Vijesti Top vijest
Zadnji udarac braniteljima i pucanj na hrvatsku povijest

"Nedavno je rekla da treba ukinuti naziv Domovinski rat jer da taj naziv iritira Srbe, a da umjesto Domovinskog rata treba govoriti o ratu u Hrvatskoj. To je cijela platforma Josipovića", podsjeća naš sugovornik.
Da je kojim slučajem Ivo Josipović u mandatu koji mu curi iz ruku bio aktivan, kao što se aktivirao uoči predsjedničkih izbora Hrvatskom bi naprosto potekli med i mlijeko. Da je ozbiljno zainteresiran za još jedan mandat, ali i da u pobjedu nije posve siguran svjedoči njegova aktivnost na društvenim mrežama. Čini se kako predsjedniku proputovanje kroz Lijepu našu od Dubrovnika do Kumrovca, nije urodilo očekivanim rezultatima. Odnedavno, Josipović je ponovno aktivan na Tweeteru, oživio je i na Instagramu, a svoje obožavatelje časti objavama na Facebooku.
- Bliži se kraj mandata. Vrijeme je da podvučemo crtu- objavio je predsjednik na svojem Facebooku uz video u kojem iznosi najveće uspjehe tijekom minulog mandata. No, ima li se Josipović uistinu čime hvaliti upitali smo profesora Zdravka Tomca koji se njegovom politikom pozabavio i u svojoj knjizi 'Crveni predsjednik'. Kako profesor sam kroz smijeh kaže, za nabrajanje neuspjeha akutalnog predsjednika, potrebno mu je nekoliko dana. Ipak, one najvažnije neuspjehe uspio je izdvojiti u razgovoru za naš portal.
"Prva moja dokaziva konstatacija je da stanje u Hrvatskoj kada je Josipović preuzeo mandat je bilo na svim područjima, i u cjelini daleko bolje nego na kraju mandata. U pet godina mandata Hrvatska je nazadovala, išla u katastrofu u svim područjima gospodarskog, društvenog, političkog i nacionalnoga života. I Ivo Josipović, kada bi imao morala, ne bi se kandidirao za novi mandat jer on je pokazao da ne zna, da neće i da ne može biti predsjednik", kaže Tomac. Najveća Josipovićeva pogreška jest ta što nije raspisao prijevremene izbore, smatra naš sugovornik. Ovoj nesposobnoj Vladi dopustio je da Hrvatsku odvede u potpunu propast, a to je pak učinio stoga što želi njenu podršku za svoj novi mandat. Grešku Josipović ima i u strategiji. "Od 2007. godine, kada se tajno sastajao sa veleposlanikom agresorske Srbije, dok je trebao pisati tužbu za genocid protiv Srbije, već tada je imao plan koji je počeo realizirati da velikosrpsku agresiju i učinjeni genocid nad Hrvatskom i BiH krivotvorinama pretvori u navodni građanski rat s podjeljenom krivnjom", podsjeća naš sugovornik. To pak znači da je on, kada tužba nije niti bila završena, ponudio Srbiji razgovor da se iste povuku. Već tada u suradnji sa Haaškim sudom zastupa i prihvaća strategiju Britanije, koju je prihvatio spomenuti sud na čelu s Carlom del Ponte. Nema dobrih i loših momaka, a zločinački pothvati i ekipe su i u Srbiji, i u Hrvatskoj, a razlike postoje samo u količini zločina dok se optužnice dižu protiv državnog i vojnog vodstva kako Hrvatske, tako i Srbije - dio je politike koju je prihvatio, a koju i danas provodi Ivo Josipović.
"On i kao član Documente, bio je i to. Pisao je njihova pravila, i on je njihov pokrovitelj od 2007. godine. Sprema se za predsjednički mandat i izbore sa razrađenom strategijom koju je provodio cijelih ovih pet godina. To je strategija u kojoj je nametao krivotvorinu da je Domovinski rat nešto što ne postoji, zajedno sa Vesnom Pusić. I da se amnestira Srbija, a da Hrvatska preuzme dio krivnje koje nema. Zato je cijelo vrijeme pokušavao povući tužbu za genocid protiv Srbije, zato je radio na tome da se izjednači krivnja agresora i žrtve što je demonstrirao s Tadićem u Vukovaru. Zato je na kraju potpisao sporazum sa Velikom Britanijom i na kraju mandata krenuo u rehabilitaciju Srbije. Napade na branitelje vrši kroz Vesnu Tertšelič", uvjeren je Tomac. Predstavnicu Documente uzdigao je na razinu savjesti hrvatskoga naroda, a za našeg sugovornika savjest hrvatskog društva branitelji su koji su se žrtvovali za Hrvatsku te za svoju domovinu dali živote. S druge strane, Teršelič se uz potporu predsjednika uobrazila i u svojim prijedlozima nagrizla svetinju hrvatskog naroda, a riječ je o Domovinskom ratu. "Nedavno je rekla da treba ukinuti naziv Domovinski rat jer da taj naziv iritira Srbe, a da umjesto Domovinskog rata treba govoriti o ratu u Hrvatskoj. To je cijela platforma Josipovića. S obzirom da nije završio sve sa Srbijom nada se da će opet dobiti britansku, ili neku drugu podršku i za drugi mandat. Zato se sada utvara. Izbor Josipovića za još jedan mandat bila bi prava katastrofa i zato ga treba pitati što je napravio, a ne što planira jer on je imao vremena da nešto napravi. Teško je naći bilo što dobro što je napravio. Cilj mu je bio crvenjenje Hrvatske, čak ni to nije uspjeo mada je cijelo vrijeme pokušavao", zaključuje Tomac.
- Autor: Iva Međugorac
- Photo: Robert Anic/PIXSELL
Više iz kategorije: Vijesti
Top vijest 20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji
Top vijest 10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana
Top vijest 9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba
Top vijest 6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom
Top vijest Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?
Top vijest 27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat
Top vijest Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili
Top vijest Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku
Top vijest 18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?
Top vijest 16. veljače: Dogodilo se na današnji dan
Top vijest Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata
Učitaj još članaka
Prikazano 12 od 43154 članaka.
