Na današnji dan 12. studenoga 1991. u ruke zločinačkih postrojbi sastavljenih od Jugoslavenske narodne armije (JNA) i pomoćnih postrojbi sastavljenih od domaćih Srba (uglavnom iz Plaškog i okolice) palo je Saborsko. Zatšo DORH i hrvatske vlasti ne rade ništa po pitanju uhićenja zločinaca iz Saborskog već 27 godina?   Saborsko je veliko hrvatsko mjesto udaljeno 10 km od Plitvičkih jezera smješteno na cesti koja vodi prema Plaškom i Ogulinu, podno planine Male Kapele. Prije Drugog svjetskog rata Saborsko i okolna sela brojala su preko 4000 ljudi, mahom Hrvata, a 1991 g. broj je bio oko 1500 duša. Za vrijeme Jugoslavije Saborsko je stigmatizirano kao ustaško mjesto jer je velik broj njegovih stanovnika služio u oružanim postrojbama NDH. Zbog toga je gotovo 400 Hrvata Saborskog ubijeno poslije rata u periodu od 1945.–1948. godine U Domovinskom ratu je ovo malo mjesto dalo veliki broj hrvatskih vojnika, pa je preko 100 Saborčana bilo uključeno u prve obrambene postrojbe Republike Hrvatske.   Saborsko u okruženju još od kolovoza 1991. godine Okruženo srpskim selima Saborsko kao jedno od prvih mjesta u Hrvatskoj se već u proljeće 1991. našlo okruženo zločincima iz JNA i Srba iz Plaškog i drugih srpskih sela Like, a od kolovoza Saborsko je u potpunoj blokadi. Prvi napadi su počeli 05. kolovoza 1991. godine u ranim jutarnjim satima minobacačkim granatama iz pravca Ličke Jesenice. Branitelji Saborskog su više od tri mjeseca u okruženju odolijevali žestokim napadima agresora. Manje grupice branitelja prolazile su kroz okupirani srpski teritorij do Ogulina po streljivo i pomoć, te se vraćale se u Saborsko. Bili su to mahom mladići od dvadesetak godina, cvijet najbolje i najhrabrije hrvatske mladosti, prvi branitelji svoje Domovine. Poruka Saborčanima Srba iz Plaškog – “Protiv zla, zlo činiti nije zlo” Dana 12. studenoga 1991. pred općim napadom topništva, avijacije, tenkova, pješaštva i drugih agresorskih snaga branitelji su bili prisiljeni uz znatne gubitke napustiti Saborsko i otići u progonstvo zajedno sa preostalim stanovništvom. Tog dana u Saborskom je porušeno i zapaljeno preko 350 obiteljskih gospodarstava. Neposredno nakon zauzimanja Saborskog ‘Plaščanski ratni bilten’ – ratno glasilo domaćih Srba tog kraja – je u cijelosti objavio pismo predsjednika mjesne zajednice Plaški Nikole Medakovića ogulinskom načelniku Rudolfu Špeharu: “Nudili smo narodu u Saborskom da predaju oružje i formiraju civilnu vlast, i sve je to odbijeno. Sada Saborskog nema i vjerojatno ga nikad neće ni biti. Neka to bude opomena svima onima koji su mislili silom nametnuti svoju vlast srpskom narodu”. Medaković je u pismu ponudio hrvatskoj strani “pregovore o granicama i podjeli zajedničke imovine” te zaprijetio: “Ako nećete milom, morat ćete silom.” Pismo je završio riječima: “Protiv zla, zlo činiti nije zlo”. Srpski agresor do zuba naoružan – JNA s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova, te blizu 1000 pripadnika paravojnih formacija – probili obrambene crte branitelja sela Saborskog naoružanog uglavnom pješačkim oružjem. Zločinci su odmah, po svom običaju iz II. svjetskog rata i ulaska partizana u hrvatska sela Like, prvo Katoličku crkvu digli u zrak, a groblje devastirali i opustošili. Pokolj civila nakon okupacije Od 51 poginulog Saborčana u oslobodilačkom ratu 1991.-1995., najveći broj njih je ubijen upravo na današnji dan 1991. godine. Zločinačka JNA praćena srpskim postrojbama ličkih Srba je išla od kuće do kuće. Ubijali su seljane koji nisu htjeli ili mogli napustiti selo. Sve su kuće potom opljačkane. Bili su to mahom starci i to visoke životne dobi koji nisu htjeli napustiti rodne kuće i kraj. Najstariji ubijeni čovjek bio je Mate Matovina u 96 godini života. Mjesna crkva svetog Ivana Nepomuka je potpuno razorena, kao i crkva BDM od Svete Krunice, koja je ujedno bila i spomenik kulture. Smatra se da je napad na Saborsko vodio Ratko Mladić, zločinac iz Škabrnje i Srebrenice, a napad je bio pod opravdanjem borbe protiv fašizma da“antifašistička JNA želi osloboditi Saborsko od fašista”. Jedni pravi fašisti bili su ubojice u srpskim i komunstičkim uniformama, ubijali su bez milosti. Upravo pod ovom izlizanom frazom antifašizma su počinjeni najveći zločini nad Hrvatima. Haški sud je svojevremeno upravo bio uzeo pokolj u Saborskom kao jednu od točki optužnice protiv komunističkog vođe iz Srbije Slobodana Miloševića. “Idući od kuće do kuće, ubile su najmanje 38 nesrpskih civila u njihovim domovima i na ulicama.”, pisalo je u optužnici. Idućih dana Srbi i JNA su napali Nadin i tamo ubili još ljudi, navodi se u optužnici protiv Slobodana Miloševića. Oluja donosi slobodu!  Saborsko je oslobođeno u Oluji 1995. godine i kao važno strateško mjesto našlo se je na pravcu djelovanja Prve gardijske brigade, kao i domobranskih postrojbi. Prva brigada je nadirala prema bosanskoj granici i Bihaću koji je bio u okruženju. Taj pravac djelovanja bio je Glibodol – Lička Jasenica – Saborsko – Selište Drežničko – Tržačka Kaštela – granica RH s BiH. Na operativnim pravcima djelovale su 1., 2. i 3. bojna slavne Prve brigade uz vrlo jak otpor srpskih postrojbi. Dolaskom 3. bojne Prve brigade na Plitvička jezera, osloboditelji su se vratili na mjesto ‘krvavog Uskrsa 1991.’gdje je i sve počelo četiri godine prije. Na Plitvičkim jezerima, slobodno možemo reći, zatvara se pobjedonosni krug Tigrova, na koja su se vratili kao osloboditelji.   Popis svih poginulih i pobijenih i nestalih Saborčana u Domovinskom ratu: 1.Ivica Matovina, rođ. 20.02.1969. poginuo, 06.09.1991. 2.Stipe Matovina, rođ. 21.09.1968. poginuo, 06.09.1991. 3.Marko Krizmanić, rođ. 06.08.1959. poginuo, 02.11.1991. 4.Milan Čorak, rođ. 03.04.1961. poginuo, 02.11.1991. 5.Joso Matovina, rođ. 01.01.1963. poginuo, 02.11.1991. 6.Petar Matovina, rođ. 25.06.1968. poginuo, 02.11.1991. 7.Ante Kovačić, rođ. 15.12,1960. poginuo, 02.11.1991. 8.Ante Dumenčić, rođ. 13.10.1962. poginuo, 12.11.1991. 9.Darko Dumenčić, rođ. 09.03.1970. poginuo, 12.11.1991. 10.Ivica Dumenčić, rođ. 13.08.1972. poginuo, 12.11.1991. 11.Mate Špehar, rođ. 29.05.1960. poginuo, 12.11.1991. 12.Slavko Sertić, rođ. 15.02.1942. poginuo, 12.11.1991. 13.Nikola Sertić, rođ. 00.00.0000. poginuo, 12.10.1991. 14.Petar Bićanić, rođ. 13.10.1935. ubijen, 12.11.1991. 15.Milan Bićanić, rođ. 03.07.1927. ubijen, 12.11.1991. 16.Nikola Bićanić, rođ. 17.02.1928. ubijen, 12.11.1991. 17.Ana Bićanić, rođ. 06.05.1924. ubijena, 12.11.1991. 18.Marko Grdić, rođ. 10.12.1906. ubijen, 12.11.1991. 19.Mande Kovačić, rođ. 13.05.1911. ubijena, 12.11.1991. 20.Marija Krizmanić, rođ. 20.07.1921. ubijena, 12.11.1991. 21.Ivan Luketić, rođ. 16.06.1950. ubijen, 12.11.1991. 22.Milan Matovina, rođ.11.08.1940. ubijen, 12.11.1991. 23.Slavica Matovina, rođ. 09.04.1950. ubijena, 12.11.1991. 24.Marija Matovina, rođ. 11.09.1909. ubijena, 12.11.1991. 25.Lucija Matovina, rođ. 11.05. 1906. ubijena, 12.11.1991. 26.Mate Matovina, rođ. 15.04.1895. ubijen, 12.11.1991. 27.Marta Matovina, rođ. 26.09.1918. ubijena, 12.11.1991. 28.Ivka Sertić, rođ. 21.12.1912. ubijena, 12.11.1991. 29.Luka Sertić, rođ. 23.08.1919. ubijen, 12.11.1991. 30. Kata Sertić, rođ. 07.10.1910. ubijena, 12.11.1991. 31.Jure Štrk, rođ. 03.02.1932. ubijen, 12.11.1991. 32.Petar Vuković, rođ. 11.07.1932. ubijen, 12.11.1991. 33.Jelena Vuković, rođ. 14.08.1930. ubijena, 12.11.1991. 34.Jure Vuković, rođ. 17.12.1929. ubijen, 12.11.1991. 35.Marija Vuković, rođ. 19.08.1930. ubijena, 12.11.1991. 36.Jure Vuković, rođ. 30.06.1930. ubijen, 12.11.1991. 37.Ivan Vuković, rođ. 01.09.1931. ubijen, 12.11.1991, 38.Jelena Vuković, rođ. 24.10.1921. ubijena, 12.11.1991. 39.Kate Matovina, rođ. 05.03.1920. ubijena, 12.11.1991. 40.Kata Matovina, rođ. 04.11.1922. ubijena, 12.11.1991. 41.Joso Štrk, rođ. 19.01.1934. poginuo, 12.11.1991. 42.Ivan Matovina, rođ. 28.08.1930. ubijen, 12.11.1991. 43.Marija Krizmanić, rođ. 29.06.1902. ubijena, 12.11.1991. 44.Kate Grdić, rođ. 20.07.1930. ubijena, 12.11.1991. 45.Polde Conjar, rođ. 05.01.1895. ubijen, 12.11.1991. 46.Kate Dumenčić, rođ. 02.08.1930. ubijena, 12.11.1991. 47.Nikola Dumenčić, rođ. 24.04.1930. ubijen, 12.11.1991. 48.Josip Kovačić, rođ. 05.06.1913. ubijen, 12.11.1991. 49.Joso Matovina, rođ. 21.05.1968. poginuo, 05.09.1995. 50.Mate Galović, rođ. 29.07.1963. poginuo, 13.09.1993. 51. Marko Šebalj, rođ. 1970. poginuo 6.9.1991. Devet Saborčana se i danas vodi kao nestale. * U spomen na heroje i branitelje Saborskog, te nevine žrtve srpske agresije