Vijesti
Zar invalidi i poginuli imaju povlaštene mirovine?
Podijeli:

Mirovine HVO-a su znatno manje pa njih ukupno 6939 imaju prosječnu mirovinu od 2813 kuna, piše magazin Oluja.
Rezanjem braniteljskih mirovina za 10 posto Vlada namjerava uštedjeti 470 milijuna kuna pa je sasvim izvjesno da će se u roku od tri godine ratnim invalidima i obiteljima poginulih branitelja drugi puta smanjivati prava. Riječ je o teškoj odluci, ali neslužbeno se može doznati da će ipak biti donesena u cilju smanjenja proračunskih rupa, piše magazin Oluja.
Mirovina od 420 kuna
Među 15 skupina mirovina određenih po posebnim uvjetima najviše je onih vezanih za branitelje, ali na isplatu nadprosječnih mirovina ostalim skupinama država godišnje potroši 3,1 milijardu kuna, a na branitelje oko 4,7 milijardi kuna. Predrasuda po kojoj branitelji imaju najveće mirovine ne stoji jer niti oni s najvišim činom u vojsci nemaju bitno veće mirovine od saborskih zastupnika. Prema prijedlozima o kojima se u Vladi razmišlja visoke braniteljske mirovine, odnosno sve one veće od prosječne mirovine od 2200 kuna bit će pogođene rezanjem za 10 posto, a eventualno bi branitelji ili njihove obitelji s niskim mirovinama mogli proći bez posljedica u najnovijem pokušaju ministra financija Slavka Linića da spasi proračun. Nedavne izjave u kojima se spominje samo izostanak usklađenja povlaštenih mirovina, a ne i njihovo snižavanje više ne stoje. A kolike su zaista mirovine branitelja?
Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuje da po povlaštenim uvjetima mirovinu prima 165.671 umirovljenik, a prosječna im je mirovina 3929 kuna, što je gotovo 80 posto ili 1700 kuna više od prosječne mirovine zarađene radom. Najveću skupinu čine branitelji, ali oni nemaju najveće mirovine. Naime, prosječna mirovina invalida Domovinskog rata iznosi 5062 kune, ali 42 branitelja primaju mirovinu od tek 905,19 kuna u prosjeku, dok postoji i jedna obiteljska mirovina iz ove skupine razrezana na 420,35 kuna. Od 72.815 mirovina branitelja i njihovih obitelji, 58.398 odnosi se na invalide rata, a 13.968 na obiteljske mirovine. Ukupno je svaka sedma braniteljska mirovina manja od 3000 kuna, ali polovica branitelja ima mirovinu veću od 5000 kuna. Prosjek podižu najveće mirovine, odnosno one veće od 8000 kuna, koje prima 4689 invalida i 4353 obitelji poginula ili nestala branitelja. One su svega nekoliko desetaka kuna više od prosječnih mirovina saborskih zastupnika.
Naime, ta skupina koja broji 587 članova čija je prosječna mirovina veća od 9000 kuna.
Treba napomenuti i da je starosna mirovina određena na 2425,46 kuna i ako se smanji za deset posto iznosit će 2185 kuna, što je manje od prosječne hrvatske mirovine ostvarene radom. Inače, starosnu mirovinu koristi zasad svega 449 branitelja, a riječ je o zakonskoj kategoriji zamišljenoj kao zaštitu branitelja u dobi kada ostvare pravo na mirovine redovnim putem. Smanjivanjem granice na razinu nižu od prosječne mirovine ukida se smisao zbog kojeg je starosna braniteljska mirovina na koju potencijalno ima pravo do 500.000 ljudi u Hrvatskoj, uopće i uvedena.
Među branitelje svakako treba svrstati i pripadnike HVO-a koji su izborili daleko manja prava. Njih je ukupno 6939 i imaju prosječnu mirovinu od 2813 kuna. Čak 90 njih ima mirovinu manju od 500 kuna, a 88 invalida HVO-a ima u prosjeku mirovinu od samo 316,72 kune. Najveće mirovine u ovoj skupini iznose u prosjeku svega 8776 kuna, ali mirovinu veću od 8000 kuna ima svega šesnaest HVO-ovaca.Smanjenjem povlaštenih mirovina bit će pogođene i djelatne vojne osobe i policajci čije su mirovine relativno visoke, a 88 njih prima više od 9000 kuna mjesečno. Kod snižavanja mirovina braniteljima treba imati na umu da bi za više od deset tisuća ljudi iz ove skupine smanjenje od 10 posto značilo ozbiljno ugrožavanje budućnosti kao i da nema smisla zadržavati privid povlaštene starosne mirovine ako joj se iznos spusti ispod prosječne mirovine ostvarene radom. Manje licemjerno i poštenije ju je u tom slučaju jednostavno ukinuti.
Borci II.svjetskog rata stoje 1,3 milijarde godišnje
Iako je najmlađi vojnik iz 1945. trebao tada imati barem 18 godina, što znači da danas nema NOR-ovca mlađeg od 86 godina, mirovinu iz NOR-a primaju 28.334 čovjeka. To su uglavnom obiteljske mirovine koje koriste djeca NOR-ovaca, a s obzirom na to da najmlađi korisnik ima 12 godina, u ministarstvu u šali kažu da su "borci" očito imali djecu u poznim godinama. Ipak bez obzira na nelogičnost propisa po kojem se mogu mirovine prenašati na iduće generacije unedogled, saznajemo da država nema namjeru mijenjati nijedno pravo ovoj skupini.
Njihove su mirovine za 739 kuna veće od prosječnih mirovina, a državu stoje godišnje 935 milijuna kuna. Osim NOR-ovaca dugo žive i domobrani pa ih 13.390 još uvijek prima mirovinu. Iako su se borili u istom ratu njihova je mirovina 500 kuna manja nego one NOR-ovaca. Ukupno te mirovine stoje 355 milijuna kuna godišnje, pa i nakon 68 godina od rata država godišnje za mirovine borcima troši 1,3 milijardu kuna.
Izvornu vijest možete pogledati OVDJE




