Vijesti Najčitanije

ŽENE, MAJKE, RATNICE - Jasna Denona: Zločin u Bruškoj

ŽENE, MAJKE, RATNICE - Jasna Denona: Zločin u Bruškoj
  U spomen na sve žene, aktivne sudionice Domovinskog rata,  na njihovu hrabrost, “ludost” i žrtvu, koju su podnijele za Domovinu, Portal dnevnih novosti u suradnji sa nekoliko braniteljskih udruga žena proizašlih  iz Domovinskog rata, pripremio Vam je  istinite priće tih naših nadasve hrabrih prijateljica, ŽENA, MAJKI, RATNICA, koje su svoju mladost  i  ljubav poklonile NJOJ “Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj”. Danas Vam donosimo  priću Jasne Denone.   ZLOČIN U BRUŠKOJ   Imala sam tada svega 15 godina... Završila sam osmi razred. Upisala srednju kemijsku u Benkovcu. Prvi dan škole šok! Program je počeo na srpskom jeziku, na ćirilici. Tata, dvije sestre i brat bili su u Zadru, a ja sam ostala s mamom, tetkom i babom na selu, u Bruškoj. Volim je. Moje selo Bruška, zaselak Marinovići, smješteno je u srcu Bukovice. Kamen i zelenilo. Mir. Mjesto je bilo s "miješanim stanovništvom", a u šest kuća su živjeli lokalni Srbi s prezimenima Drača i Dobre. Kolale su razne informacije i dezinformacije, a mi smo redovito slušali i gledali TV vijesti i čekali što će se dogoditi. Uskoro smo počeli živjeti bez struje. U našem selu je živio i Srbin Sveto Drača, koji se ponašao kao Hrvat, pokušali su ga mobilizirati u njihovu krajinsku vojsku, ali on je to odbijao, dok je mogao. Vršili su veliki pritisak na njega, ali se je on uporno oglušivao na njihove pozive. Kad više nije imao izlaza, ušao je u sastav JNA (u 10. mjesecu 1991. g.). Toga dana, bolje rečeno te noći 21. prosinca 1991. g. oko 20 sati bila sam u kući s majkom, dvije susjede i rođakom Draganom Marinovićem, kojem je to bila zadnja večer u svojoj kući. Oko 20.15 sati na vrata je netko pokucao, ja sam izišla u hodnik i upitala: "Ko je?", Muška osoba mi je odgovorila grubim glasom: "Otvaraj!!!!" Upitala sam po drugi put: "Ko je?" Tad mi je taj isti glas odgovorio: "Milicija Krajine – MARTIĆEVCI!!!" i tad su ispalili rafal iz automatske puške. Vidjela sam njihove obrise kroz mutno staklo ulaznih vrata. Uplašila sam se jako i vratila sam se u prostoriju u kojoj smo boravili. Baba i tetka su spavale u staroj kući. Majka nije htjela otvoriti vrata i tražila je da se ponovno predstave. Izvana se čulo: "Milicija Krajine– martićevci, otvaraj!" Bojale smo se, njihovi glasovi i namjere nisu slutile na dobro. Odlučile smo pobjeći iza kuće preko dvorišnog zida prema vinogradima. Jedan je povikao: "Utekoše nam! Bježe nam!" i onda se čuo rafal, počeli su pucati po nama. Vidjela sam metke iza sebe kako svjetlucaju u mraku i pomislila da ću uteći iza zida da se zaklonim, ali je onda uslijedio drugi rafal meni jako blizu. Osjetila sam neku čudnu toplinu, manje fizičku bol i pomislila kako ovo sigurno ne ću preživjeti. Tad sam pogođena s dva metka, u kuk i desnu ruku. Počelo je boljeti. Pala sam na zemlju i ostala ležati, bila sam pri svijesti. Mama je bila udaljena od mene 4-5 metara i povikala je u očaju: "Ajme meni, ubiše mi Jasnu!" Majka se vratila, a s njom i Sofija, Srpkinja čiji je muž ubijen zato što nije bio za rat protiv Hrvata i okupaciju hrvatske zemlje. Odvukle su me iza zida u vinograd, tu smo ostale oko tri sata. Krvarila sam jako, mama i susjede su mi odjećom podvezale ruku da ne iskrvarim. Sve više i više me je boljelo. Na moje zapomaganje Jeka je odlučila otići po pomoć u najbližu kuću, ne sluteći kakav će prizor tamo zateći. Nakon višesatnog skrivanja i iščekivanja vratile smo se kućama, susjeda Jeka zatekla je ubijenog supruga Petra Marinovića, rođake Duška i Roku Marinovića, te susjeda Svetu Draču, Srbina mobiliziranog u JNA koji im je bio u posjetu. Oni su bili postrojeni uza zid i strijeljani, s njima je bio i Ante Marinović koji je pogođen s pet metaka i čudom ostao živ. Od mještana sam čula da su na ulazu u selo pronađena ubijena još četiri člana obitelji Marinović, to su bili Krste Marinović i njegova supruga Draginja te susjeda Stana Marinović i Maša Marinović. Ali to još nije sve što su zločinci počinili te večeri. Dragana su odveli iz moje kuće i ubili ga ispred njegovog dvorišta skupa s njegovom majkom Ikom. Bila je to noć užasa, koju je teško opisati. A strah.. vjerujte mi da čovjek nije svjestan koliku količinu straha može priživiti. Sutradan, 23 sata nakon mog ranjavanja, ja sam odvezena u Benkovac kolima Hitne pomoći, gdje su mi samo isprali rane i dali infuziju, te su me prevezli u bolnicu u Kninu. Kako sam jako iskrvarila, dali su mi transfuzijom krv, pitam se i danas čiju? Zdravstveni radnici i medicinsko osoblje u kninskoj bolnici su bili ljubazni prema meni kao prema svakom pacijentu. Morala sam na operaciju. Hoću li se probuditi? Prva operacija je trajala od 21 sat do 4 ujutro, sve su mi rane morali ponovno čistiti jer se sve bilo inficiralo. Nakon 4-5 dana su mi sašili kuk. Skrpali su me. Nakon bolničkog tretmana izašla sam na Staru godinu 30. prosinca 1991. g. iz kninske bolnice. Na ruci sam imala otvorenu ranu iz koje se stalno cijedio gnoj pa sam se morala vratiti u tu istu bolnicu 13. 1. 1992. da mi sašiju ruku. Dok sam ležala polumrtva u bolnici u Kninu, došao me ispitivati predstavnik milicije tzv. SAO krajine Milan Burza o tome što se dogodilo. O zločinu u Bruškoj su izvijestili tamošnji mediji, uključujući novine u Kninu, ništa što je napisano, nije odgovaralo istini, a kamoli mojem iskazu. Oni su to skrojili kako im se svidjelo. Čula sam za zločine počinjene nad Hrvatima u Škabrnji, Nadinu, Erveniku i Medviđi. Bilo me je strah. Crveni križ je organizirao prijevoz nas Hrvata koji smo ostali zarobljeni u zaleđu. Išli su oni koji su htjeli ići. Neki su došli i kasnije. Kad sam došla u Zadar, 18. 1. 1992. smjestili smo se u hotel Zagreb, tamo sam upoznala svoga muža, tad pripadnika specijalne postrojbe Bojna "Kralj Tomislav", a i danas je pripadnik hrvatske vojske –vojne policije. On je bio moje svjetlo na kraju tunela.Nakon proživljenog pakla Bog mi ga je poslao kao najveću nagradu u mom životu. I onda još jedan nezaboravan trenutak u mom životu, sa 17 godina sam postala mama. Danas imam četvero djece: Marinu, Josipa, Antu i Luku. Živimo u stanu od 43 m 2 koji smo dobili na korištenje. Bila sam haaški svjedok u procesu protiv Miloševića i Martića. Zaborav ne dolazi u obzir, ali ni oprost!! Užasno me boli kao žrtvu a i kao čovjeka što još nisu pronađeni i osuđeni počinitelji ovog zločina, a i mnogih drugih zločina nad Hrvatima u Domovini Hrvatskoj!   Jasna Denona

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.