovito je da gotovo polovina mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku", rekao je član Svjetskog saveza mladih Hrvatska Domagoj Dalbello. Iz toga proizlazi da znatan broj mladih razmišlja o odlasku, ali i da ne odlaze impulzivno, nego razmatraju opcije prije nego što odu. Mladi u prosjeku žele 2,4 djece, što je više od prosječnog broja djece u Hrvatskoj. Prema tome, razlog zašto nemaju više djece nije isključivo taj da ne žele djecu, nego postoje druge otegotne okolnosti s kojima se suočavaju, istaknuo je Dalbello.

Na parlamentarnim izborima uvijek glasa 58 posto mladih, 65 posto na predsjedničkim i 60 posto na lokalnim, dok ih sedam do devet posto nikad ne glasa, ovisno o vrsti izbora. Istovremeno, gotovo 90 posto mladih vjeruje da bi građani trebali više izlaziti na izbore, što znači da su mladi svjesni važnosti političke participacije. Istraživanje je također pokazalo da mladi koji češće glasaju imaju nešto manju želju za iseljavanjem, pa je prema tome jedan od čimbenika iseljavanja politička apatija i nedostatak vjere da mogu nešto promijeniti. U civilnom društvu aktivno je 15 posto mladih, a sedam u nekoj političkoj stranci. 

Mladi koji su aktivniji u civilnom društvu u prosjeku žele imati više djece, ali u nešto kasnijoj dobi te se u manjoj mjeri žele iseliti. Oni koji su aktivniji u vjerskoj zajednici žele imati više djece u ranijoj dobi te se manje žele iseliti, a članstvo u političkoj stranci povezano je s nižom željom za iseljavanjem, ali nije povezano sa željenim brojem djece. Prosječna vjerojatnost iseljavanja mladih u javnom sektoru je 3,1, a u privatnom četiri, što u gospodarskom smislu predstavlja problem. Nešto više od polovine mladih živi s roditeljima, a kasniji odlazak od roditelja povezan je s kasnijim zasnivanjem obitelji. Znanstvena savjetnica na Institutu za migracije i narodnosti Sanja Klempić Bogadi ocijenila je kako je država previše okrenuta idejama povrata onih koji su otišli, a prioritet bi trebao biti zadržati mlade koju su još tu.