“Zakon kasni, a kao žrtve silovanja smo – nitko i ništa” Žrtve su već upozoravale državne institucije na neprocesuiranje ratnog zločina silovanja Pozdravljam donošenje zakona, ali je zakasnio, odavno je već trebao biti na snazi. Jer, kao žrtve silovanja mi smo nitko i ništa – kaže Snježana Maljak, Vukovarka i jedna od žena koje su u knjizi svjedočanstava “Sunčica” prije koju godinu progovorile o vlastitim potresnim sudbinama. Tako ona komentira najavu Ministarstva branitelja da je za prvo tromjesečje 2014. predviđeno donošenje zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Pitanje pravde Takav zakon pozdravio je i Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL), navevši da je “nad zatočenim ženama bio počinjen ratni zločin silovanja, a nakon toga zločin prešućivanja i neprocesuiranja”. Rehak ističe da se žrtvama silovanja mora pomoći na bilo koji način, poglavito zdravstveni, zbog proživljene teške traume, ali i da zakon neće riješiti pitanje – istine. Upitno je koliko će žena, 20-ak godina poslije, zbog obiteljskih i životnih prilika smoći snage javiti se kao žrtva silovanja, kaže Rehak, navodeći pritom okvirnu procjenu – jer konkretne ni danas nema – o 3.000 žrtava silovanja u agresiji na Hrvatsku. Ostaje k tomu, kaže Rehak, i pitanje pravde, odnosno kaznenog progona počinitelja zločina. Na upit što će donijeti najavljeni zakon, iz Ministarstva branitelja odgovaraju da je “zakonsko prepoznavanje seksualnog nasilja u Domovinskom ratu i pravna zaštita žrtava seksualnog nasilja još uvijek velik moralni, društveni i pravni problem, koji zahtijeva adekvatno rješavanje”. Navode i da trenutačni prijedlog zakona ide za tim da najprije jasno definira što je seksualno nasilje u ratu, tko je žrtva seksualnog nasilja, a tko počinitelj. – Osim tih polaznih definicija, koje osiguravaju pravno priznanje, zakon bi žrtvama trebao osigurati psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, medicinsku rehabilitaciju i adekvatnu novčanu naknadu – objašnjavaju u resornom ministarstvu, uz napomenu da je budući zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu “zakon koji se bavi žrtvama, a ne počiniteljima”, što, dakle, znači da se Ministarstvo branitelja neće baviti kaznenim progonom počinitelja niti je za to zaduženo. Javna rasprava nakon blagdana Ističe se također da se u izradu zakona krenulo “poštujući međunarodno postavljene standarde zaštite ljudskih prava”, ali i obveze države da se brine za svoje građane, “a sve kako bi se žrtvama seksualnog nasilja osiguralo pravno priznanje i adekvatna zaštita te ih na taj način ponovno i u punini uključilo u društveni život”. S ciljem izrade kvalitetnog zakonskog rješenja, tvrde u Ministarstvu, na tome radi velika radna skupina sa stručnjacima različitih profila. Izrada zakona je u završnoj fazi, a nakon blagdana prijedlog bi se trebao naći u javnoj raspravi. U izradu zakona o fundaciji za isplatu novčane naknade žrtvama seksualnog nasilja u Domovinskom ratu krenut će se nakon što prvi zakon prođe proceduru u Saboru pa u ovom trenutku u Ministarstvu branitelja, kako kažu, ne mogu iznositi više detalja. Taj se zakon očekuje u drugom tromjesečju, a do kraja 2014. predviđen je i zakon o vojnim i civilnim stradalnicima rata, za koji se, zasad, kaže tek da će “unaprijediti postojeći” zakon. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE