Hrvatski prostori Vojne krajine već stoljećima imaju krvavu prošlost koja seže još od prvih turskih osvajanja i progona stanovništva, pa sve do okrutnih zločina počinjenih u više navrata u 20. stoljeću. Jedno od mjesta koje je podnijelo krvavu kalvariju je i mjesto Saborsko u Karlovačkoj županiji. Saborsko se prvi put, u sačuvanom pisanom vrelu, spominje pod imenom Zaborsko u Modruškom urbaru (lat. urbarium, urob ili urbar), iz 1486., a nedugo nakon prvog spominjanja u pisanim vrelima Saborsko je doživjelo prvu tragediju. Srednjovjekovno Saborsko ostaje bez svog stalnog stanovništva, jer je ono uništeno i izbjeglo pred Turcima. Demografska situacija se popravila tek nakon Požarevačkog mira 1718. godina kad ga naseljavaju Hrvati iz već slobodnih krajeva Hrvatske te novodoseljeno pravoslavno stanovništvo. Hrvatsko mjesto udaljeno 10 kilometara od Plitvičkih jezera, smješteno na cesti koja vodi prema Plaškom i Ogulinu, podno planine Male Kapele je i u Drugom svjetskom ratu doživjelo veliko stradanje, jer su četnici ubili 48 mještana.

Tri mjeseca opkoljeni odolijevali srpskom agresoru

Poslije rata mjesto je stigmatizirano kao "ustaško", a nažalost još teži zločini dogodili su se na samom početku Domovinskog rata. Zločin su po već iskušanom receptu počinile snage JNA pojačane sa srpskim paravojnim postrojbama iz susjednog Plaškog na dan 12. studenog 1991. godine. Saborsko je bilo okruženo srpskim selima, pa se već od kolovoza iste godine našlo u potpunoj blokadi. Prvi napadi su počeli 5. kolovoza 1991. godine u ranim jutarnjim satima minobacačkim granatama iz pravca Ličke Jesenice. Branitelji Saborskog su više od tri mjeseca, u okruženju odolijevali žestokim napadima agresora. Manje grupice branitelja odlazile su po pomoć do Ogulina, a prolazili su kroz okupirani srpski teritorij. Vraćali su se uglavnom sa streljivom, ali ni to nije bilo dovoljno za konačnu obranu mjesta.

Ubijali starce, uništavali crkve i groblja...

Dana 12. studenoga srpski napadači su općim napadom topništva, zrakoplova, tenkova, pješaštva probili obrambene crte sela Saborskog. Nakon što su osvojili mjesto išli su od kuće do kuće i ubijali one koji nisu htjeli ili mogli napustiti selo. Sve kuće su potom opljačkane (više od 350 obiteljskih gospodarstava), katoličke crkve svetih Ivana Nepomuka i crkva BDM od Svete Krunice su porušene. Opustošeno je čak i lokalno groblje. Preživjeli seljani su se tri dana provlačili kroz šume sve do Bihaća u BiH, gdje su prihvaćeni. Odatle su prebačeni autobusima u Hrvatsku i smješteni s ostalim izbjeglicama po hotelima. U Saborskom su poginule 52 osobe. a devet ih se još vodi nestalima. Bili su to uglavnom starci visoke životne dobi, najstariji ubijeni bio je Mate Matovina u 96. godini života. Neposredno nakon zauzimanja Saborskog ‘Plaščanski ratni bilten’ – ratno glasilo domaćih Srba tog kraja – u cijelosti je objavilo pismo predsjednika mjesne zajednice Plaški Nikole Medakovića ogulinskom načelniku Rudolfu Špeharu: "Nudili smo narodu u Saborskom da predaju oružje i formiraju civilnu vlast, i sve je to odbijeno. Sada Saborskog nema i vjerojatno ga nikad neće ni biti. Neka to bude opomena svima onima koji su mislili silom nametnuti svoju vlast srpskom narodu". Medaković je u pismu ponudio hrvatskoj strani "pregovore o granicama i podjeli zajedničke imovine" te zaprijetio: "Ako nećete milom, morat ćete silom", a pismo je završio zloglasnom porukom: "Protiv zla, zlo činiti nije zlo". Saborsko su oslobodili u Oluji 1995. godine Prva gardijska brigada i domobranske postrojbe. Mjesto je nakon rata obnovljeno, a vratili su se i mještani, iako negativni demografski trendovi pogađaju i ovo mjesto. Broj stanovnika 1974. iznosio je 1701, što je upola manje u odnosu na razdoblje prije Drugog svjetskog rata (1939. bilo je oko 3400 stanovnika). Prema podacima iz 1991. bilo ih je 827, a 2007. broj je pao na 470 stanovnika. Broj stradalih u Domovinskom ratu, u usporedbi sa sadašnjim brojem stanovnika mjesta, premašuje 10 posto stanovništva što govori o velikom zločinu kojeg su počinile srpske paravojne postrojbe i JNA. ČLANAK JE REALIZIRAN U SKLOPU PROJEKTA ''MINUTA ZA DOMOVINU'' ‘’Minuta za domovinu’’ zamišljena je kao serija novinarskih članaka o herojima i bitnim obljetnicama Domovinskog rata. Cilj projekta je njegovanje uspomene na ljude koji su podnijeli žrtvu za domovinu i na događaje koji su bili presudni u bitci za neovisnu Hrvatsku. Ideja je potaknuti građane da, čitajući o važnim obljetnicama, odvoje minutu svoga vremena za prisjećanje na heroje i na dane ponosa.